Kultura

Predavanje pod nazivom „Dučić pred sjajem kotorskih dragulja“, dr Milijane Kandić-Simonović, održano je sinoć u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“, pred brojnom publikom. Organizatori večeri bili su Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor.

Na početku večeri prisutnima se obratila Jasmina Bajo, ispred Gradske biblioteke i čitaonica Kotor, predstavivši predavačicu i poželjevši prisutnima dobrodošlicu.

Kako je istakla dr Milijana Kandić-Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu upisala je 1988. godine. Magistrirala je, a potom 2016. godine i doktorirala nauku o književnosti, na polju odnosa poezije i slikarstva. Danas radi kao profesor na Katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.

Veče je bilo posvećeno Jovanu Dučiću, jednom od najznačajnijih pjesnika srpske književnosti, čije je stvaralaštvo snažno obilježeno evropskom parnasovskom i simbolističkom tradicijom, ali i mediteranskim senzibilitetom. Upravo je odnos Dučićeve poezije prema moru, Jadranu, Boki i Kotoru bio u središtu predavanja dr Milijane Kandić-Simonović.

Autorka predavanja je kroz izuzetno nadahnutu interpretaciju približila publici Dučićev opus, njegov stil i književne epohe kojima je pripadao, posebno se zadržavajući na motivima koji povezuju njegovu poeziju sa mediteranskim prostorom.

Govoreći nakon predavanja o motivima i idejama kojima se bavila, dr Milijana Kandić-Simonović istakla je da je željela da pokaže koliko su mediteranski ton i melodija prisutni u Dučićevoj poeziji.

„Večeras je bila ideja da pokažem da je Jovan Dučić u cjelokupnoj svojoj poeziji, koja se može okarakterisati kao poezija mediteranskog tona i mediteranske melodije, asocirao neke motive koji su vezani ne samo za cijeli Jadran već i za ove naše konkretne prostore, odnosno za Boku i Kotor. Prvi dio bio je posvećen analizi sonata ‘’Kraj mora“, koji je nastao ovdje i gdje zaista piše ispod naslova ‘’Iz Boke“, a on je dio ‘’Jadranskih soneta“. Drugi dio bio je posvećen analizi soneta ‘’Carica“, koji otvara drugi sonetni ciklus kasnije“, kazala je Kandić-Simonović.

Pitanje Dučićevog neposrednog boravka u Boki ostaje zanimljivo za književne istraživače. Iako nema dovoljno sačuvane dokumentarne građe koja bi nedvosmisleno potvrdila detalje njegovog boravka, sama pjesnička slika Boke naslućuje njegovo poznavanje ovog podneblja.

„Ja zaista vjerujem da je on bio tu. Zapravo, ovaj podnaslov „Iz Boke“ nam to eksplicitno dokazuje, to jeste provjerljivo i to jeste tačno. Ali nema u nekim drugim zapisima, pismima ili dokumentarnoj građi dovoljno podataka. Možda bi se time trebalo još baviti i istraživati, pa se možda pojavi neki takav dokaz. Ali znate kako, poezija je najvjerodostojniji dokaz za doživljeno. Poezija preoblikuje i modifikuje lična iskustva. To ne znači da je sva poezija uvijek autobiografska, niti da su sva iskustva u objektivnom vremenu stvarna, ali možda to nije ni najvažnije. Možda je ono što osjećamo zapravo najistinskije“, objasnila je.

Jedan od ključnih motiva Dučićevog stvaralaštva jeste more, koje u njegovoj poeziji nije samo pejzaž ili fizičko okruženje, već složen simbol koji može predstavljati različite aspekte ljudskog postojanja.

„More je, naravno, najzastupljeniji motiv. Jadran je toliko prirodan njegovom senzibilitetu, on je potpuno uobličen na talasima Jadranskog mora. Tako da more za Dučića nije samo nešto materijalno i opipljivo kao voda“, istakla je Kandić-Simonović, dodajući da more je za njega jedan prebogat sklad simbola i metafora, čitav spektar značenja - od života pa možda sve do smrti.

Izbor Dučića kao teme za ovogodišnje predavanje u Kotoru, kako je objasnila, došao je prirodno, kroz njena kontinuirana istraživanja i razmišljanja o temama koje bi mogle biti predstavljene kotorskoj publici. Kako je kazala, Dučić se u jednom trenutku gotovo sam nametnuo kao tema i tako postao ovogodišnji izbor.

Govorila je i o mogućim budućim temama, ne otkrivajući još šta bi narednog ljeta moglo biti predmet njenog istraživanja. Kako je poručila, neke ideje se još razvijaju i ostavlja prostor da se naredna tema prirodno pojavi, možda upravo kroz neko neočekivano i drugačije povezivanje umjetnosti.

Dr Milijana Kandić-Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu upisala je 1988. godine. Magistrirala je, a potom 2016. godine i doktorirala nauku o književnosti, na polju odnosa poezije i slikarstva. Danas radi kao profesor na Katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.

Mihaela Moškov