Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Ekonomija

13.01.2021
1722

ŽUPANOVIĆ: PROMPTNO AKTIVIRATI LOGISTIKU DESTINACIJE

U Zborniku radova Asocijacije prostornih planera Srbije i Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu izašao je novi naučni rad turizmologa prof. dr Iva Županovića koji govori o mjerenju maksimalnog prihvatnog kapaciteta Kotora kao turističke destinacije.

O čemu konkretno govori naučni rad?

Na neki način, u rad su sublimirani moji javno izrečeni stavovi kada je Kotor u pitanju, u smislu pravilne proporcije stacionarnog i kruzing turizma, inteziteta odredjenih vidova turizma, kao i njihove kontribucije i  doprinosa lokalnoj ekonomiji.

Naravno, dalji razvoj stacionarnog turizma nije moguć ukoliko se ne riješe osnovni infrastrukturni i komunalni problemi, kao što je vodosnabdijevanje, koje je kao što znate bio krucijalan problem i prošlog ljeta, i to kada je bio minoran broj turista.

 Ne ulazeći u to da li je u pitanju organizacioni, stručni ili operativno-tehnički problem, mislim  da u tom pravcu se mora promptno djelovati, jer jedna ozbiljna turistička, investiciona, obrazovna i kulturna destinacija kao Kotor ne smije dopustiti navedenu situaciju ove godine.

Naravno, dalji razvoj situacije će zavisiti i od smirivanja COVID-19 pandemije na odredjenim emitivnim tržištima, ali i u našoj zemlji, što će opet zavisiti od daljeg poštovanja mjera i dinamike vakcinacije.

U svakom slučaju, u logističkom  smislu, destinacija mora da bude spremna kao da će biti redovan turistički promet.

Kad pominjete Kotor kao kulturnu destinaciju, da li smatrate da će inicijativa da mu se vrati status grada i kulturne prijestonice biti logistika toj ideji?

Više puta sam naglasio da je deplasirano potencijale Kotora svoditi na turističke. On je pored toga i kulturno, univerzitetsko i potencijalno investiciono središte, kao i  središte marikulture i zelene ekonomije.

Stoga, navedena inicijativa zaslužuje podršku, Kotor to odavno zaslužuje i mislim da će ukoliko se navedena inicijativa usvoji od relevantnih organa, to značiti ubrzani razvoj ovog grada po svim navedenim osnovama.

Da li smatrate da će situacija u vezi Montenegro Airlinesa uticati na dostupnost Crne Gore, ali i Kotora kao destinacije stacionarnog turizma?

Ovo pitanje treba posmatrati sa dva aspekta, čisto ekonomskog i reputacionog.

Posmatrajući sa čisto ekonomskog aspekta, još po izvještaju DRI  o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Montenegro airlines AD Podgorica za 2011. godinu, vidite da je to kompanija sa ozbiljnim finansijskim problemima.

Dakle, još tada se trebalo posegnuti za sanacionim mjerama koje bi rezultirale racionalizacijom troškova, promptnu upotrebu digitalnih marketinških alata i zaokretom ka korporativnom upravljanju.

Metod restruktuiranja ovog vida biznisa sa gašenjem postojeće i osnivanjem nove kompanije nije novi, ali smatram, da ukoliko je postojalo finalno opredeljenje za navedenim modelom,  da se trebao obezbijediti kontinuitet rada postojeće kompanije, do  transfera kako ljudskih resursa (paralelno sa navedenim definisati socijalni program za one zaposlene koji neće biti transferisani u novu kompaniju), tako i ustanovljenja svih ostalih elemenata nove kompanije do postizanja njene pune operabilnosti.

Navedeno čak i u slučaju da se smatra da će gro linija biti pokriveno sa drugim avio prevoznicima, jer je to „ad hoc“ karaktera i zavisi od procjene partikularne profitabilnosti te linije od strane operatera.

To je izuzetno bitno i za reputabilnost, direktni marketing na emitivnim tržištima i dalji razvoj Crne Gore kao turističke destinacije, jer garantujući kontinuitet u dostupnosti (iako naravno, državna avio kompanija ne prevozi sve turiste do destinacije), ukazujete da ste jedan zaokruženi turistički sistem, jer da podsjetim, pored  prirodnih i društvenih atraktivnosti i receptivnih faktora, saobraćajna dostupnost je ključni dio integrisanog turističkog proizvoda.

Dodatno, mislim da ove godine se mora napraviti jasna distinkcija emitivnih tržišta i po vrstama saobraćajne dostupnosti, gdje trebaju biti  upotrijebljeni različiti marketinški pristupi, kao i da se definišu alternativniji scenariji, u smislu na koji način bi se mogla supstituisati avio dostupnost za odredjena emitivna tržišta.

Podijeli na: