Ekonomija

Predavač na Visokoj školi za trgovinu u Parizu, član Francuske akademije pomorskih nauka, prof. Ivo Paparela,  gostujući u emisiji „Život je more“ Radio Kotora govorio je i o uticaju aktuelnih globalnih političkih dešavanja na trgovinu i pomorstvo. 

U tom smislu naznačili smo izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD, njegovu odluku o preimenovanju Meksičkog zaliva u Američki, prijetnje tarifama i carinama, namjere prema Panamskom kanalu, Kanadi, Grenladnu, izgradnju kanala kroz Nikaragvu kineskim kapitalom, rusko-ukrajinski rat i položaj evropskih zemalja. 

“Normalno je da predsjednik Tramp gleda interese SAD. Nema razloga da gleda francuske, ruske ili brazilske. Pitanje je da li je on tu diplomatski prekardašio. S toga i pitanje što je sukus Trampa? Tramp želi da reinduinstrializira Ameriku zato što je američki kapital, da bi ostvario veće profite, delocirao fizički tvornice u Kinu. Ok, međutim, sa interesa SAD, kad tvornica pođe u Kinu, izgube se “know-how” ljudi. Prosto rečeno, nemate više ljudi koji znaju “švajcovat”. Vi možete imat koliko god hoćete novaca, kakav god hoćete brod, ali ako je slabo “švajcovan”, ne valja”, kaže Paprela.

 Zato se , kako je ocijenio, Tramp vratio na ono što se zove “Founding Fathers”. 

“Što znače ove Trampove prijetnje tarifama i carinama? To je poznato iz perioda sa kraja 18. ili početka 19. vijeka, kada su Amerikanci izdali “Report on Manufactures” kojim su rekli “gospodo naša industrija je infant industrija, dječija industrija, mi smo slabi, moramo se zaštiti” i to je normalno. On je konstatovao da mu slobodna trgovina šteti jer neće imati svoje industrije. U Evropi to još nisu shvatili. Tramp je lijepo rekao njemačkim i ostalim evropskim industrijalcima: “gospodo, rat u Ukrajini je podigao cijene energenata i ne možete imati industriju sa ovakvim cijenama energenata i ako vam ih mi prodajemo, a što i činimo, to je po nekoliko puta većim cijenama od ruskih. Međutim, ako dođete u Ameriku sasvim ćete lijepo imati američke cijene energenata. Osim toga mi ćemo vam dati pomoć da otvorite vašu industriju ali u Americi”, kazao je Paparela. 

Na pitanje da li sve pomenuto ide u prilog konstataciji da se Evropa nevjerovatno loše snašla i procijenila i da je najveći gubitnik u aktuelnoj situaciji, Paprela kaže: “naravno i ne samo to, nego je Evropa začaurena i kao takva dalje govori o ekonomiji konkurencije i tržišnoj utakmici”.

 “U današnjem svijetu ta doktrina Evrope nije ekonomska nego dogmatska. Dakle, Evropa radi protiv same sebe”, kaže Paprela. 

Dodaje da su sa sankcijama prema Rusiji omogućili Kini da dobije plin i naftu po niskim cijenama i na taj način svog najvećeg konkurenta podigli. Slična je situacija i sa još jednim gigantom, Indijom, “koja itekako raste”.

Kada je riječ o crnogorskom pomorstvu ističe značaj jačanja škole i konstatuje da je uopšte u ovoj oblasti danas “van pameti da u jednom odjeljenju ima 10 odlikaša”. 

“Kada sam ja bio u gimnaziji u cijeloj dubrovačkoj ih je bilo pet. Pored toga važno je i da Ministarstvo pomorstva nadgleda kakvo je školstvo. Međutim, što je danas poteškoća u Ministarstvu pomorstva? Ono nije dio solucije, ono je dio problema”, smatra Paparela i dodaje da kapetane i “kape” (upravitelje stroja) treba uvesti u obrazovni sistem. 

Kada je riječ o Crnogorskoj plovidbi konstatuje da su dugovi prema Kini otplaćeni. 

“Međutim, prema državi dugovi su tu. Kada kažem država to su porezni obveznici, vi ja i svi koji ovdje živimo.  E sad, ona ima dva broda čija je vrijednost između devet i 14-15 miliona. Mogu oni još navigat, ali je neophodno da oni zovu strane savjetnike kao što je aerodrom učinio sa Rokom Tolićem. Svi koji spominju aerodrome spominju i Roka Tolića. Kad sam bio na festi Svetoga Tripuna neki dan, vidio sam desetak Roka Tolića za pomorstvo. Niko ih ne zove. Kad je bila Prekookeanska Bar, došao je Orlandić, koji je bio strašna partijska “budža”, ali je rekao: “gospodo kapetani ja ne znam evo vam, samo nemojte mi nešto uprskat”. I, to je radilo i to je išlo. E danas, vi novinari treba da se pitate da li je to tako”, kazao je Paparela. 

On je postavio i pitanje što je danas sa pomorskim klasterom Crne Gore, gdje  nisu samo veliki i mali brodovi već cijela pomorska privreda. 

“Prije par godina, predsjednik Evropskog pomorskog klastera Fransis Vala koji je bio sa mnom na akademiji i bio spreman odmah da dođe i da crnogorski klaster uđe u Evropsku asocijaciju pomorskih klastera, što ujedno znači i malo otvorena vrata za EU. Međutim, niko ništa, tragično”, slikovito opisuje Paprela nedostatak sluha za neke mogućnosti koje se ne nude svaki dan. 

Svoje kontakte iz oblasti pomorstva prezentuje i danas kroz moguću saradnju sa poznatom brokerskom kućom “Barry Rogliano Salles”, na tržištu od 1880.     

U svijetlu aktuelnih svjetskih dešavanja, koja ne ostavljaju puno prostora za optimizam u brojnim privrednim granama, kada veći dio planete vapi za konačnim gašenjem ratnih žarišta, iz razgovora smo izdvojili i kruzing turizam i pitanje kakva je njegova budućnost. 

“Kratko rečeno ne znam, ali ono što vidim sa Prčanja, sa “funjestre”, nameće pitanje “što ako se dogodi jedna nesreća”, a ona je uvijek moguća. Nema ni jednog remorkera, a i onaj jedan “Orada”, dok dođe iz Bara, nema snage da povuče brod”, kaže Paprela.

 Dodaje da sistemski ne postoje kompetetni nivoi da se bave incidentima ove vrste. 

“Vidite, svi kruzeri imaju “lajbote” svi su predvidjeli nevolje. Ovdje se ne zna koja je policijska stanica, koji vatrogasci, koji sud je nadležan. Ništa se ne zna i niko o tome mislio nije. Kako će pasat i kroz Verige? Danas se sajber atakom može učinit nešto malo na “timunu” i da sve blokira. Na kraju treba reći da izazovi, investicije i napori daju rezultate, trebaju godine, a jedan rizk, koji nije predviđen, sve može da sruši”, kazao je prof. Paparela.     

Razgovor možete poslušati na linku Život je more.

Predrag Nikolić