Kultura

Biblioteka za slijepe Crne Gore, posjeduje preko 26.000 bibliotečkih jedinica u pristupačnom formatu, konstantovano je revizijom koja je završena u novembru prošle godine. To je gostujući u emisiji „Svjetlost zvuka“ Radio Kotora, kazao direktor ove ustanove kulture, Božidar Denda.

,,Ovo je broj inventarnih jedinica, a kada se uzme u obzir da imamo po više primjeraka pojedinih publikacija, broj bibliografskih jedinica odnosno naslova je manji, i iznosi oko 7.000 u audio formatu, oko 1.000 na Brajevom pismu i nekoliko hiljada na crnom tisku“, kazao je Denda.

Kako ističe, prošla godina bilo je prilično uspješno u ovoj ustanovi, u svim odjeljenjima postignuti su rezultati u skladu sa programom rada.

,,Pored redovnih aktivnosti koje su šablonizivane i koje se sprovode u skladu sa standardima struke, istakao bi nekoliko stvari koje su od strateškog značaja za Biblioteku, a tu prije svega mislim na aktivnosti u izradi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti. Naša Biblioteka je još prije nekoliko godina iskazala interes za izmjene toga Zakona, jer taj ova ustanova nije prepoznata na pravi način, jer je okarakterisana kao specijalna biblioteka, a nema osnova da se ona tako tretira. Prema standardima bibliotečke struke, specijalne biblioteke su one čiji je knjižni fond tematski opredjeljen u okviru jedne oblasti, što u našem slučaju nije tako. Knjižni fond naše biblioteke raspolaže naslovima iz različitih oblasti, imamo beletristiku, svjetske klasike, savremene autore, tu su i trileri, ljubavni romani, popularna psihologija, medicina i određeni broj naslova iz nekoliko naučnih pravaca, kao što su pravne i političke nauke“, navodi Denda.

Zakonodavac je kada je pisan ovaj Zakon, kako pojašnjava, Biblioteku za slijepe okarakterisao kao specijalnu, imajući u vidu činjenicu da je ona okrenuta primarno jednoj određenoj kategoriji korisnika.

,,Međutim, prema međunarodnim dokumentima koje je Crna Gora ratifikovala i standardima bibliotečke struke, to nije prihvatljivo već je diskriminatorno. Na naše dugogodišnje isistiranje, u septembru prošle godine posebno je formirana radna grupa Ministarsva kulture i medija. Tu radnu grupu činili su: bibliotekarke Jasmina Bajo iz Kotorske biblioteke i Dragica Lompar iz Nacionalne biblioteke, predstavnice Ministarstva kulture i ja kao član grupe i predstavnik Bibiloteke za slijepe. Radna grupa je tokom septembra završila svoj dio posla, ali do kraja prošle godine nismo dobili nikakvu informaciju, da li je Ministarstvo uputilo Vladi taj materijal, što znači da to još nije okončano“, dodaje on.

Kako pojašnjava, novim  izmjenama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti, Biblioteka za slijepe bi bila prepoznata kao biblioteka pristupačnih formata.

,,Očekujemo i promjena naziva, a neki od naših predloga je Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore, a pokrenuli smo i inicijativu da nosi ime poznatog i uglednog književnika, književnog kritičara i teoretičara Vojislava Voja Minića, koji je rodom iz Mojkovca, a školovao se u Risnu, Podgorici i Beogradu. On je kao civilna žrtva Drugog svjetskog rata ostao bez vida, a bavio se naučnim radom i bio dobitnik brojnih prizananja“- zaključio je Denda.

Emisiju možete poslušati na linku Svjetlost zvuka.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Arhiva Radio Kotora