Kultura

U okviru programa Trećeg Festivala etnološkog filma- RISAN 2024 u organizaciji NVO ''Medaur'' Risan-Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, sinoć je  u avliji porodice Kordić, u risanskom naselju Bujevina, predstavljena knjiga ,,Porodica Kordić iz Risna'', koja je rezultat višedecenijskog istraživanja porijekla svoje porodice, kroz razne arhive širom Boke Kotorske, autora Branislava Brana Kordića iz Risna.

Prisutne je pozdravio osnivač i selektor Festivala, režiser Vladimir Perović, a zatim je o značaju arhivskog istraživanja govorila arhivistkinja Snežana Pejović.

,,Ova publikacija je dobar povod da ukažem koliko je značajno da se naša kulturna baština kontinuirano istražuje i prezentuje javnosti. Dokumentarno nasljeđe u Boki tokom minulih vjekova nije se samo čuvalo djelovanjem različitih državnih administracija i njihovih institucija, uključujući tu i one privatne i crkvene, već su doprinos dali i brojni pojedinci koji su imali svijest o tome da se sačuva tradicija, kako porodična, tako i kraja u kojem su ponikli, živjeli, radili i stvarali. Iako su u nekim slučajevima iz ekonomskih razloga odlazili, Boki su se uvijek vraćali na razne načine, o čemu do danas svjedoče brojni primjeri filantropije i razni oblici spomeničkog blaga.

Tako je i knjiga Porodica Kordić iz Risna jedan od doprinosa očuvanju sveukupnog nasljeđa ovog kraja i to ne samo materijalnog, već u nematerijalnog”, kazala je, između ostalog, Pejović.

O potrebi za istraživanjem porijekla, iz stručnog ugla, govorila je antropološkinja, Tamara Lepetić.

,,Priča o porijeklu porodice Kordić je mnogo više od priče o kulturnom nasljeđu i društveno-kulturnim odnosima jedne zajednice u geografskoj cjelini kakva je Boka. Usmena književnost, običaji ili kulturno uobličena svijest o sebi i drugima, predstavlja svojevrstan kulturni identitet jednog primorskog kraja. Dakle, sve ono što se u knjizi navodi kao opis materijalnih artefakata jednog mediteranskog ambijenta jeste kulturna identifikacija. S druge strane, svi elementi nematerijalnog nesljeđa, kao što su prakse i znanja, predstavljaju ono što nazivamo folklorom-običajima, idealima, vrijednostima pojedinaca i/ili zajednice. Jedna od bitnih karakteristika porodičnog nasljeđa jeste sjećanje i nostalgija. Kao što je i sam autor u zaključku napisao da je uvijek poštovao more, čuvao posadu, brod i teret, može se zaključiti koji su elementi važnosti za jednog pomorca. More-simbol života za koje, od kojeg i pored kojeg se živi. Posada-ljudi oko sebe i svoja porodica. Brod-dvostruki simbol onoga što donosi kući i onoga što ga od nje odvaja”, navela je Lepetić.

Autor knjige, kapetan duge plovidbe, Branislav N. Kordić, pročitao odlomak iz knjige-savjet koji daje 12. koljenu porodice Kordić.

,,Ovom koljenu i djeci njihove djece i tako svim sljedećim pokoljenjima htio bih da poželim da budu zdravi, da im se domovi ispune srećom, djecom i Božjom milošću. Da uvijek budu složni, puni razumijevanja i praštanja, da žive u sreći miru, sa sobom i okolinom. Da budu vjerujući, poštuju sebe druge, da nikada ne naprave nekome nešto što ne bi voljeli da neko njima napravi. Da budu posvećeni, puni ljubavi, da se ta ljubav i razumijevanje iz njih širi kao miromirisni tamjan. Da znaju da životni put nije nimalo lak, da je nekad grub, a nekad predivan, a između grubog i predivnog je jednostavan. Da se nikada u dobru ne ponesu, a u zlu ne ponize, da budu dostojanstveni i čovječni, dobri ljudi, da slave svoju slavu, Uskrs i Božić, da ponosno koračaju i grade svoj živote u Boga vjerujući i znajući da su i njihovi preci isto tako radili, da nikad ne zaborave svoju rodnu grudu i svoje porijeklo”, zaključio je Kordić.

Nakon promocije knjige, na istoj lokaciji je održano predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanja jeste miraz, za njega ključna društvena institucija.

Uslijedile su projekcije filmova: “Svanula je zora”, “Doline” i “Zavještanje” na platou palate Ivelić.
 
Tekst i foto: Tamara Vuković