Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

07.09.2022
497

FESKK- ODRŽANA PROMOCIJA BIBLIOGRAFIJE POMORSKOG FAKULTETA I INSTITUTA ZA POMORSTVO I TURIZAM

U okviru programa DRUGOG FESTIVAL KNJIGA – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ!, danas je u Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” održana promocija  Bibliografije Pomorskog fakulteta Kotor i Instituta za pomorstvo i turizam: 1959-2014, autorki Ružice Danilović i Nataše Gobović, koju je izdao Univerzitet Crne Gore.
Prisutne je najprije pozdravila koordinatorka Festivala- bibliotekarska savjetnica  Jasmina Bajo, a zatim je govorila prodekanica za nastavu Pomorskog fakulteta prof.dr Milena Dževerdanović Pejović.
,, Boka Kotorska od davnina je poznata kao čuvar drevne pomorske vještine. Skoro svaka kuća imala je jednog člana koji je bio pomorac. Prvobitno se znanje iz oblasti pomorstva prenosilo usmenim putem, a potom i kroz brodske knjige i dnevnike. Sazrijevala je među iskusnim pomorcima svijest o potrebi da se pomorske vještine moraju izučavati i prenositi među mlađim generacijama osnivanjem obrazovnih institucija. Upravo su u Boki osnovane prve pomorske škole i to u Perastu 1512. godine. Škola u Perastu smatra se najstarijom pomorskom školom na Jadranu. Viša pomorska škola je počela sa radom 1959. godine u vrlo skromnim prostorijama tadašnje Srednje pomorske škole”, kazala je Dževerdanović Pejović.
Ona je zatim govorila o nastavi na Pomoskom fakultetu i studijskom programima.
Kako ističe, studije u ovoj  naučno-obrazovnoj ustanovi pohađa 800 studenata na osnovnim, master i doktorskim studijama, a na Fakultetu nastavu izvodi oko 70 profesora i saradnika sa nastavnim kadrom sa Univerziteta Crne Gore, kao i spoljnim saradnicia sa univerziteta iz regiona.
,, U svijetu digitalnih komunikacija , izazova ali i prijetnji koje vrebaju iza brojnih elektronskih publikacija i neprovjerenih izvora, knjiga dobija sve veću vrijednost i ima vanvremensku dimenziju. Ovakve publikacije nas podsjećaju da ni jedan događaj, naučni i pedagoški rad nastavnika i studenata ne može , a da se ne osloni na utemeljene naučne izvore. Kao ustanova visokog obrazovanja , svakodnevno ukazujemo  studentima na važnost akademske etike, borbe protiv plagijatizma, i akademsko poštenje, bilo da će svoje zaposlenje naći na moru ili na kopnu”- dadaje Dževerdanović Pejović.
Autorka publikacije rukovoditeljka Pomorske biblioteke Nataša Gobović pojašnjava da su Pomorski fakultet i Institut za pomorstvo i turizam omogućili formiranje ove bibliotečke zbirke,  koja je pohranjena u Pomorskoj biblioteci.
,,Primjerci izdanja izdavačke djelatnosti su materijalna, naučna i kulturna dobra koja pružaju objektivnu sliku o naporima, doprinosu i dostignućima kotorskih akademskih ustanova obrazovanja, nauke i istraživanja kao sastavnih jedinica UCG. Zavidan broj od preko 200 naslova monografskih publikacija ukazuje na to da je akademsko i stručno osoblje sistematski radilo na popunjavanju praznine koja je bila evidentna u domenu stručne literature na našem jeziku namijenjene pomorskoj i turističkoj struci. Pojavom novih udžbenika, priručnika, praktikuma, skripata, rječnika i drugog knjižnog materijala, olakšano je školovanje i stručno osposobljavanje kadrova pomorske i turističke privrede”- pojašnajava Gobović.
Kako dodaje, Pomorski fakultet i Institut za pomorstvo i turizam, zahvaljujući očuvanosti deponovanih primjeraka izdanja koji u Pomorskoj biblioteci predstavljaju posebnu zbirku, omogućen je bibliografski rad kao elementaran preduslov za izlazak na svjetlost dana - Bibliografije izdavačke djelatnosti Fakulteta za pomorstvo u Kotoru (Više pomorske škole) i Instituta za pomorstvo i turizam u Kotoru 1959 – 2014 : monografske publikacije.

,,Bibliografija koja je pred čitaocima obuhvata isključivo monografske publikacije na različitim štampanim formatima informacija (knjige, skripta, zbornici, brošure, CD-ovi, katalozi, prospekti). Osnovni metodološki pristup prilikom kreiranja bibliografskog zapisa podrazumijevao je obradu primarnog izvora de visu. Ono što je otežavalo rad bibliografa je činjenica da na publikaciji ponekad nedostaju podaci neophodni za cjelovit, potpun bibliografski zapis, kako to predviđa ISBD standard Međunarodni standard za bibliografski opis. U ovakvim slučajevima, koji su, nažalost, ponekad prisutni i kod publikacija novijeg datuma, podatke koji nisu preuzeti sa primarnog izvornika (publikacije), bibliograf navodi u uglastim zagradama, u skladu sa pomenutim standardom”- zaključila je Gobović.

Tekst i foto: Tamara Vuković 
 

Podijeli na: