Ekonomija

Prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma ocijenio je da je u Kotoru nemoguće dalje razvijati turizam prvenstveno zbog prevelike saturacije kruzing i izletničkog turizma. 

“Mislim da izletnički turizam apsolutno nije dobro organizovan. Imate glavno stjecište autobusa u centru grada, gdje svaki izlazak na glavnu cestu, na magistralu, stvara saobraćajnu paralizu . Mislim da se mora razmisliti da se to promijeni, jer kada u određenim danima nema autobusa vidi se koliko je frekvnentniji, odnosno propulzivniji, drumski saobraćaj kroz Kotor.

Drugo, zbog rada tri kamenoloma u zaleđu Kotora kamioni non-stop cirkulišu tako da svakako i to treba urediti na jedan drugi način”, kazao je Županović. 

Potreban je, nastavlja dalje, i razvoj smještajnih kapaciteta. 

“Ovako ćemo sa skromnim kapacitetima biti osuđeni  na onaj vid turizma, da kažem komplot, bez mogućnosti da razvijamo kongresni i sportski turizam, a Kotor je bogomdan kada je u  pitanju klima, kao i druge prirodne i društvene atraktivnosti.

Takođe, kada su u pitanju kulturno-istorijski sadržaji konferencije, manifestacije u tom nivou, tako da je dovoljno  ovo što je predviđeno uz predviđene lokacije, da se jednostavno stacionarnim turizumom produži sezona. Ovako neće moći jer ne postoji infrastrukturni preduslov”, rekao je Županović. 

Takođe, nastavio je dalje, ne radi se ništa na grupisanju privatnog smještaja. 

“Potrebna je prvo legalizacija pa grupisanje privatnog smještaja  u difuzne integralne hotele koji bi bili interesantni grupama

Mi u ovom trenutku u privatnom smještaju nismo interesantni grupama jer je prevelika individualizacija u tom dijelu.

S druge strane, ono što takođe vidimo je da jednostavno neki djelovi, koji su čak predviđeni i Strategijom razvoja Kotora, prvenstveo razvoja ruralnog turizma, razvoja zaleđa Kotora u tom dijelu, otvaranja vidikovaca, aktivnog turizma, te stvari nisu ni započete i mislim da je tu u nekom dijelu   potrebna apsolutna promjena “mindseta”, kazao je Županović. 

Govoreći o konceptu zaokruživanja turističkog proizvoda ukazuje na ono što Predlogom zakona o morskom  dobru traže primorske opštine, a riječ je o ingerencijama sličnim zakonskom rješenju u Hrvatskoj. 

“To rješenje se naslanja na ono što je integrisani turističi proizvod jer ne možete vi kao opština imati zaokružene receptivne faktore, prorodne atraktivnosti, a da o obali i načinu kako će se koristit na nivou te destinacije odlučuje tamo neko u u nekom centralizovanom preduzeću.

Mislim da je to apsolutno pogrešno i te ingerencije treba vratiti opštinama, eventualno da to preduzeće dalje egzistira u smislu neke supervizije i monitoringa. U konteksu integrisanog turističkog proizvoda mislim da je to apsolutno neophodno”, kazao je Županović. 

Kao značajan problem za ovdašnji turizma naveo je otežan transfer turista zbog radova na Jadranskoj magistrali (budućem bulevaru Jaz-Tivat, prim. aut.) 

“Tu je dodatno zakomplikovana situacija. Trebalo je sve drugačije organizovati. Da li rad u tri smjene i sl. jer, znamo da je to “žila kucavica” kada je u pitanju transfer turista sa aerodroma Tivat ka Budvi gdje se odvija gotovo 40 % turističkog prometa”.Da ne pričam o tome koliko građani Grblja trpe zbog radova u svakom smislu, počev od konstantnog nestanka vode, prašine, do uslova za život u tom nekom periodu”, kazao je Županović. 

Predrag Nikolić