Ekonomija

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Prizemlje zgrade Instituta za biologiju (UCG) će kroz Skills projekat biti adaptirano i pretvoreno u regionalni Trening centar za plavu ekonomiju, najavio je za Radio Kotor direktor ove naučne ustanove dr Mirko Đurović.

Ovaj Centar će zainteresovanima za prekvalifikaciju, odnosno srednjoškolcima koji žele da se obrazuju u nekoj specifičnoj sferi, poput tehničara u akvakulturi, mušljara ili uzgajivača ribe, pružati stručnu teorijsku i praktičnu obuku.

Takođe, Centar će pružati i obuke vezane za turizam i brodogradnju.

„Dakle, sve čime se ljudi na primorju bave i što je potreba kompanija koje ovdje funkcionišu. Biće regionalnog karaktera i tu će najvjerovatnije moći da dođu iz Albanije, Italije, Bosne, Hrvatske. Osim zaposlenih u Instututu koji će prenositi znanja u vezi zaštite životne sredine i uopšte u vezi te problematike, predavači će biti profesionalci uspješni u svom biznisu, koji će prenijeti svoja iskustva i znanja za koja mislimo da su mnogo dragocjenija od pukog predavanja, jer će to biti izazovi sa kojima će studenti koji budu pohađali Trening centar i kurseve, suočiti u svom budućem radu“, pojašnjava Đurović.

U sastavu Trening centra postojaće i Demonstracioni centar za akva kulturu, gdje će po prvi put biti uspostavljen recirkulacioni sistem akva kultura.

Đurović objašnjava da će se u zatvorenom prostoru uzgajati rumbač, vrsta ribe jako dobra za uzgoj, koja ima bolje uzgojne karakteristike u odnosu na brancina i oradu.

„Kroz Demonstartivni centar želimo da pokažemo zainteresovanim uzgajivačima ribe i školjaka, a i budućnim novim korisnicima, da je to moguće odraditi u Crnoj Gori. Nadamo se da ćemo nakon pokazne demonstracije uspjeti da sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obezbijedimo što je moguće više lokacija duž obale našeg primorja za ovu aktivnost, jer smatramo da je to budućnost akva kulture u Crnoj Gori“, podvlači Đurović.

Naglašava da bi, u slučaju otvaranja pet, do šest takvih uzgajališta, postojala potreba za preko stotinu zaposlenih, dok bi se s druge strane enormno smanjio uvoz ribe.

„Od kojeg smo nažalost kao država još uvijek zavisni. Godišnje na uvoz ribe i drugih morskih organizama trošimo oko 20 miliona eura“, precizira Đurović.

Dodaje da se sa projektom adaptacije kreće krajem ove, ili početkom sljedeće godine, te da bi „dobre“ rezultate trebali imati već za 12 mjeseci.

„Nadam da će nas i privreda pratiti u tom segmentu. Bilo je interesanata za tu granu morskog ribarstva, međutim naš dio Jadrana nije pogodan za akva kulturu na otvorenom zbog jakog juga, talasa velikih visina. Investicije u takve pogone na otvorenom su dosta skupe i ponekad se pokazuju čak neisplative. Ovo na kopnu su sistemi koji sami sebe štite, kontrolišete temperaturu vode, salinitet i sve moguće parametre, uključujući i bolesti koje mogu da se pojavljuju. Dakle gospodar ste situacije, tako da je to budućnost i tu su investicije velike. Ova naša investicija će biti vrlo mala,  stotinjak hiljada eura, plus minus 20 posto, još nemamo precizne parametre za opremu“, zaključio je Đurović.