Kultura

Od početka pandemijskih dešavanja u našoj zemlji 2020. godine do danas pošli smo mnogo, od lock downa preko popuštanja mjera, ponovnog “stezanja”, sve do današnjih dana kada imamo slobodan pristup kulturnim sadržajima.  
Pandemija kovida je pogodila sve segmente društva, pa se tako znatno osjetila i u kulturi.  Zahvaljujući digitalnom vremenu imali smo mogućnost da kulturne sadržaje pratimo onlajn i putem malih ekrana. Nismo ostali uskraćeni za kulturu ni u periodu lock downa. Dok su neki umjetnici mišljenja da je sasvim drugačiji doživljaj pratiti koncerte i ostale događaje iz oblasti umjetnosti preko računara i youtube kanala, neki kulturni radnici ipak smatraju da je to u pandemiji bio jedini način da kultura živi u našem gradu, te da građani i građanke ne ostanu uskraćeni za kulturna dešavanja. Na koji način je pandemija koronavirusa uticala na rad JU Kulturni centar “Nikola Đurković” za naš program govorio je v.d. direktora Vladimir Bujišić.
Kako ocjenjuje, “konzumiranje kulture” preko onlajn platformi bilo je nužno. Na to su, dodaje, svi kulturni radnici bili primorani. On podsjeća da se do 2020. godine kulturni radnici nikada nisu susreli sa pandemijom i mjerama za suzbijanje virusa.

„U određenom periodu nismo bili u mogućnosti organizovati kulturni program. Zatim je mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti  broj posjetilaca koji može da se u istom trenutku nalazi u sali i prati kulturne sadržaje bio ograničen. Kada je u pitanju pozorišni i muzički program, i broj izvođača na sceni je bio ograničen, pa smo morali i o tome voditi računa. Pokušavali smo na određene načine da se prilagodimo svemu tome. Svakako da program koji se emituje preko interneta ne može dočarati u pravoj mjeri ono što je potrebno publici koja konzumira kulturni sadržaj“ – priča Bujišić.

Djelatnost umjetnika je, navodi on, početkom pandemijskih dešavanja u našoj zemlji, skoro pa bila zabranjena.

„Nisu mogli ostvarivati prihode za sebe i svoje porodice i morali su nalaziti alternativne načine da dođu do publike, da dođu do programa kojim će se baviti.
S obzirom da je broj publike bio ograničen, mi kao ustanova morali smo voditi računa o finansijama, broju izvođača na sceni. U jednom periodu smo se fokusirali prvenstveno na monodrame kao pozorišni izražaj kako bi ispoštovali“ – objašnjava Bujišić.

Kako podsjeća, postojao je veliki broj ograničenja sa kojima su se susretale i borile ustanove kulture.

„U periodu lockdowna bili smo u obavezi poštovati sve mjere koje su državni organi propisivali. U određenom periodu i broj zaposlenih koji su mogli istovremeno boraviti u kancelarijama je bio ograničen, tako da smo organizovali rad po smjenama. Određeni broj programa smo imali preko naših onlajn platformi kao što je youtube kanal Kulturnog centra. Kulturni program je bio u tom periodu veoma ograničen“ – navodi Bujišić.

Kulturni centar se, kaže, u tom periodu fokusirao, između ostalog, na likovni program.

„Galerija je bila otvorena. U određenim intervalima su posjetioci mogli da dođu da pogledaju eksponate.
Nakon popuštanja mjera, trudili smo se da program koji imamo bude u skladu sa zakonskim propisima. Gradska biblioteka je organizovala književne večeri na kojima smo poštovali sve mjere, rađeni su i određeni onlajn programi naše Gradske biblioteke. Kolege su iznazile načine kako da dođu do publike, a da to sve bude u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti. Pozorišni program je postepeno počeo da se vraća na našu scenu kada smo imali mogućnosti za to“ – ističe Bujišić.

Kako kaže, s obzirom da je NKT donosilo mjere na svakih petnaestak dana, u tim uslovima nije bilo ni malo jednostavno razmišljati unaprijed da bi se program mogao planirati na pravi način.

„Često nam se dešavalo da zakažemo pozorišnu predstavu, a da se u međuvremenu neko od glumaca razboli. Nakon toga dođe do otkazivanja predstave ili zamjene glumaca, tako da su alternacije bile veoma česte što se tiče glumačkih ekipa.
Tražili smo da budu manji ansambli na sceni i samim tim manja je vjerovatnoća da neko od njih ne može doći na samo izvođenje predstave.

Srećom nije nam se često dešavalo da smo morali otkazivati program“ – kaže Bujišić.

Uslijedile su i mjere koje su propisivale da prisustvovanje kulturnim sadržajima nije moguće bez potvrde o kovid vakcinaciji.

„S obzirom da vakcinacija nije bila obavezna, ona lica koja nisu bila vakcinisana nisu mogla prisustvovati našim programima. To nam je bila zakonska obaveza.
Rijetko se dešavalo da neko dođe na predstavu i da ga moramo vratiti, jer su naši sugrađani bili obavješteni da ukoliko nemaju te dokaze ne mogu prisustvovati programu. To je svakako velika šteta“ – ocjenjuje Bujišić.

On podsjeća da su manifestacije „Bokeljska noć“ i Tradicionalni zimski kotorski karneval prošle godine održani onlajn. Kao i druge ustanove kulture, tako je i Kulturni centar „Nikola Đurković“ period lockdowna iskoristio za rješavanje nekih infrastrukturnih pitanja. Predstoji im, ističe, sanacija krova pozorišne zgrade.

„Nakon popuštanja mjera možemo kazati da se kultura vratila na velika vrata. Cilj naše ustanove kulture jeste da imamo što veći broj programa, da pružimo publici mogućnost da konzumira kvalitetan pozorišni, likovni, književni i filmski program. Vjerujemo da smo u određenoj mjeri uspjeli.
Imali smo bogat pozorišni program tokom prošle i ove godine, kvalitetnu ponudu za našu publiku u skladu sa mjerama i finansijskim mogućnostima“ – zaključuje Bujišić.

Irena Mačić