Kultura

Za bibliotekara u penziji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Slavka Dabinovića, nagrada „Merito Navali“ koja mu je uručena na svečanosti povodom sedamdesete godišnjice rada ove ustanove kulture, stigla je sasvim neočekivano.

“Bio sam prilično iznenađen, iako znam da sam dao izvjestan doprinos u radu ove ustanove kulture. Moram priznati da me nagrada izuzetno obradovala”, skromno je kazao Dabinović u emisiji “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora, zahvalivši se tom prilikom direktoru Andru Raduloviću, kao i svim zaposlenima na dugogodišnjoj, izvanrednoj saradnji.

Najvećim doprinosom smatra ono što je u pisanoj formi ostavio čitaocima/teljkama.

“U pitanju su razne publikacije koje je muzej izdao, gdje sam bio koautor, tehnički urednik, kao i katalozi pratećih izložbi koje su tretirale maritimnu prošlost ovog podneblja”, rekao je Dabinović, predstavnik jedne od najstarijih porodica koje se dokumentovano spominju na ovim prostorima, a čiji su se članovi kontinuirano bavili pomorstvom, sve do današnjih dana.

“Moj otac je godinama dobijao Godišnjake koji su tretirali istoriju pomorstva i kulturnu baštinu Boke, tako da sam još kao osnovac zavolio priče o brodovima, jedrenjacima, ratnim podvizima na moru i pomorcima. Značajan uticaj na mene imao je i nekadašnji bibliotekar muzeja, Dobroćanin, Antun Tomić, koga sam lično poznavao i koji je nakon smrti moga oca nastavio da mi donosi Godišnjake”, ispričao nam je Dabinović. 

Jedan od zanimljivijih istraživačkih poduhvata bio je pisanje članka o bitvama kotorskog zaliva, objavljen u jednom od Godišnjaka.

“Istraživanje na ovu, do tada neobrađivanu temu, trajalo je godinu dana. Na to me podstakao pok. don Anton Belan. Obilazio sam Risan, Perast, Dobrotu, Kotor, Muo, Prčanj i Stoliv, a dostupne literature, vezane za ovaj neodvojiv segment proučavanja pomorske istorije Boke, nije bilo mnogo. Fotografisao sam svaku bitvu i posebno je proučavao. Na pomenutom potezu ih danas ima različitih, od mletačkog do austrijskog perioda. Ispred vrata grada i kod fontane kafane Dojmi danas postoje ostaci rimskih stubova. Zanimljivo je da su se upravo oni koristili za izradu bitvi na području naše obale. Nailazio sam na razne vrste izdubljenih kamena koji su služili za privezivanje brodova. Na pojedinim dobrotskim kućama nalaze se posebno istureni kameni sa rupom za provlačenje konopa za jedrenjake”, rekao je Dabinović, dodavši da su pomorstvo ovih prostora u srednjem vijeku i period oko Lepanatske bitke još uvijek nedovoljno istraženi. 

Očuvati pomorsku i kulturnu prošlost Boke, posebno Dobrote, za njega su, ističe, veliki izazov, ali i obaveza.  Trenutno je posvećen prikupljanju podataka o bratstvu Dabinović.

“Posvetio sam se istraživanju naše porodice, svih njenih članova i dosadašnjeg, sveukupnog doprinosa pomorskoj tradiciji ovog podneblja. Prvi spomen na familiju Dabinović nalazimo u sudsko-notarskim knjigama Istorijskog arhiva u Kotoru iz 1504. godine. Volio bih objediniti sve dostupne informacije u monografiji sa mojim potpisom. Na tom putu ću se, vjerujem, susresti sa još nekim dokumentima, starim knjigama i fotografijama koje će poslužiti sa digitalnu fonoteku. Tome se unaprijed radujem. Moj otac je imao izvjestan broj dokumenata o našoj i porodici Balović, a koje je naslijedio od svog oca Ljubimira Dabinovića i svoje majke Meri-Marije Balović”, otrkio nam je Dabinović.

Posao bibliotekara se, nerjetko iz vizure laika, čini monoton, međutim, to nije tako. Rad u biblioteci Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru podrazumijeva sistematizaciju i stručnu obradu knjižne građe.

“Posebno bih istakao rad na tehničkoj pripremi periodične publikacije Godišnjak. Određeni period prikupljamo naučne i stručne radove za pomenutu publikaciju. U biblioteci se pripremaju i održavaju sjednice Redakcije Godišnjaka, uz vođenje zapisnika. Upoznaju se članovi redakcije sa pristiglim radovima i određuju recenzenti. Bibliotekar radi na korekturi pristiglih radova, te ih šalje određenom lektoru. Tu je i rad na pripremi i tehničkoj podršci izrade kataloga koji prate razne muzejske izložbe”, pojašnjava Dabinović.  

Svakodnevna aktivnost bibliotekara Pomorskog muzeja je i rad na COBISS-u, kooperativnom online bibliografskom sistemu organizacionog modela povezivanja biblioteka u nacionalni bibliotečko-informacioni sistem za uzajamnu katalogizaciju i povezivanje biblioteka putem računarske i komunikacione mreže i ujednačeno vođenje kataloga i bibliografija, od 2017. godine.

“Osim pomenutog, sarađujemo i sa pomorskim muzejima sa područja bivše Jugoslavije, posebno Hrvatske i Slovenije, kao i sa istim ili sličnim institucijama sa područja Mediterana, razmjenjujemo publikacije pomorske i istorijsko-kulturne sadržine, kao i edicije Godišnjak sa takvim institucijama, što je zaduženje biblioteke”, naveo je Dabinović.

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je, podsjeća, otvorena za sve zainteresovane stručne i pasionirane istraživače pomorskog i kulturnog nasljeđa.

Kako bi održala visoki kvalitet usluga i zadovoljila informacijske potrebe krajnjih korisnika, biblioteka se prilagođava i pronalazi načine uspješne implementacije informacijske i komunikacijske tehnologije u pružanju usluga i edukaciji korisnika. Stoga je za biblioteku od velike važnosti stručno usavršavanje bibliotekara i ostalih radnika u biblioteci, na čemu Pomorski muzej već godinama radi.

Napominje da je važnost digitalizacije knjižne građe za ovakve, specijalne biblioteke, neupitna.

“U muzejskoj biblioteci se svakodnevno radi na digitalizaciji bibliotečke građe. Postignuti su zadovoljavajući rezultati. Digitalizovani su, na primjer, svi Godišnjaci od broja 1-68, te izvjestan broj starih, unikatnih brodskih dnevnika iz 19. vijeka i taj posao traje u kontinuitetu”, objašnjava Dabinović.

Za zainteresovane istraživače pomorske i kulturne prošlosti, biblioteka muzeja svoja vrata otvara od 9,00 do 15,00 sati  studentima/kinjama i učenicima/ama koji imaju potrebu da za svoje obrazovanje koriste bogatu literaturu biblioteke.

Služi i kao podrška istraživačima u radu na projektima trajne istraživačke djelatnosti, kao i na ostalim projektima koji su u vezi sa pomorskom i kulturno-istorijskom baštinom.

Razgovor sa bibliotekarom u penziji, Slavkom Dabinovićem, možete poslušati i u repriznom terminu emisije “Nedjeljni razgovor” večeras u 19 sati i 30 minuta. 

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor