Ekonomija

Predavač na Visokoj školi za trgovinu u Parizu, član Francuske akademije pomorskih nauka, prof. Ivo Paparela,  kazao je za Radio Kotor da su ekonomski faktori jači motiv brodovlasnicima da odustanu od odlaska u Persijski zaliv,  nego prijetnja koja trenutno dolazi od ratne mašinerije Irana. Ističe i prava pomoraca da odbiju ukrcaj na brodove koji plove zonom ratnih dejstava.

"Sa pravnog stanovišta, odnosno prema onome što je IMO (International Maritime Organization) propisala, danas pomorci imaju pravo da traže iskrcaj kada dođu u zonu borbenih dejstava i da odbiju ukrcaj na brodove koji konkretno danas idu u Persijski zaliv.

Međutim, tu postoji i druga stvar. Oni koji su već u Persijskom zalivu, a on je zatvoren, što je s njima? Jer, pravno, oni imaju pravo da traže da budu iskrcani, ali ih brodovlasnik u ovom trenutku ne može iskrcati.

Kompanije za ukrcaj pomoraca to znaju i nadam se da su u kontaktu sa pomorcima koji su ukrcani i njihovim brodovlasnicima. U svakom slučaju, pitanje pomoraca i njihovih prava treba sagledati u kontekstu ukupnog vojno-političkog stanja trenutno u Persijskom zalivu”, kazao je prof. Paparela.

Podsjećamo, zapovjednik iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je nedavno da kroz Ormuski moreuz neće proći “ni litra nafte dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči”. S druge strane Lana Nuseibeh, državna ministarka u Ministarstvu spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), poziva međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Iran kako bi se osigurao nesmetan prolaz kroz strateški važan Ormuski moreuz.  Upozorila je da bi svaki poremećaj u Ormuskom moreuzu, uskom plovnom putu između Irana i Omana, imao posljedice daleko izvan regiona.

“Osiguranja su danas veoma osjetljiva stvar. Činjenično gledano, nedostatak polisa koje pokrivaju ratne rizike zaustavio je više brodova nego svi topovi, dronovi i rakete koje Iranci imaju na raspolaganju. Dakle, možemo zaključiti da su ekonomski faktori jači motiv brodovlasnicima da odustanu od odlaska u Persijski zaliv tj u ratno pordučje.

Kada govorimo o trenutnim činjenicama i pogledu na budućnost, krajem februara, tačnije 28. čisto gorivo koje se koristi za mašine u Singapuru i Roterdamu iznosilo je oko 410 USD po toni. Sedam dana nakon toga, na istim tržištima poraslo je na oko 600 USD. Već danas, 16. marta, poraslo je na hiljadu EUR po toni. 

Polisa ratnih rizika je, da tako kažem, spoj više različitih polisa, poput onih koje pokrivaju gusarstvo, pljačke i slično.

Naime, situacija je trenutno takva da, iako svi imaju tu polisu na godinu dana i premija tih polisa se određuje preko osiguravajućih društava i brokera, u normalnim okolnostima iznosi jedan do dva promila. Ali, situacija je takva da u tim polisama postoji klauzula koja kaže da osiguravač može raskinuti ugovor u određenim slučajevima. U ovoj situaciji svi osiguravači su iskoristili tu mogućnost i raskinuli ugovore, te brodovi više nisu osigurani.

Nakon što su osiguravači raskinuli ugovore, dolaze sa novim prijedlogom, u dogovoru sa reosiguravačima, koji glasi da će izdavanje nove polise biti moguće, ali sa premijom od 50 promila ili 1% na vrijednost broda i tereta, i to samo na period od 8 do 10 dana.

Ako je vrijednost tereta 200 miliona, vlasnici tereta moraju platiti dva miliona dolara za teret/robu, a isto važi i za brod. 

O ratnom riziku za brod odlučuje jedan komitet u Londonu, koji se zove Ratni komitet (War Committee), sastavljen od civila i osiguravača.

Što se tiče robe, o polisama takođe odlučuje drugi komitet, sa sjedištem u Londonu, koji se zove Joint Cargo Committee. To znači da brodovlasnici moraju odmah uplatiti ta sredstva, jer u suprotnom nema osiguranja. Važno je napomenuti da se u polisama, kada se kaže brodovlasnik, ne misli nužno na vlasnika broda, već to može biti i zakupac.

Poruka iz svega ovoga je jasna: na brodare i na robu pada veliki teret, jer moraju isplatiti taj novac u kešu", kazao je prof. Paparela.

Mihaela Moškov, Predrag Nikolić