Ekonomija

Prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam i zamjenik predsjednika UO Fakulteta za saobraćaj, logistiku i komunikacije Univerziteta Adriatic, ocijenio je da kada je riječ o trendovima u domenu instrumenata marketinga u Crnoj Gori i dalje imamo, po njegovom mišljenju, nesrazmjerni rast cjenovne politike u odnosu na samu pruženu uslugu i kvalitet. 

„Prvi put ove godine smo na nivou Crne Gore, ali ne i gradova pojedinačno, imali preliminarne ili draftovane podatke u vezi privatnog smještaja, koji je u odnosu na 2023. godinu, zabilježio blagi pad od četiri odsto u julu i dva odsto u avgustu.

Tome je prije svega doprinio pad na nivou tržišta Rusije, regionalnih tržišta Kosova i BiH.

Hotelski smještaj je negdje na nivou prošle godine, sa jedan odsto rasta u julu i blagim padom u avgustu, gdje možemo da vidimo široku disperziju tržišta, a određena, poput SAD i Kine, se dobrano uključuju u tu strukturu.

Sa druge strane i dalje imamo problem na kojem se treba poraditi a riječ je o aviodostupnosti i nacionalnoj politici, kada su u pitanju tržišta Njemačke i Francuske kao i određene zemlje Beneluksa i uglavnom baltičke zemlje, kao i skandinavske i nordijske zemlje.

Iz godine u godinu ponavljam da su to zemlje sa stanovništvom koje ima značajni diskrecioni dohodak, u prevodu - značajnu mogućnost za potrošnju u domenu usluga.

S druge strane, kada pričamo o drugim trendovima u domenu instrumenata marketinga, treba istaći da i dalje imamo, po meni, nesrazmjerni rast cjenovne politike u odnosu na samu pruženu uslugu i kvalitet.

Činjenice govore da je na nivou devet mjeseci 2024. inflacija u Crnoj Gori bila 3,9 %,  a u sektoru usluga (restorana i hotela)  9,1 %, a ako u tom sektoru posmatramo inflaciju od decembra 2023. čak 10,3 posto.

Poređenja radi, inflacija na nivou čitave EU je 1,7 %, a u sektoru usluga 3,9 %, dakle trostruko manje.

Gotovo svi naši konkurenti na Mediteranu, našem ključnom „benchmarku“ (reper za poređenje) imaju inflaciju do dva posto, Italija čak ispod jedan kada je u pitanju devet mjeseci 2024. u odnosu na prethodnu.

Jedino Grčka i Hrvatska imaju 3,1 %.

To značajno doprinosi smanjenju naše konkurentnosti, a što je poprilično jasno, kako u domenu ugostiteljstva, tako i privatnog smještaja.

Opet, imamo i narastajuću konkurenciju kada je u pitanju Albanija.

Recimo aerodorom Tirana u ovom periodu ima 7,2 miliona putnika, što je nevjerovatan broj sa tendencijom da će na kraju imati devet miliona“, kaže Županović, dodajući kako je aviokonekcija jedan od naših najvećih nedostataka. 

Na pitanje o uzrocima inflacije u sektoru turizma kod nas pojašnjava kako npr. dio troškova u ugostiteljstvu „ima opravdan rast jer su porasli „inputi“ (hrana i ostalo)“. 

„Dvije stvari će svaki turističi konzument prihvatiti - da ste podigli kvalitet i u skladu s tim cijenu i ako ste imali određeni nivo inflacije i u skladu s tim rast cijena ili rast troškova. Međutim, ako vidi da ste vi kroz rast troškova provukli i rast jedinične marže sigurno ga sljedeće godine nećete imati na destinaciji“, kazao je Županović. 

Postoje, nastavlja dalje, i određene tendencije koje treba detaljno analizirati a kojim nije posvećena dovoljna pažnja. 

„Naime, podaci „eVisitora“ iz Hrvatske u smislu broja dolazaka i broja noćenja. Vidjećete da je iz BiH porast za nekih 14 % za devet mjeseci u odnosu na 2023. iz Srbije gotovo za 19 %, a sa tržišta Kosova 62 %.

Znači, Hrvatska ima preko 100.000 dolazaka više sa ova tri emitivna tržišta. Mi na tim tržištima imamo određene probleme u privatnom smještaju.

Imamo i Albaniju u klasteru Južna Evropa, u kojem su sve ex-yu zemlje, sa značajnim rastom koji dominanto generiše ukupan rast broja dolazaka na nivou tržišta ove zemlje, što mislim da se mora detaljno analizirati, uz isto takvu pažnju ka ovim emitivnim tržištima.

Potrebno je napraviti i cjenovnu skalu, cjenovnu gradaciju, kada su u pitanju određena tržišta, prevashodno kada je smještaj u pitanju, jer je očito da sa privatnim imamo određene probleme, odnosno izazove“, rekao je Županović.

 Kako ističe, saobraćajne gužve utiču na cestovnu dostupnost, „budući da je ljeti kompletna Boka Kotorska blokirana“. 

„To predstavlja veliki izazov za narednu godinu, posebno iz ugla turističkih konzumenata. Po analizi dvaju meritornih distributivnih kanala, kao što su Booking. com i Expedia, za narednu godinu, dva su parametra koji treba da budu alarm za nas kao destinaciju.

Naime, kada je riječ o željama i potrebama turista, njih dvije trećine žele da idu na destinacije koje su manje „zagušene“. Sa druge strane imamo jednu stvar koja se bukvalno prevodi a to je održivost budžeta, partikularno svako turiste, što znači da će imati limitirani budžet s kojim će raspolagati.

To je za mene potpuno normalno, budući da sam i ranije upozoravao, a kao šlagvort mi je dobro došao i izvještaj MMF-a, tzv. njihov „outlook“  za oktobar 2024. gdje daju određene projekcije inflacije i ekonomskog rasta.

Tako za 2024. i 2025. imate vrlo skroman ekonomski rast, i na nivou Evrope i na nivou EU, pogotovo za tržišta koja sam ranije pominjao. To znači da će imati limitirani diskrecioni dohodak u tom dijelu i u 2025. godini.

Ako shvatimo da cjenovno ne možemo više da rastemo, da je nastupila određena saturacija iz koje se može ići, kada su u pitanju određena tržišta, ili u pad ili u stagnaciju, a vrlo teško u rast, znači da je u tom dijelu potrebna značajna pažnja“, kazao je Županović. 

Kada je Kotor u pitanju podaci za hotelski smještaj (jedini dostupni) govore o izuzetno dobroj sezoni sa 22-23 % rasta u odnosu na prošlu godinu. 

„Međutim ono što i dalje karakteriše Kotor jeste vrlo loša struktura smještajnih kapaciteta gdje su gotovo 80 % u privatni, kao i nepovezanost, neintegrisanost u domenu integralnih i difuznih hotela, gdje bi oni bili prijemčiviji i podignuti na veći kvalitativni nivo.

Ne postoji ni dovoljan nivo neophodne edukacije, potrebne za sprovođenje od strane određenih institucija kako bi izdavaoci privatnog smještaja shvatili da je takva vrsta integracje za njih bitna i da je s druge strane za njih bitna i u smislu tržišne prepoznatljivosti i u smislu vizibilnosti i lakše marketinške koncepcije ka određenim tržištima.

Pojedinačno, po određenim tržišta, taj rast je najviše generisan rastom sa emitivnih tržišta: Turske, Velike Britanije, SAD i Kine. Imali smo određeni pad kada su u pitanju određene zemlje Beneluksa, Njemačka i Francuska“, kazao je Županović. 

Reprizu emisije „032“, u kojoj je gost prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam i zamjenik predsjednika UO Fakulteta za saobraćaj, logistiku i komunikacije Univerziteta Adriatic, možete slušati večeras od 21 i 30. 

Predrag Nikolić