Ekonomija

Javna tribina o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv“ za naselja Risan, Perast, Muo, Prčanj i Stoliv održana je danas u Multimedijalnoj sali JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor.

Tribinu su vodili obrađivač elaborata mr Aleksandar Duborija, Jelena Vuković, samostalna savjetnica u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, i predstavnik „Vodovoda i kanalizacije“ doo Kotor Velimir Drakić.

Jelena Vuković, samostalna savjetnica u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, na početku je pozdravila prisutne i objasnila dosad preduzete korake u sklopu ovog projekta.

„U našoj službi sprovedena je procedura procjene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat. U skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, investitor je 24. februara 2026. godine predao zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ‘Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv’ za naselja Risan, Perast, Muo, Prčanj i Stoliv“, istakla je Vuković na početku, nakon čega je iznijela do sada preduzete korake.

„Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine je 5. marta donio rješenje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Dana 17. marta investitor je dostavio elaborat projekta, nakon čega je pokrenuta procedura za davanje saglasnosti na elaborat. Takođe, shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine obavijestio je zainteresovanu javnost, i to putem oglasa objavljenog u dnevnim novinama. Dokumentacija, odnosno elaborat i obavještenje, objavljeni su na sajtu Opštine Kotor i na sajtu Radio Kotora, a obavještenje sa narezanim CD-om proslijeđeno je svim mjesnim zajednicama, Morskom dobru, Institutu za biologiju mora, Upravi za zaštitu kulturnih dobara i Agenciji za zaštitu životne sredine“, dodala je Vuković.

Kako je podsjetila, rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opštine Kotor, Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine i na e-mail adresu bastina@kotor.me, jeste 16. april 2026. godine.

Nakon nje obratio se mr Aleksandar Duborija, jedan od autora Elaborata, koji je predstavio glavne korake i ciljeve projekta.

„Projekat obuhvata više cjelina, i to projekat vodosnabdijevanja i kanalizacione mreže u Perastu i Risnu, projekat tranzitne linije otpadnih voda Risan–Perast, uključujući  glavnu pumpnu stanicu u Risnu. Tu je i projekat podvodnog tranzitnog kanalizacionog voda od Stoliva do Perasta, uključujući glavnu transmisionu pumpnu stanicu Perast - Stoliv, projekat vodosnabdijevanja Prčanj–Stoliv, kao i projekat kanalizacione tranzitne linije Stoliv–Prčanj“, objasnio je na početku.

Kako je naveo, ovaj Elaborat je već jednom prošao zakonsku proceduru, koja je ista i koja je na snazi u Crnoj Gori, i za njega je već bila dobijena saglasnost na rješenje i predložene mjere. Međutim, s obzirom na to da nosilac projekta u ovom slučaju nije krenuo u realizaciju projekta, pribavljanje odgovarajućih dozvola i izvođenje radova nijesu započeti u predviđenom roku od oko dvije godine, pa je, u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, bilo neophodno sprovesti ponovni postupak procjene uticaja na životnu sredinu.

„Elaborat je urađen u svemu prema važećim zakonima i podzakonskim propisima koji definišu ovu oblast, a njegov sadržaj prikazan je na slajdu, u skladu sa zahtjevima odgovarajućeg pravilnika. Lokacija na kojoj se planira realizacija projekta vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda nalazi se u Kotorskom zalivu, u naseljima Risan, Perast, Prčanj i Stoliv, na teritoriji Opštine Kotor. Procjenjuje se da će koristi od ovog projekta imati između 8.000 i 8.500 stanovnika, uključujući i turističku populaciju“, detaljnije je objasnio.

U okviru Elaborata, u opisu postojećeg stanja životne sredine, detaljno su prikazane pedološke, geološke, geomorfološke, inženjersko-geološke i hidrogeološke karakteristike terena. Takođe su prikazani stanje vodosnabdijevanja ovog prostora, klimatske karakteristike, biodiverzitet, pejzažne karakteristike, kulturno-istorijski objekti, kao i naseljenost i demografske karakteristike.

Na kraju se prisutnima obratio predstavnik „Vodovoda i kanalizacije“ doo Kotor, koji je ujedno i nosilac projekta, Velimir Drakić, koji je na početku naglasio da je riječ o veoma velikom i složenom projektu, te da iz tog razloga postoji više zasebnih djelova. Kako je objasnio, da je sve bilo objedinjeno u jedan projekat, svaki eventualni problem u realizaciji jednog segmenta mogao bi zaustaviti čitav projekat. Upravo iz tog razloga projekat je podijeljen u više cjelina, odnosno više posebnih djelova, pri čemu je za svaki dio urađena posebna projektna dokumentacija i pribavljena posebna dozvola.

„Takođe, finansiranje dolazi iz različitih izvora, da ne bi dolazilo do preklapanja i da bi sve bilo jasnije i preglednije, projekat razdvojen na dio koji se odnosi na vodovod i dio koji se odnosi na kanalizaciju. Uz to, unaprijed nije bilo moguće znati da li će Opština uspjeti da obezbijedi dovoljno sredstava i za vodovodni dio projekta. Zbog toga smo svaki segment planirali posebno, kao i vodovod i kanalizaciju odvojeno“, objasnio je prisutnima.

„Ono o čemu smo od početka vodili računa, i u čemu smo nastojali da uspijemo, jeste da se radovi na vodovodu i kanalizaciji izvode istovremeno, posebno na priobalnom putu, kroz Stoliv ili kroz Perast. Cilj je bio da se ne desi da jedne godine kopamo zbog kanalizacije, a da za dvije ili tri godine ponovo otvaramo istu trasu zbog vodovoda“, kazao je Drakić, podsjetivši da su ipak morali voditi računa i o alternativama, za slučaj da se ne obezbijedi dovoljno sredstava za sve faze projekta. U tom slučaju bilo je važno da se ne izgubi ono što je već obezbijeđeno za kanalizaciju, nego da makar taj dio može nesmetano da se realizuje.

Zbog toga je ovo projekat čiji je osnovni cilj da se izgradi cjelovit kanalizacioni sistem do Perasta i Risna, kao i mreža kroz Perast i Risan. U tom smislu, Prčanj i Stoliv u ovoj fazi dobijaju glavni kolektor uz put, kao i izmještanje postojećeg glavnog vodovodnog cjevovoda. Takođe, zamjenjuje se i dio starog cjevovoda u gornjem dijelu naselja, koji je na pojedinim mjestima nepristupačan, otežan za održavanje i već dotrajao. Taj cjevovod je, kako je navedeno, građen početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, tako da mu je radni vijek praktično istekao.

Drakić je podsjetio i da će kroz Perast radovi biti posebno osjetljivi, jer se izvode u prostoru gdje je danas malo radne površine, a veliki dio posla moraće da se radi ručno, posebno po uskim stepeništima i prilazima prema kućama, gdje treba postaviti kanalizaciju.

„Što se tiče Risna, situacija je nešto povoljnija, jer tamo ipak postoje ulice i uglavnom postoji alternativan način kretanja, pa ako je jedna strana zatvorena, ljudi mogu funkcionisati drugom. U tom smislu, u odnosu na priobalni put Prčanj–Stoliv, situacija je nešto jednostavnija“, kazao je, istakavši da je neminovno da će biti problema u fazama realizacije, ali da su u fazi projektovanja nastojali da predvide što je više moguće izazova i da ih svedu na najmanju mjeru.

Nakon uvodnih obraćanja, prisutni građani imali su priliku da iznesu svoja mišljenja i primjedbe. Tom prilikom potpredsjednik Mjesne zajednice Prčanj, Vitomir Vujović, ukazao je na dio teksta u Elaboratu u kojem se navodi da stanovništvo neće biti ugroženo, ističući da se s takvom ocjenom ne slaže. Prema njegovom mišljenju, stanovništvo će ipak biti pogođeno, prije svega zbog dodatnog opterećenja saobraćaja, otežanog svakodnevnog funkcionisanja, odlaska na posao i djece u školu, kao i zbog prolaska teških kamiona. Takođe je naveo da u elaboratu nije razmotren uticaj prašine na fasade kuća, posebno imajući u vidu da se prvi red objekata nalazi neposredno uz put.

Između ostalog, otvoreno je i pitanje atmosferskih kanala, za koje je istaknuto da trenutno funkcionišu veoma dobro, pa se postavilo pitanje da li bi planirani radovi mogli dovesti do njihovog narušavanja. Građani su takođe komentarisali da li postoji alternativno rješenje, odnosno da li je neophodno svu infrastrukturu smještati u trup puta, imajući u vidu da su i sami putevi već osjetljivi i prvobitno građeni za znatno manji saobraćajni intenzitet.

Iako tribini nije prisustvovao veliki broj građana, prisutni su iznijeli konkretne i konstruktivne primjedbe i sugestije, ukazujući na pitanja koja smatraju važnim za dalju realizaciju projekta. Javna rasprava time je pokazala značaj uključivanja lokalne zajednice u ovakve procese, posebno kada je riječ o projektima koji mogu uticati na svakodnevni život građana.

Mihaela Moškov