Ekonomija
STRATEGIJOM PREDVIĐENA MODERNIZACIJA MARINSKOG DIJELA LUKE KOTOR; RISAN GRADSKA I LUKA NAUTIČKOG TURIZMA
U okviru segmenta koji se odnosi na luke i terminale (teret, putnici, „zelene“ luke) nedavno usvojene Strategije razvoja pomorske privrede Crne Gore za period od 2020. do 2030. godine predstavljen je i projekat modernizacije vezova marinskog dijela AD „Luka Kotor“ ( na fotografiji).
“U luci Kotor planira se adaptacija, rekonstrukcija, izgradnja i opremanje luke za obavljanje poslova trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj sa naglaskom na turističko-putnički segment. Takođe, planira se povećanje kapaciteta prijema brodova na samom vezu u luci Kotor i osiguravanje kruzer brodova na sidrištima, instalacijom privremenih plutača za vezivanje brodova. Sistemsko unapređenje marinskog dijela podrazumijeva i unapređenje sidrenih, muring, elektro, vodovodnih sistema kao i pristupnih mostova koji imaju ugrađen sistem kontrole pristupa.
Ovako osavremenjavanje marinske infrastrukture omogućiće usavršavanje i samog sistema naplate, izradu katastra vezova, rezervacije vezova, na način da korisnik usluga marinskog dijela „Luka Kotor“ AD sve svoje obaveze može izmiriti na dostupnom naplatnom punktu koji će biti u funkciji 24h.
Svi pontonski elementi su modularni, što u praksi znači da je u zavisnosti od budućih planova, projekcija popunjenosti vezova, moguće proširenje kapaciteta. Ovdje treba napomenuti, da je prilikom realizacije I faze izvršena nabavka i stavljanje u funkciju tri od planirana četiri valobranska elementa dimenzija 20 x 3,3 x 1,4 m.
Montažom četvrtog valobranskog elementa kapacitet novoizgrađenih gatova bi bio povećan i na nivou planiranog projektom obzirom da unutrašnje gatove «štiti» valobranski gat i oni svojim gabaritima ne smiju biti duži od «linije zaštite» koja se formira postavljanjem valobrana.
Okvirna vrijednost predmetnog investicionog projekta je 500.000,00 €.
U postupku izrade strateškog dokumenta, prepoznata je mogućnost i ujedno potreba, da se na odgovarajući način valorizuje zapuštena ili nedovoljno iskorišćena lučka infrastruktura. U tom smislu, kao potencijale koje je potrebno iskoristiti i staviti u funkciju razvoja ukupne pomorske privrede, valja istaći luke Risan i Zelenika. Luka Risan ima 75m operativne obale, dubine oko 5m i privezište dužine 75,5m koje je ranije bilo u funkciji lokalnog pomorskog saobraćaja.
Površina njene otvorene operativne obale je 1.330m² i ima 4 bitve za privez. Ima mogućnost za privez nautičkih plovila do 17m dužine, tj. oko 5 plovila prosječne veličine paralelno uz obalu. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni poziv za izradu elaborata o građevinskom stanju Luke Risan, potrebnim investicijama na infrastrukturnom opremanju i održavanju luke radi izrade ekonomsko – finansijske analize i koncesionog akta.
Elaborat treba da obuhvati predmjer i predračun radova na: održavanju objekta i eventualnoj sanaciji za period od 20 – 30 godina, opremanju marine pontonima za vezivanje nautičkih plovila (jahti).
Takođe dokument treba da sadrži i neophodno infrastrukturno opremanje marine, postavljanje pontonskog valobrana, montažnog i/ili izgradnju DIO B: Analiza stanja – ‘’Plava ekonomija’’ – pregled postojećeg pomorskog sektora i ekonomskog okruženja čvrstog objekta 150 m2, uređaja za pražnjenje i tankovanje sanitarnih i kaljužnih voda sa jahti, izradi sistema za prihvat i odvođenje otpadnih voda u kanalizacioni sistem i rekapitulaciju predmjera i predračuna radova.
DSL-om Sektor 10 – Risan za zonu morskog dobra, Luka Risan je planirana kao gradska luka i luka nautičkog turizma.
Planom davanja koncesija za luke od lokalnog značaja kojeg je donijela Vlada Crne Gore 2016. god., predviđeno je davanje na koncesiju luke Risan.
Vladinom Odlukom o određivanju luka prema značaju, Luka Risan je određena kao luka od lokalnog značaja.
Kroz model koncesije je planirano obezbijediti infrastrukturno opremanje, modernizaciju, održavanje (investicije), korišćenje luke – pružanje lučkih usluga.
Kapacitet marine biće maksimalno 150 vezova, dok je dio luke definisan kao komunalno privezište sa 30 komunalnih vezova”, stoji između ostalog u Strategiji razvoja pomorske privrede Crne Gore za period od 2020. do 2030. godine.