Ekonomija

Crnoj Gori je za usklađivanje vodnog sektora sa evropskim standardima potrebno više od milijardu eura ulaganja, dok se istovremeno suočava sa velikim gubicima u vodovodnim sistemima, nedovoljnom preradom otpadnih voda i sve većim rizikom za snabdijevanje primorja, navodi Svjetska banka.

Prema dokumentu Svjetske banke o projektu "Montenegro Water Services and Climate Resilience – Phase 1", za vodosnabdijevanje je potrebno oko 580 mil EUR, uključujući 220 mil EUR prioritetnih investicija do 2036. godine, dok se za sektor otpadnih voda do 2035. procjenjuje potreba za još 471,5 mil EUR.

Ukupne procijenjene potrebe za ova dva segmenta tako iznose više od 1,05 mlrd EUR.

Istovremeno, Svjetska banka upozorava da Crna Gora, uprkos tome što je bogata vodnim resursima, ima značajne probleme sa efikasnošću sistema, klimatskim promjenama i upravljanjem vodnim resursima.

Neprihodovana voda 68%

Iako više od 90% stanovništva ima pristup vodovodnoj mreži, manje od polovine otpadnih voda se prečišćava, dok vodovodni sistemi imaju velike gubitke.

Prema podacima navedenim u dokumentu, prosječan nivo neprihodovane vode (NRW) u Crnoj Gori iznosi oko 68%.

Neprihodovana voda predstavlja vodu koja je uvedena u vodovodni sistem, ali za koju vodovodno preduzeće ne ostvari prihod. To uključuje fizičke gubitke, poput curenja, ali i komercijalne gubitke povezane, između ostalog, sa mjerenjem i naplatom.

Razlike među opštinama su velike.

U Tivtu neprihodovana voda iznosi približno 34%, dok u Danilovgradu doseže čak 85%.

Svjetska banka navodi da ovi gubici, zajedno sa komercijalnom neefikasnošću, ukazuju na potrebu za modernizacijom vodovodne infrastrukture i unapređenjem poslovanja vodovodnih preduzeća.

Probleme imaju i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Manje od polovine otpadnih voda u zemlji se tretira, a brojna postrojenja suočavaju se sa operativnim poteškoćama, posebno u upravljanju muljem i zbog povećanja troškova energije.

Bolje Sestre sve veći rizik za primorje

Jedan od ključnih problema na koji Svjetska banka ukazuje odnosi se na sigurnost vodosnabdijevanja crnogorskog primorja.

Voda za primorski sistem Regionalnog vodovoda obezbjeđuje se sa izvorišta Bolje Sestre, u blizini rijeke Morače, koja se uliva u Skadarsko jezero.

Banka navodi da naučna istraživanja sprovedena posljednjih godina ukazuju na povezanost intenzivne eksploatacije šljunka iz Morače sa produbljivanjem riječnog korita i smanjenjem izdašnosti izvorišta Bolje Sestre tokom posljednje decenije.

Zbog toga je, kako se navodi, sigurnost snabdijevanja primorja pod sve većim pritiskom.

U julu 2025. godine Regionalni vodovod za crnogorsko primorje radio je na gotovo 90% kapaciteta isporuke, i to prije avgusta, kada potražnja za vodom dodatno raste zbog turističke sezone.

Svjetska banka ocjenjuje da takva situacija predstavlja rastući rizik za obalni turizam.

Turizam inače učestvuje sa više od 30% u BDP-u Crne Gore, zbog čega poremećaji u vodosnabdijevanju mogu imati šire ekonomske posljedice.

Klimatske promjene dodatno opterećuju sistem

Crna Gora se, prema dokumentu, suočava sa sve većom klimatskom varijabilnošću, uključujući češće i intenzivnije suše, manje padavina tokom ljeta i povremene poplave izazvane obilnim padavinama.

Rast temperatura i smanjenje padavina tokom ljetnjih mjeseci smanjuju raspoloživost površinskih i podzemnih voda, upravo u periodu kada je potražnja za vodom najveća, posebno u turističkim područjima.

Poplave, iako povremene, dodatno opterećuju vodnu infrastrukturu, bez značajnog povećanja količine vode koja se može koristiti.

Svjetska banka navodi da klimatske promjene tako pojačavaju hidrološki pritisak i ranjivost sistema vodosnabdijevanja.

Za vodovod 580 miliona, za otpadne vode 471,5 mil EUR

Usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u oblasti voda zahtijevaće značajna ulaganja.

Plan sprovođenja Direktive EU o vodi za piće procjenjuje da je za vodosnabdijevanje potrebno oko 580 mil EUR, od čega je 220 mil EUR označeno kao prioritetno do 2036. godine.

Istovremeno, Plan upravljanja komunalnim otpadnim vodama iz 2019. godine predviđa 471,5 mil EUR ulaganja u sektor otpadnih voda do 2035. godine.

Banka navodi da će ispunjavanje evropskih zahtjeva podrazumijevati proširenje i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže, adekvatan tretman otpadnih voda, unapređenje upravljanja muljem, modernizaciju sistema za praćenje i izvještavanje, kao i povećanje energetske efikasnosti vodovodnih preduzeća.

Na nivou politika i propisa, biće potrebno, između ostalog, uvesti i sprovoditi planove bezbjednosti vode zasnovane na procjeni rizika, unaprijediti kontrolu curenja i obezbijediti jasnije informacije potrošačima o kvalitetu vode za piće.

U oblasti komunalnih otpadnih voda predviđeni su efikasniji sistemi izdavanja dozvola, određivanje osjetljivih područja, praćenje usklađenosti sa propisima i transparentnije izvještavanje o rezultatima.

Predviđena zamjena azbestnih cijevi

Predloženi projekat Svjetske banke obuhvata tri ključne oblasti – strateška ulaganja u vodnu infrastrukturu i otpornost sistema, integrisani pristup sigurnosti vodosnabdijevanja primorja i jačanje institucionalnog i regulatornog okvira.

U okviru prve komponente predviđena je rehabilitacija, modernizacija i proširenje vodne infrastrukture.

To uključuje rekonstrukciju zastarjelih centralizovanih vodovodnih sistema i zamjenu cijevi koje sadrže azbest, kako bi se smanjili gubici vode i zdravstveni rizici povezani sa dugotrajnim izlaganjem kontaminiranoj vodi.

Planirano je i proširenje centralizovanih sistema za tretman otpadnih voda, kao i modernizacija i širenje decentralizovane vodne infrastrukture u udaljenim ruralnim područjima.

Povećanje kapaciteta za Bolje Sestre

Druga komponenta projekta posebno je usmjerena na sigurnost vodosnabdijevanja primorja.

Predviđeno je povećanje kapaciteta za tretman vode za sistem Malo Blato/Bolje Sestre, kao i tehnička pomoć za unapređenje hidromorfološkog režima Morače i održivost vodnih resursa.Cilj je da dodatni kapaciteti budu raspoloživi tokom ljetnjeg perioda najveće potražnje za vodom.

Reforma tarifa i veće učešće privatnog sektora

Treća komponenta odnosi se na jačanje uslova za efikasnije upravljanje vodnim sektorom.

Među predloženim aktivnostima su zakonodavne i regulatorne reforme, ažuriranje tarifne metodologije, analiza tehničkih i ekonomskih aspekata pružanja vodnih usluga, izrada Nacionalne strategije pružanja vodnih usluga i akcionog plana, kao i unapređenje prikupljanja podataka i praćenja učinka vodovodnih preduzeća.

Planirano je i jačanje kapaciteta vodovodnih preduzeća i lokalnih samouprava.

Svjetska banka navodi da bi trebalo stvoriti uslove za alternativne modele finansiranja i pružanja vodnih usluga, uključujući postepeno veće učešće privatnog sektora.

Tarifna metodologija trebalo bi da bude usmjerena ka povratu troškova, u skladu sa principima evropske politike voda.

Projekat od 58 mil USD

Cilj projekta "Montenegro Water Services and Climate Resilience - Phase 1" je poboljšanje pristupa vodnim uslugama, njihove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otpornosti na klimatske promjene.

Projekat je usklađen sa ciljevima Svjetske banke za Crnu Goru i podržava proces pristupanja Evropskoj uniji, posebno kroz pomoć u ispunjavanju zahtjeva Direktive o vodi za piće i Direktive o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda.

U dokumentu se navodi da se u okviru pregovora o pristupanju EU razgovara o rokovima za usklađivanje sa ove dvije direktive do 2035. godine.

Crna Gora je, kako se navodi, široko očekivana da se pridruži EU oko 2028. godine, pod uslovom da do 2026. završi pristupne pregovore i dobije jednoglasno odobrenje svih država članica.

Predložena prva faza projekta vrijedna je 58 mil USD. Od tog iznosa, 35 mil USD trebalo bi da obezbijedi Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), članica Grupacije Svjetske banke, dok je dodatnih 23 mil USD predviđeno iz OPEC Fonda.

Projekat je klasifikovan kao projekat sa značajnim ekološkim i socijalnim rizikom, prvenstveno zbog toga što će građevinski radovi biti realizovani na više lokacija širom zemlje.

Među rizicima koje Svjetska banka navodi su rukovanje materijalima koji sadrže azbest, upravljanje muljem, radovi na vodovodnim i kanalizacionim mrežama, saobraćajni rizici, buka, prašina i vibracije, kao i mogući uticaji radova na osjetljive vodene sisteme.

Za upravljanje tim rizicima predviđeni su posebni planovi i procedure, uključujući procjenu uticaja konkretnih podprojekata prije početka građevinskih radova.

Svjetska banka navodi da će za realizaciju projekta biti potrebno i jačanje institucija, bolja koordinacija između različitih aktera u sektoru i unapređenje mehanizama za uključivanje građana i rješavanje pritužbi.

Suština projekta je, prema dokumentu, da se kroz ulaganja u infrastrukturu i reformu politika, institucija i propisa obezbijede pouzdanije i održivije vodne usluge, smanji ranjivost na klimatske promjene i podrži usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima.

(Foto Radio Kotor - Škurda ljeto 2026)

(Informacija - eKapija  CG)