Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

21.03.2026
104

BEGOVIĆ: KULTURNI IDENTITET KOTORA OBLIKOVAN SLOJEVITOM ISTORIJOM I POMORSTVOM, NEOPHODAN SAVREMENI PRISTUP RAZVOJU (AUDIO)

U okviru izrade Programa razvoja kulture Opštine Kotor, predsjednik Gradske muzike Kotor ukazuje da se o kulturnom identitetu našeg grada ne može govoriti kao o jedinstvenom i homogenom korpusu, već kao o slojevitom i razuđenom fenomenu koji je nastajao hiljadama godina pod uticajem različitih civilizacija, kultura, država, geopolitičkih interesa i religija.

„Kotor je Boka, Mediteran, Crna Gora, Evropa, svijet, sa svim svojim specifičnostima, prednostima i nedostacima koji ga čine jedinstvenim. Kotor je prije svega grad na moru. Vjerovatno svoj nastanak i opstanak do danas, te sve svoje sadržaje koje ima, Kotor u najvećoj mjeri duguje činjenici da se nalazi na moru, i to u krajnjem dijelu jednog od najljepših i najatraktivnijih zaliva svijeta, u podnožju lovćenskih obronaka.

More i pomorstvo od nastanka do danas Kotoru donose materijalna dobra, ekonomski prosperitet i razvoj u svakom pogledu, čineći ga centrom Boke Kotorske u administrativnom, kulturnom i ekonomskom smislu. Istovremeno, Kotor je bio i ostao privlačan mnogim osvajačima, pa je njegova istorija u tom segmentu izuzetno burna”, navodi Begović.

Kako ističe, Kotor bez mora i pomorstva ne može, jer su to dva neraskidiva uslova njegovog opstanka.

„Pomorstvo je uticalo na formiranje Pomorskih škola, Bokeljske mornarice, velikog broja brodovlasnika, Jugooceanije, kasnije Crnogorske plovidbe, koje su, nažalost, kao kompanije uništene. Danas nam more i ponuda istorijskog jezgra Kotora otvaraju vrata kruzing turizmu, razvija se nautički turizam, ali se čini da se sve to odvija dosta stihijski i bez jasnog plana”, kaže Begović.

Kako navodi, promocija Bokeljske mornarice kao živog nematerijalnog nasljeđa i prilagođavanje te institucije savremenom dobu, uz proširenje njene djelatnosti i obima rada, zatim cjelovito osmišljavanje uređenja prostora Luke Kotor, rive, ulaza u Stari grad, prostora Markata, nekadašnje kafane Dojmi, parka i Gurdića kao centralnog dijela grada koji bi služio promociji pomorstva i tradicije Kotora, kao i okoline grada i njegovog gradskog jezgra, predstavljaju važne smjernice razvoja. Takođe, ističe značaj modernizacije i unapređenja Pomorskog muzeja, kao i otvaranja novih objekata u adekvatnim gradskim prostorima koji bi promovisali istoriju pomorstva Kotora.

Dodaje i da je važno davanje naziva trgovima i ulicama po čuvenim pomorcima i kapetanima, kao i postavljanje skulptura najznačajnijim ličnostima na adekvatnim mjestima, uz napomenu da u Kotoru ne postoji nijedan spomenik-bista pomorskom kapetanu. Posebno naglašava potrebu edukacije mladih o značaju pomorstva u svim obrazovnim institucijama, kao i iniciranje ukidanja obrazovanja pomoraca putem tromjesečnih kurseva, čime se obesmišljava rad čuvene Pomorske škole u Kotoru. Ukazuje i na značaj promocije i saradnje sa Pomorskim fakultetom u Kotoru, te pronalaženje načina za aktivniju prezentaciju postignuća te institucije, što bi se reflektovalo na unapređenje ponude grada u pogledu različitih aktivnosti vezanih za pomorstvo.

On dalje ističe da je Kotor grad Mediterana.

„Geografska povezanost sa Mediteranom, sama lokacija Kotora, njegova istorija, kao i dugogodišnja uprava Venecije, ostavila je ogroman uticaj i trag u arhitekturi, urbanizmu, jeziku, gastronomiji i načinu života. Stoga je potrebno da se kulturne manifestacije koje afirmišu mediteranski karakter grada, poput muzike, gastronomije, zanata, običaja i događaja, dodatno razvijaju, kao i promocija Kotora kao ‘mediteranskog grada kulture, arhitekture, muzike, običaja i manifestacija’. Neophodno je i da se svaka aktivnost u gradu podredi i povezuje sa mediteranskom osobenošću Kotora, koja podrazumijeva specifičnosti proizišle iz brojnih spoljašnjih uticaja koji su djelovali da Kotor bude poseban u svakom smislu”, ističe Begović.

Kotor je srednjovjekovni grad sa neponovljivom fortifikacijom pod zaštitom UNESCO-a.

„Stari grad Kotor sa zidinama, tvrđavom i sakralnim objektima predstavlja nesvakidašnju urbanu cjelinu u ovom dijelu svijeta koja je zavrijedila zaštitu UNESCO-a. Ne samo svojom veličinom, već i pozicijom i izgledom, zajedno sa Starim gradom predstavlja neponovljivu atrakciju rijetku na planeti. To je sigurno najinteresantnija specifičnost i osobenost Kotora. Zbog toga je neophodno na svim značajnim mjestima označiti i obilježiti UNESCO status Kotora, u potpunosti izvršiti restauraciju zidina i njihovo dovođenje u upotrebljivu funkciju, uz kvalitetnu i stručno postavljenu rasvjetu koja bi istakla ljepotu fortifikacije, kao i urediti stepeništa i staze i osmisliti adekvatne sadržaje u tim prostorima.

Takođe je važno razmotriti izgradnju lifta ili žičare od Tabačine do vrha utvrđenja, urediti put od Tabačine do sela Špiljari, uz uređenje naselja i objekata, kao i ustanoviti festivale i manifestacije koje bi oživjele istorijske događaje iz tog perioda kroz gastronomiju, kostime i običaje, uz učešće likova znamenitih ličnosti tog vremena. Potrebno je i oživjeti djelove grada stilski i arhitektonski tako da podsjećaju na period o kojem govorimo, uz prikaz zanata poput zlatarskog, kovačkog i oružarskog”, navodi Begović.

On dalje ističe da je Kotor multikonfesionalni i multikulturalni grad, grad karnevala i Bokeljske noći, grad znanja, muzike, umjetnosti i kulture, te festivala. Naglašava da je neophodan savremeni pristup u definisanju i obilježavanju identiteta, kako bi Kotor bio održiv, ekološki osviješten grad u zaštićenom zalivu, autentičan i bez pretjerane komercijalizacije, digitalno vidljiv i participativan, sa aktivnim uključivanjem građana u kreiranje njegovog identiteta.

Razgovor sa Vladimirom Begovićem možete čuti na linku: Magazin "Grad"

Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: