Kultura

Gost programa Radio Kotora bio je slikar, istraživač kulturne baštine i publicista, Željko Brguljan.

Krajem jula ove godine na Prčanju je promovisana njegova nova knjiga, pjesničko-likovna zbirka “Olujni kompas”.

Kako je kazao za septembarsko izdanje emisije “Multikultura”, povezanost Bokelja/ki sa morem je duboka i višeslojna, “natopljena slanom arijom” koja ostaje u mislima za cio život.

“Rođen sam u Kotoru, a odrastao na Prčanju, u kući sa donje strane puta, koja je sa tri strane bila okružena morem. Tako samo od rođenja živjeli u našem malom plutajućem brodu. Zapljuskivali su nas valovi i šibali vjetrovi sa svih strana. Najveći poduhvat za nas djecu bio je kako da na povratku iz osnovne škole prođemo uski pojas između kuće i mora, a da nas more ne zalije. Svako novo buđenje bilo je uz otvaranje škura i posmatranje igre svjetlosti i tame na okolnim brdima i moru. To je bilo djetinjstvo puno raznih doživljaja koji su uveliko oblikovali moj život“, priča nam Brguljan.

Zavičajnu nostalgiju, kaže, prvi put je osjetio tokom boravka na studijama u Zagrebu.

“To je bio ključni trenutak kada se u meni probudila želja o razumijevanju dubokih korjena i potrebi da istražujem, te na najbolji mogući način doprinesem očuvanju, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Boke. Oduvijek me fascinirala ta povezanost stanovnika/ca zaliva sa morem. Moja interesovanja su različita, široka, usmjerena na pomorstvo, maritimno slikarstvo i umjetnost uopšte“, rekao je Brguljan.

Prvu knjigu koju je napisao, bila je o župnoj crkvi na Prčanju.

„Do sada sam uspio da kompletno obradim zbirku maritimnog slikarstva u Bogorodičinom hramu koja sadrži 45 slika brodova. Jedan dio njih predstavlja zavjetni dar, a ostalo su  pokloni ovdašnjih, pomorskih porodica. Don Niko Luković je na sreću sačuvao mnogo toga, jer je svojevremeno zamolio predstavnike uglednih prčanjskih porodica da se iz njihovih salona više predmeta pokloni toj crkvi. Slike su sada u kuventu crkve Svetog Nikole na Prčanju, doduše, u ne baš adekvatnim uslovima“, pojasnio je Brguljan.

Bavio se, između ostalog, likom i djelom Ide Verone, Viktora Vide.

„U posljednje vrijeme me zanima život Bazilija Ivankovića, koji je rođen u Carigradu. Kao kapetan, bavio se pomorskom trgovinom, a potom postao poznati slikar brodova. Prošlo je skoro 150 godina od njegove smrti, a do sada smo čuli mnoge pretpostavke o njemu, koje su više puta bile ponavljane i tako od strane mnogih istraživača postale prihvaćene kao činjenice. Želim da saznam istinu, a naročito ga proučavam zbog njegovog slikarskog opusa“, ističe Brguljan.  

Naš sagovornik se dugi niz godina bavi i pedagoškim radom, te kaže da je u tome veoma uspješan.

„Jedini sam profesor koji na kraju svake školske godine sprovodim anketu među učenicima. Njihova ocjena mi je najvažnija. Rezultatima ankete se uvijek iznova obradujem i to je pokazatelj da sam na pravom putu“, kazao je naš sagovornik, dodavši da djeca danas trebaju razgovor, da im se otvore vidici.

„Tehničko gradivo koje imaju u školi moralo bi biti sažeto, a da se dio vremena posveti temama, poput, tolerancije, promocije i uvažavanja različitosti. Na mojim časovima učimo da dijalog mora postojati i da je svačije mišljenje važno. Isto bi trebalo da promovišu i državne institucije, a ne da čine sve kako bi ispoljile sebičnost, nezajažljivost za profitom, te dopustili degradaciju kulturne i istorijske zaostavštine. Muzeji su ti koji se moraju zalagati za vraćanje potrebe građana za dragocjenim osjećajem ravnoteže čovjeka i baštine. Upravo takav, gradski muzej, neophodan je Kotoru”, poručio je Brguljan.

Septembarsko izdanje emisije “Multikultura” uredila je i vodila Sanja Čavor, a repriza je na programu večeras u 20 i 30.

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor