Kultura

Promocija romana „Aurora“, autora Balše Brkovića, održana je sinoć u multimedijalnoj sali u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor /Gradska biblioteka i čitaonica Kotor.

Prisutne je u ime organizatora pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević podsjetivši da je promocija dio manifestacije Noć knjige 2024. posvećene 23. aprilu - Svjetskom danu knjige i autorskih prava, koja se u Crnoj Gori obilježava već nekoliko godina.
 
Sa autorom je razgovarala teoretičarka književnosti, profesorica, magistrica Božena Jelušić, koja je izrazila zadovoljstvo što po drugi put učestvuje u promociji ovog romana, nakon Budve i u Kotoru.

“Počeću pričom o gradu. Grad je u književnosti važan i moćan simbol. Postoje autori po kojima se prepoznaju gradovi. Nemoguće je zamišljati London bez Dikensa, Dablin bez Džojsa, nemoguće je bez Markesa znati Makondo ili bilo koji grad koji preko svog autora koji ga stavlja na tu mentalnu geografsku mapu ostaje zauvijek baš taj grad.  Balša Brković je pisac Podgorice”, kazala je Jelušić i dodala da gradovi u književnosti simbolišu kako ono utopijsko i pozitivno, tako i ono negativno te “ako je u prethodnim romanima Balše Brkovića Podgorica bila prostor onoga što grad nudi kao zlo, jedna priča o tranzicionoj Podgorici, tranzicionom zlu koje se u tim slikama i gradskog života  izlivalo, roman Aurora je nešto potpuno drugačije”.
Kako navodi, “ovaj roman na krajnje ozbiljan način, a ipak sa pozitivnim osjećanjem svijeta, daje sliku Podgorice u jednom relativno kratkom vremenskom intervalu od marta 1932. do Nove godine 1933. Dakle 90 godina u odnosu na naše vrijeme daleko, a ipak po svim svojim referencama, detaljima, paralelnostima i podudarnostima rezonira sa našim vremenom”, rekla je Jelušić.

Ističe da čitajući o toj staroj Podgorici u stvari čitalac pokušava da ide i stopama ovog našeg vremena susrećući se sa čitavom galerijom likova koji hodaju kao cijeli grad, kao njegova kultura, kao njegova ekonomija, kao njegove ideologije, politički pokreti, nove mode, sa sve referencama na važne istorijske događaje koji se u istom vremenu dešavaju širom svijeta i širom Evrope.

“Ako Podgorica ima bilo kakvu želju i mogućnost da bude bolji grad, onda je to negdje i kroz ovo literarno iskustvo koje joj nudi Balša Brković. Roman uokviruju dva događaja vezana za dvije igre, za šah i fudbal, koji tada osvajaju i Crnu Goru. Tako se pred nama otvara jedna društvena i lična  zbilja za koju je očigledno bilo potrebno mnogo napora, minucioznosti, želje, pažnje i istraživanja”, kazala je Jelušić.

I kako je Brković naveo književni grad ne nastaje iz geografije, niti iz istorije već nastaje iz talenta pisca koji ga kreira.

“U prvom trenutku kada sam htio da napravim Auroru, htio sam da napravim između ostalog roman o tim zamecima građanske svijesti i načinu na koji građanska svijest mijenja prostor i svoju okolinu. Građanska svijest je uvijek svijest akcije”, kazao je Brković.

Tokom nastajanja ovog djela bila je neophodna kontinuirana  provjera detalja i činjenica, ali i vješto kombinovanje sa fikcijom.

“Šahovska priča uvodi Ruse u igru. Godina je 1932. i zaista tada u tom trenutku u Crnoj Gori najbolji igrači su Rusi: Artemije Popov u Hercegnovom, Viktor Zaljevski na Cetinju i profesor fizike Boris Markov u Podgorici. Oni su jedni od stvarnih likova u romanu ”, priča Brković.

Pored njih navodi Milovana Đilasa, Radovana Zogovića, Štedimliju, mitropolita Dožića, šahistu Boru Kostića, pjesnika Tina Ujevića i mnoge druge koji se pojavljuju kao likovi u “Aurori”.   

Jelušić je u razgovoru naglasila da djelo ima i feminističku dimenziju. Brković pored toga što u romanu prati osnivanje ženskog šahovskog kluba, uvodi i brojne ženske likove. Takođe sam naziv  romana je višeznačan, od ženskog imena i naziva kluba, do zore, novog buđenja i možda ljepšeg početka.  

Roman ima 15 poglavlja a svako od poglavlja ima scenu koja je noseća. Žanrovski se može odrediti kao društveni, porodični sa elementima detektivskog žanra jer se pojavljuje i mrtvo žensko tijelo, te razvija misterija oko dešavanja koja su otkriću prethodila.  

“Glavni narativni inpuls je potreba da se osnuje ženski šahovski klub.U tom trenutku u državi Jugoslaviji postoji ženska sekcija u Subotici i Mariboru, ali ja sam shvatio da bi upravo to bio narativni odličan momenat da pokažeš prirodu mačizma crnogorskog ili da kažem opasnog podrazumjevajućeg a duboko antiženskog stava koji i danas imamo na javnoj sceni”, kazao je autor Balša Brković.

“Aurora je roman sa kojim možete razgovarati i ja vam ga od sveg srca preporučujem”, zaključila je magistrica Božena Jelušić. 

Detalje sa promocije možete poslušati na linku Jutarnji magazin Grad.

Tekst: Nataša Jotić

Foto – Radio Kotor