Kultura

Panel diskusija pod nazivom “Muzeji za obrazovanje i istraživanje” održana je danas u prostorijama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
 
Diskusiju je otvorila dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija Crne Gore koja je kazala da se ovaj događaj organizuje povodom Međunarodnog dana muzeja, a pozvani su svi nacionalni muzeji da diskutuju o ovoj značajnoj temi.
 
“Svrha muzeja jeste da pomjera akcenat na ono što je bitno i to sa relacije umjetnik-društvo na sam rezultat stvaranja. Ovogodišnja tema povodom Dana muzeja naglašava promijenjenu ulogu muzeja kao centara za edukaciju i istraživanja. Pruža priliku za dublje razmatranje njihovog doprinosa društvenom razvoju i inkluzivnosti”-kaže Vujović.
 
Kako vratiti publiku u muzeje, kako ih prilagoditi publici novog doba, koji su instrumenti za privlačenje nove publike, za provođenje više vremena u muzejima, kakva su muzejska iskustva u raznim djelovima Crne Gore, kakve su naše zbirke, da li koristimo nove tehnologije, nove alate, samo su neke od ovogodišnjih tema o kojima se razmatra povodom Dana muzeja.
 
“Međunarodni dan muzeja predstavlja izuzetnu priliku da se skrene pažnja na značaj muzeja u očuvanju i promovisanju kulturnog identiteta. Kroz različite izložbe i događaje, muzeji omogućavaju javnosti da se poveže sa svojom prošlošću i razumije njen uticaj na sadašnjost i budućnost. Ova manifestacija nije samo proslava muzeja kao institucija, već i proslava kulture i istorije koje oni čuvaju” - ocjenjuje Vujović.
Isticanjem važnosti muzeja, navodi, podstičemo zajednice na aktivno učešće u očuvanju kulturnog nasljeđa i edukaciji budućih generacija.
 
“Bez muzeja je nemoguće zamisliti kulturni razvoj jednog naroda, iz čega proizilazi činjenica da bez kulture nema identiteta, a bez identiteta nema nacije. Zadaci jedne institucije tog tipa su da omogući dublje razumijevanje prisustva artefakata prošlosti, njihovog značaja, korelacije njihove svrhe i uloge, te definicije i vrijednosti. Muzeji su tu da usklade lijepo i dobro, da povežu društvo sa pojedincem, da moralne vrijednosti utkaju u opšte znanje i ponašanje pojedinca u svijetu, da podstaknu maštu svima kojima je namijenjena. Zato možemo reći da su muzeji istinsko sredstvo unifikacije društva” - ističe Vujović.
 
Prema njenim riječima, kulturni identitet je srž svakog društva kroz koji prikazujemo svoje kulturno bogatstvo i raznolikost, omogućavajući posjetiocima da se povežu svojim korjenima ili sa najnovijim dostignućima savremenog stvaralaštva svoje zemlje.
 
Izložbe koje obuhvataju različite aspekte istorije, umjetnosti, nauke i tehnologije, navodi, pružaju uvid u evoluciju društava i njihove vrijednosti.
 
“Ovi uvidi su ključni za razumijevanje i očuvanje kulturnog identiteta, jer pomažu pojedincima da se identifikuju sa svojom zajednicom i njenim nasljeđem. Muzeji, kao čuvari ovog nasljeđa, imaju zadatak da ga predstave na način koji je pristupačan i razumljiv široj publici”-objašnjava Vujović.
 
Inkluzivnost je, kaže, jedan od principa modernih muzeja koji sve više prepoznaju važnost uključivanja različitih glasova i perspektiva kako bi pružili sveobuhvatan prikaz istorije i kulture.
 
“Ovo podrazumijeva aktivno uključivanje marginalizovanih grupa, stvaranje sadržaja koji je pristupačan OSI, promovisanje međukulturnog dijaloga. Inkluzivni muzeji doprinose boljoj socijalnoj koheziji, smanjujući predsrasude i podstičući razumijevanje i poštovanje među različitim zajednicama” - napominje Vujović.
 
Rad na razvoju muzeja i ulaganje u modernizaciju muzejskih postavki, edukaciju stručnog kadra i unapređenje infrastrukture, navodi, omogućava da bolje služimo svojoj zajednici.
 
“Savremeni muzeji koriste tehnologiju za stvaranje interaktivnih i dinamičnih izložbi koje privlače različite demografske grupe. Takođe, rad na razvoju muzejskih programa i saradnja sa obrazovnim institucijama može značajno doprinijeti širenju znanja i svijesti o kulturnom nasljeđu. Ono što bi trebalo prenijeti djeci budućnosti je činjenica da se put ka humanijoj egzistenciji, ka punoći i skladu ne ukazuje sam od sebe. Krize se ne javljaju samo zbog nedostatka vrijednosti, već zbog postavljanja vrijednosti bez cilja. Muzeji su mjesta koja su oblikovala i obogatila duh mnogih, od najmlađih do najstarijih. Oni su izvor koji bez usiljenog znanja uzdižu estetski nivo pojedinca i društva, ispunjavajući plemenitu misiju neophodnu za očuvanje potencijalne buduće slike čovječanstva. Imperativ je da shvatimo borbu za umjetnost i za ljepotu kao naš jedini cilj. Umjetnička djela ne mogu sama sebe da brane. Na nama je da dignemo glas, da branimo i promovišemo tekovine ljudskog duha i rada” - kaže Vujović.
 
Ističe da je bez djela, koja su izložena velikom broju ljudi, misija umjetnika fiktivna.
 
“Bez institucije koja objedinjuje ovakva djela ostajemo nezaokruženi, nedorečeni. Krajnje je vrijeme za reintegraciju ljudskog duha i stvaralaštva u čemu muzeji i te kako imaju svoju ulogu. Ovaj okrugli sto pruža jedinstvenu priliku da zajedno istražimo teme od zajedničkog interesa, da podjelimo ideje i iskustva koja će obogatiti naše muzejske zajednice. Vaša podrška i angažman su nemjerljvi, jer stvaraju pozitivnu i inspirativnu atmosferu koja će unaprijediti naš kolektivni rad. Jako nam je važno da čujemo vaša mišljenja i vizije na ove teme kako da muzeji postanu ili ostanu mjesta obrazovanja i istraživanja, ličnog rasta i inspiracije, ali i odmora i dokolice. Takođe, nadamo se da će inspirativne ideje dati rezultate” - ističe Vujović.
 
Naglašava da će se u Crnoj Gori graditi Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej na obali rijeke Morače što, ističe, pokazuje opredjeljenje države da ulaže u muzejsku djelatnost.
 
Dr Anastazija Miranović, predsjednica Crnogorskog nacionalnog komiteta ICOM navodi da je muzealcima potrebna sistemska podrška.
 
“ICOM postoji od 2007. godine i broji preko 50 individualnih i šest institucionalnih članova. Snaga nacionalnog ICOM-a jeste snaga muzeja i onoliko koliko smo mi sinergetski vezani, toliku moć i imamo. Sami ne možemo da postojimo i organizujemo ovakve i slične skupove. Nastojimo da komuniciramo sa internacionalnom zajednicom. Postoje problemi u funkcionisanju i komuniciranju, često one informacije koje dolaze do Ministarstva, ne dolaze do nas. Tu smo i postoji spremnost da se takvi problemi rješavaju” - ističe Miranović.
 
Panelisti su bili: mr Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Jakša Ćalasan, direktor Narodnog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, direktorka Prirodnjačkog muzeja i dr Vladislav Šćepanović, direktor Muzeja savremene umjetnosti.
Iskazali su značaj organizovanja ovakvih događaja koji, ocjenjuju, mogu da doprinesu, prije svega, boljem upoznavanju i razumijevanju.
 
Između ostalog, govorili su o tome kako muzeji i koliko daju rezultate, kako da posjetioci izađu bogatiji, produhovljeniji iz prostora muzeja, koliko pažnje današnji gledalac posvećuje onome što vidi, te koliko poruka i znanja može da ponese iz muzeja. Direktori nacionalnih muzeja su govorili o izazovima u radu i vizijama.
 
Između ostalog, bilo je riječi o infrastukturnim kapacitetima i radovima u Muzeju savremene umjetnosti.
Šćepanović ističe da povećanju broja posjetilaca muzeja doprinose, prije svega, programi međunarodne saradnje. Putem saradnji uspjeli su da dovedu svjetske izložbe vrijednosti i preko 3 i po miliona eura. Da bi to bilo moguće,  kaže, potrebno je najprije da postoji povjerenje među institucijama. Naglašava da je mjesto savjetnika u muzejima jako važno ako želimo da razvijemo ključnu međunarodnu saradnju.
Govorio je o procedurama koje su prošli kada su prvi put doveli veliku svjetsku izložbu u Crnu Goru.
Drugi važan segment je, kaže, promocija crnogorske scene.
Novina u njihovom poslovanju je i uvođenje ulaznica. Smatra da program u koji je uloženo mnogo, zavrijeđuje da gosti plate ulaznicu.
Napominje da je urađeno dosta na polju promocije crnogorske umjetnosti.
Oni rade na petogodišnjem projektu koji će podrazumijevati bazu podataka svih crnogorskih umjetnika.
Treći važan segment, podvlači, nije samo banalno izvođenje crnogorske umjetnosti u svijetu, već integrisanje sa kustosima, muzealcima i drugim umjetnicima.
 
Čađenović je saopštila da, bez obzira što sljedeće godine Prirodnjački muzej slavi 30 godina postojanja i rada, krucijalni problem predstavlja nedostatak sopstvenog izložbenog prostora.
 
“U muzeju se nalazi 30 hiljada primjeraka fosila, minerala, ruda, prepariranih biljaka, životinja, gljiva i sve su one razvrstane u 15 muzejskih zbirki od kojih su 4 geološke, a 11 bioloških” - objašnjava Čađenović.
 
Ističe da su svojim radom dokazali da su značajni za društvo. Između ostalog, organizovali su izložbe za OSI koje su bile toliko važne, da su obišle cio region. Uveli su nove tehnologije što je, ističe, svaku izložbu učinilo prijemčivom za posjetioce.
Napominje da se definicije muzeja mijenjaju.
U Prirodnjačkom muzeju organizuju edukativne i kreativne radionice, a kada su u pitanju muzejski predmeti, fokus su stavili na posjetioce.
Akcenat je i na marketingu kako bi animirali posjetioce, a takođe veliku pažnju usmjeravaju i na neformalno obrazovanje.
Smatra da je jako velika uloga muzeja u edukuaciji građana.
 
Kako se danas čulo, Prirodnjački muzej tokom cijele godine ima grupne posjete predškolaca, osnovaca, srednjoškolaca. Od prije dvije godine imaju aktivnu saradnju sa Prirodno-matematičkim fakultetom, odsjekom za biologiju.
Posvećali su broj posjeta. Za samo 50 dana muzej je posjetilo 11 hiljada ljudi.
Čađenović navodi da muzeji treba da budu i dio turističke ponude grada.
 
“Učenje u muzejima nije samo za djecu, već i za nastavni kadar i odrasle. Muzeji će biti mjesto globalnih učionica koji imaju neraskidivu vezu sa naukom. Dakle, muzeji nisu privilegija, već pravo svakog pojedinca, s obzirom na to da je i svaki građanin indirektni finansijer naših institucija” - navodi Čađenović.
 
Između ostalog, ona je govorila o pristupačnosti muzeja OSI.
Napominje da to ne podrazumijeva samo fizičku pristupačnost u vidu rampi, već i izložbe i ostale sadržaje namijenjene osobama sa invaliditetom.
 
Ćalasan napominje da Narodni muzej sa Cetinja uskoro proslavlja stotu godišnjicu rada i postojanja, baštini bogatu naučnu i istraživačku djelatnost. Ističe da je ove godine muzej usvojio petogodišnju srategiju razvoja, te da je edukativna funkcija muzeja jedna od najvažnijih.
Napominje da Narodni muzej ima i pedagošku službu.
“Edukativna komponenta je jako važna, prije svega za građane, a onda i da promoviše našu kulturu i umjetnost” - ističe Ćalasan.
Oni su sproveli i anketu među građanima kako bi saznali šta je to što oni žele da vide u muzeju.
Građani su kazali da je jako bitna decentralizacija muzeja. Takav primjer je, navodi Ćalasan, izložba “Na crnogorskom dvoru” u Podgorici i istraživanje arheološkog muzeja na lokalitetu Crvena stijena u Nikšiću.
Takođe su u pripremi plodonosne saradnje sa drugim muzejima. Primjer dobre prakse je izložba u Azerbejdžanu “Bogatstvo različitosti” i etnografska zbirka koja će promovisati crnogorsku kulturu i prirodne ljepote.
 
Uskoković podsjeća da je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru imao svoju prvu zbirku 1880. godine.
“Bratovština Bokeljske mornarice je već tada imala senzibiltet da predstavi jednu istorijsku postavku. U 19. vijeku se pojavljuje svijest o očuvanju istorijske vrijednosti Kotora i Boke Kotorske. Što se tiče muzeja koji danas vidite, on je nastao 1952. godine” – podsjetila je Uskoković.
 
Napominje da je Pomorski muzej Crne Gore Kotor prošle godine imao 63 hiljade posjetilaca.
 
“Prošle godine smo imali šest međunarodnih izložbi, isto toliko promocija knjiga i 19 događaja: izložbi fotografija, slika, promocija, raznih manifestacija, kao i edukativnih radionica. Pomorski muzej je prepoznatljiv kao veoma uspješan” - kaže Uskoković.
 
Ističe potrebu za poštovanjem muzejskih standarda.
 
“Moramo da radimo na osavremenjavanju. Imamo plan za dvije godine kako da Pomorski muzej to uradi po svim segmentima.
Trenutno radimo na sanaciji dijela krovnog pokrivača, imamo pomoćne stepenice koje želimo da iskoristimo kako bi smanjili gužve u Pomorskom muzeju. U prizemlju smo osmislili interaktivnu izložbu koja bi bila prijemčiva svima” - objašnjava Uskoković.
 
Govorila je, između ostalog, o izložbi podvodne arheologije koju su organizovali u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, zatim publikaciju “Godišnjak”, te istakla važnost digitalizacije muzeja, kao i njihovu ulogu u obrazovanju.
 
Najavljuje da će Pomorski muzej Crne Gore Kotor biti domaćin prve Međunarodne naučne konferencije za zaštitu kulturne baštine, a predavači će biti konzervatori.
 
Moderatorka je bila Dijana Đurašković, dokumentaristkinja Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
 
Događaju je prisustvovao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, glavna administratorka Marina Bjelja, direktorka OJU “Muzeji” Kotor Dušica Ivetić i ostali predstavnici muzeologije u Crnoj Gori.
 
Organizatori programa su bili Ministarstvo kulture i medija i JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
 
Tekst: Irena Mačić Đurić
Foto: Radio Kotor