Ekonomija

Redovni profesor na Univerzitetu Mediteran, Fakultetu za biznis i turizam i Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku, prof. dr Ivo Županović, govorio je za Magazin “Grad” Radio Kotora o trenutnom stanju u turizmu Crne Gore i Kotora, turističkoj infastrukturi, ljudskim resursima, poštovanju UNESCO standarda i održivog razvoja u cjelini, neophodnosti restruktuiranja privatnog smještaja u Kotoru, saobraćajnoj i dostupnosti kupališnih kapaciteta u Kotoru, parking infrastrukturi, zavisnosti od učinaka kruzing turizma. Izdvojili smo segment iz razgovora. 

U dijelu ljudskih resursa u turizmu konstantno postoje određene kontroverze kada je riječ o zainteresovanosti domicilnog stanovništva, posebno mladih, za rad u ovoj privrednoj grani. Kako ocjenjujete navedeno? 

Ponoviću prije svega da, a to se vidi i po prosječnoj plati u Kotoru, turizam je oblast koja ne donosi visoki intenzitet razvoja. Želim da kažem da su to uglavnom operativne djelatnosti koje ne iziskuju obrazovanje na nivou fakulteta, odnosno na nivou visokog obrazovanja i to automatski produkuje da vi možete da imate čak i nultu nezaposlenost, ali da to ne donosi razvoj u smislu ljudskih resursa.

Druga stvar, koja mene takođe pogađa generalno, mislim da maksimalno moramo da iskoristimo kapacitete koje imamo, a tu prevashodno mislim na industrijsku zonu, ali i na druge resurse, da budemo nosioci programa i startapova moguće i data centara i raznih drugih aktivnosti koje se vežu za visoke tehnologije i za zelenu ekonomiju. 

Naravno tu podrazumijevam i poljoprivredu i ribarstvo i razvijanje određenih segmenta koji bi pospješili taj dio. Kad govorimo o poljoprivredi mislim na dio koji gravitira ka Grblju i da se tu možemo pozicionirati kao destinacija zelenog i ruralnog turizma, a ne da se ogroman dio tog zemlješta pretvara u skladišta i neke, po meni, potpuno neadekvatne sadržaje, gdje bi mogli, recimo, razvijati nešto slično zaleđu Istre da imamo i u Grblju. S druge strane, smatram da jednostavno, kad su ljudski resursi u Kotoru u pitanju, da ne postoji jasna strategija, što mi želimo sa njima? Navešću, recimo, kod posljednjih stipendiranja mladih primjer psihologije.

Znači, psihologija je jedna od grana koju sama država forsira i svojim zakonskim, čak i podzakonskim aktima, gdje će se broj psihologa posebno, a jedino su priznati na državnoj ustanovi, utrostručiti. Oni kod nas u Kotoru nisu prioritetne djelatnosti. Sad će me neko pitati kakve to veze ima s turizmom. Pa ima veze zato što je to uvezano sa čitavim setom drugih društvenih djelatnosti.

Ono što moram negdje da notiram je da i dalje nije zaživjela institucija stalnog sezonskog radnika koji mislim da, ako se na pravi način implementira, će značajno promijeniti “krvnu sliku” i Crne Gore, kada je u pitanju razvoju turizmu, ljudskih resursa, a i generalno na nivou Kotora. Zašto to kažem? Zato što mislim da će se na taj način postići bolja sprega i bolji “feedback” između poslodavaca i zaposlenih. Takođe iz ličnog iskustva samo mogu da potvrdim da neka mantra, koja se provlači, da naši mladi ne žele da rade apsolutno nije tačna. Evo i moji studenti, ja imam to i u sopstvenoj porodici, bez obzira na želju da rade u rodnom mjestu ne mogu da nađu sezonski posao, bar ne u branši koju sudiraju. Znači pričamo o turizmu. Tu je i još jedan problem, koji je izuzetno izražen. Naime, iako pledira da bude prevashodno grad turizma, turistički grad, a normalno je da je s tim skopčan i niz komplementarnih djelatnosti poput trgovine, Kotor na nivou srednjeg obrazovanja nema mogućnost da se mladi ljudi obrazuju za turističkog tehničara, trgovinskog tehničara i po meni nešto apropo onoga o čemu sam ranije pričao, visokih tehnologija, IT tehničara ili tehničara za WEB aplikacije u smislu softverskih programa”.

 Kako ocjenjujete trenutno stanje u turizmu Crne Gore i Kotora? 

“U ovom periodu još uvijek nemamo izdefinisanu strategiju razvoja turizma Crne Gore nakon 2025. godine, što mislim da je jedna ozbiljna limitirajuća činjenica. S druge strane, mislim da su u nekom operativnom, konkretnom smislu, napravljeni dobri koraci. Prevashodno mislim na bolju aviopovezanost putem “lowcostera” Visaira. Međutim, ono što vidimo na samom terenu jeste da se to na neki način ne valorizuje u punoj mjeri, prevaskodno zato što još uvijek, kao što vidite, nije gotov bulevar Jaz-Tivat.

To će se po mom mišljenju značajno odraziti na transfer turista, pogotovo prema Budvi, a I da nije tako generalno mislim da sama turistička infrastruktura u tom nekom dijelu mora biti daleko bolje cijenjena i valorizovana. S druge strane, alternativni putevi su takođe po meni problematični. Vi imate put preko Njeguša gdje se, bez obzira na zabranu, u smislu da autobusi mogu saobraćati samo iz smjera od Kotora ka Njegušima, dešavaju anomalije, što i lično mogu da potvrdim. Stvaraju se nesnosne gužve, čak su bili i radovi neposredno prije 1. maja na toj dionici gdje se mijenjao asfalt. Mislim da je to jednostavno nedopustivo za jednu destinaciju jer su to strahoviti “autogolovi”, pogotovo za individualne goste u dijelu izletničkog i tranzitnog turizma.

Generalno posmatrajući brojke, vidimo da je u prvom kvartalu broj noćenja, ne drastično, bio u trendu pada. Nemamo po gradovima statistiku, kada pričamo o privatnom, odnosno individualnom smještaju. Vidimo da je taj pad na nivou Crne Gore prevashodno u domenu privatnog smještaja. Kada je u pitanju Ruska Federacija imamo oko 50.000 noćenja manje kao i iz Turske. To je donekle kompenzovano rastom od 40.000 noćenja u privatnom smještaju kada je u pitanju tržište Srbije. 

Kada je kolektivni smještaj u pitanju, treba reći da u tom domenu nemamo toliko izraženi pad, kao što je u privatnom. Ovdje prevashodno dominira pad kada su u pitanju tržišta Turske, Njemačke, Kine i Izraela. Dakle, ono što želim da kažem jeste da mi jednostavno za tržišta, pogotovo koja su imala konstantan rast u prethodnim godinama, a to je npr. Izrael, moramo da pronađemo substituciju, kao i za tržište Turske, jer vidimo da je evidentno taj pad kontinuiran kao i kod tržišta Rusije.

Maksimalno treba iskoristiti saobraćajnu dostupnost kada je u pitanju zapadnoevropsko i centralnoevropsko tržište, prevashodno tržište Njemačke, gdje nikako da ustalimo neki trend rasta. Kad je centralnoevropsko tržište u pitanju tu prevashodno mislim na izuzetno, po meni, veliku tržišnu nišu Poljske,   kao i skandinavska tržišta. Mislim da ćemo boljom aviopovezanošću da budemo atraktivni i na nivou Kotora i na nivou Crne Gore. 

Kad je u pitanju Kotor mi imamo jedino podatke kad je u pitanju broj noćenja u kolektivnom smještaju. Za prvi kvartal 2026. u odnosu na 2025. neznatan je pad od nekoliko stotina turista prevashodno opet zbog pada sa tržišta Turske i Kine, prevaskodno pa i tržišta Srbije, imamo raz sa tržišta Ruske Federacije. 

Kada je u pitanju turistička infrastruktura Crne Gore, upravo ste u Sloveniji na Univerzitetu u Novom mestu objavili rad na tu temu. Očigledno je da kod nas postoji disproporcija u opterećenju primorskog i ostalih regiona? 

Imamo strahovitu opterećenost obale i potpunu negdje nezastupstvenost prevashodno hotelskih kapaciteta kada je u pitanju srednji i sjeverni region. Da podsjetim, vizija razvoja crnogorskog turizma po posljednjoj Strategiji je upravo klasterskog tipa. Dakle, vi morate imati neku ravnomjernu opterećenost, jer mislim da sa ovolikom opterećenošću obale, bez obzira što neko kaže da to nije značajno, ja mislim da je izuzetno značajno, pogotovo što smatram da je ogroman dio onoga što je moglo biti projektovano za turističke kapacitete opterećeno stanogradnjom. Kao što sami znate i po posljednjem popisu, u našem gradu imamo nekoliko stotina stanovnika manje, a preko tri hiljade stanova više.

Tako da svi moramo da se zapitamo, a pogotovo državne institucije koje to kontrolišu, kako je to moguće, zbog čega se grade ti stanovi. Evo, imate i takođe po nekoj opet zvaničnoj statistici da se trećina tih stanova u Kotoru samo sezonski, dakle, da li su oni adekvatno oporezovani jer, sad da ne pričam, recimo neko radi na dva mjesta, pa radi u jednom i drugom gradu, pa koristi jedan i drugi stan. Po potrošnji i konzumaciji i vode i struje i osnovnih i drugih parametara, može se vidjeti da li se to koristi samo u sezonskom periodu. Po meni bi ti stanovi trebali biti drastično oporezovani da bi se mogli koristiti i za socijalno stanovanje i za različite druge vulnerabilne kategorije koje sebi ne mogu obezbijediti krov nad glavom. 

Županović je privrednik koji je u svojoj branši  26 godina na razlicitim upravljackim pozicijama, od kontrolinga, maloprodaje i interne revizije.

Foto: Ivo Županović (privatna arhiva) 

Predrag Nikolić