Ekonomija

Mikrobilje je forma proizvodnje povrća.

Riječ je o jestivom povrću koje se uzgaja sedam do petnaest  dana i koristi se u formi kotiledone. To je gostujući u programu Radio Kotora kazala inženjerka hortikulture Jelena Ćuković, koja se bavi proizvodnjom mikrobilja i jestivog cvijeća.

,,Ova forma povrća ima od četiri do četrdeset odsto više hranljivih elemenata nego odraslo povrće, pa na taj način sa malom količinom mikrobilja možemo da unesemo vitamine i minerale, kao da pojedemo nekoliko kilograma “odraslog“ povrća. Mikrobilje je veoma popularno posljednjih godina jer je izvor vitamina, a koristi se kao dodatak ishrani  ili kao dekoracija, dok se jestivo cvijeće koristi samo za dekoraciju. Karakteristično je i da proizvodnja obje biljne forme mora biti bez upotrebe suplemenata koji se obično koriste u poljoprivredi. Dakle, u proizvodnji se ne koriste nikakvi preparati za zaštitu bilja niti dodatna hrana, već se proizvodi na potpuno prirodan način, koristeći samo organski supstrat i čistu vodu, dok i sjeme mora biti organski proizvedeno. Mikrobilje se uglavno proizvodi u zatvorenom prostoru, pod vještačkim svjetlom određenih karakteristika, uz kontrolu temeperature i relativne vlažnosti vazduha, jer se na taj način suzbijaju eventualne bolesti. Sjeme mikrobilja nije skupo, ali se teško može nabaviti na našem tržištu “- kazala je Ćuković.

Kako dalje objašnjava, mikrobilje se može proizvoditi i u stanu, dok je proizvodnja jestivog cvijeća nešto zahtjevnija.

,,Bitno je samo da se postavi uz sjeverni prozor, slabije osvijetljen sunčevom svjetlošću, a ipak da je osvijetljen veći dio dana. Proizvodnja mikrobilja može biti i dobar izbor za hobi, a da na taj način svakodnevno sebi možemo pripremiti zdravu salatu.  Nije fizički zahtjevan posao, samo je bitno obratiti pažnju na njegu samih biljaka i voditi računa o higijeni, jer je riječ o organskoj proizvodnji. Nakon branja, mikrobilje ima rok upotrebe - do sedam dana. U svakom slučaju proizvodnja mikrobilja moguća je u kućnim uslovima i pruža mogućnost da se poljoprivredom možemo baviti i u urbanim sredinama“- pojašnjava Ćuković.

Pored toga što obiluje vitaminima i što je dekorativno,  mikrobilje je veoma ukusno, ocjenjuje ona.

 ,,Interesantno je da je sam ukus mikrobilja jednak ukusu odrasle forme te vrste povrća, samo što je dosta intezivniji. U svom plasteniku trenutno proizvodim tri vrste rotkve, grašak, suncokret, takozvanu kres salatu, mizinu, slačicu i dvije vrste kupusa, dok kada je u pitanju proizvodnja jestivog cvijeća, vrste se razlikuju u odnosu na godišnje doba“- dodaje Ćuković.

Ona ističe da je osnovno znanje za rad u rasadniku stekla radeći u kotorskom Komunalnom preduzeću - Gradskom zelenilu.

,,Dosta znanja koje primjenjujem u proizvodnji mikrobilja naučila sam u stakleniku kotorkog gradskog zelenila, tu sam napravila svoje prve “rasadničke“  korake“.

Moja preporuka građanima je da probaju  mikrobilje, da se informišu i pokušaju sami da proizvode, jer sama proizvodnja ne iziskuje puno vremena“- zaključila je Ćuković.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: privatna arhiva