Ekonomija

Nepostojanje zvaničnih podataka za privatni smještaj i dalje je sistemski problem na koji ukazuje prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma.

“Na nivou Crne Gore ponovo imamo jedan sistemski problem prisutan dugi niz godina, a riječ je o nekonzistentnosti podataka, odnosno nepostijanje zvaničnih podataka za privatni smještaj, sve do januara 2023. godine.

Da podsjetim, Monstat objavljuje podatke samo za kolektivni smještaj i to opet sa određenim zakašnjenjem, s obzirom da ih imamo krajem, recimo jula, za jun mjesec.

Podaci za privatan smještaj u nekim opštinama se zasnivaju na principu kvantiteta odvezenog smeća , što je po meni neadekvatan podatak za turistički promet i isključivo se koristi kao relevantan podatak u računanju “carrying capacity” modela kada je održivi razvoj u pitanju.

Ono što možemo zaključiti iz podataka o kolektivnom smještaju je da imamo u periodu od prvih pola godine pad od nekih 18% u odnosu na 2019. godinu, a da imamo maltene udvostručene vrijednosti u odnosu na 2021. godinu.

U junu je pad od nekih 10-tak % u odnosu na 2019. I drastičan rast u odnosu na 2021.

Iz ovoga se da zaključiti da je, bez obzira na značajan rast, ipak milion gostiju manje u 2021. ostavilo trag u smislu povratka na brojke iz 2019. godine”, rekao je Županović.
Kada je riječ o gradovima, Budva zabilježila pad od nekih 18 % u odnosu na 2019. (odrazio se manji dolazak gostiju iz Rsije i Ukrajine).

Takođe i Tivat bilježi pad od nekih 16%.

Županović kaže da je Kotor jedan od rijetkih gradova, uz Bar, kao dominantno turistički, koji bilježi rast u kolektivnom smještaju, ne samo u odnosu na 2021. već i u odnosu na 2019. 

“Kada posmatramo emitivna tržišta na nivou Crne Gore,  možemo da vidimo da i dalje region “raste”. Dakle i tržište Srbije, Albanije, BiH, a da se vrlo sporo odvija povratak sa skandinavskih tržišta.

Aviodostupnost, koja je uneprijeđena, nije dovoljno isokrišćena i više se radi o individualnim gostima.

Dosta dobro se odvija povratak gostiju kada je riječ o baltičkim državama, ali i dalje nije dosegnut novo gostiju sa zapadnih tržišta, kao što su Francuska i Velika Britanija.

Kada je riječ o Njemačkoj tu imamo dobre trendove u kolektivnom smještaju.

Zato je u pripremi sezone za narednu godinu pootrebno  obezbijediti da zvanična statistika bude relevantna.

Na sajtovima Hrvatske turističke zajednice već drugog u mjesecu imate sve podatke za prethodni mjesec (po županijama, gradovima, o dolascima, noćenjima).

Statistika mora da se unaprijedi do nivoa da bude upotrebljiva.

Druga stvar je da određeni finansijski pokazatelji mogu biti i bolji nego što je očekivano, ali takođe treba shvatiti da je u to na neki način inkorporirana i inflacija koja je zvanično 13 %, dok su ključni proizvodi tipa osnovnih životnih namirnica i goriva rasli u rasponu do 25 do 40 %, po zvaničnim poodacima za prvih pola godine.

Dakle, inflacija koja se tiče i potrošnje mimo hotela i vanpansionske potrošnje je uticala da ona na neki način bude uključena u ukupnu cijenu”, kaže Županović.

Pitanje za sledeću godinu je, ističe, do kada će trajati ovi inflatorni udari i da li će uticati na tzv. deterioraciju, odnosno na ugrožavanje ukupnog turističkog prometa za narednu godiunu u smislu smanjenja diskrecionog dohotka određenog tržišta.

“Po projekcijama MMF- za 2023. ekonomski rast ključnih zemalja, kada je u pitanju i Crna Gora i Kotor, poput Eurozone, je najviše do 1,2 posto, a u nekim mimo nje, takođe značajnim za ova tržišta, poput Rusije, predviđa se duboka recesija od četiri do pet posto.

Najveći fokus sljedeće godine će biti na cjenovnoj diferencijaciji”, kazoo je Županović.

Pružaocima usluga koji nemaju kvalitet za pruženu cijenu, predviđa da će im se to “obiti o glave” već naredne godine.

Smatra da će veliki izazov biti kako i na koji način raditi marketing za određena emitivna tržišta.

“Ove se godine zakasnilo i targetiranje nije odrađeno potrebnom brzinom, posebno kada je postalo jasne što će se dešavati kada je Ukrajina u pitanju.

Pod hitno je potrebno odraditi mnogo kvalitetnije targetiranje zapadnoevropskih, baltičkih i pogotovo skandinavskih tržišta.

To su tržišta sa ogromnim diskrecioniom dohotkom i mogu predstavljati naša prioritetna tržišta na dugi rok.

Upozoravam preko deceniju da ne možemo imati samo fokus na par tržišta i da će nam se to obiti o glavu, što se sada i dešava.

Kada je riječ o ukupnim efektima na makro nivou, realna slika će se reflektovati u periodu postsezone. Tada će se vidjeti i da li će se sa tim cijenama moći održati post sezona”, kazao je između ostalog Županović.

Predrag Nikolić