Ekonomija

U vrijeme korona krize je sve urađeno kako bi tržište poljoprivrednih proizvoda bilo stabilno, nastavljena proizvodnja i sačuvan dohodak proizvođača i prerađivača u ovom sektoru. Ovo je ocijenjeno na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period januar-jun 2020.godine. Prezentovano je istraživanje agencije IPSOS o preferencijama potrošača, diskutovano o projektima Kupujmo domaće i Domaći ukusi. Predstavljen je projekat FoodHub - Centar izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika u oblasti bezbjednosti hrane i preciznu sertifikaciju autentičnosti prehrambenih proizvoda.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora MILUTIN ĐURANOVIć, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore LJILJANA FILIPOVIć, predstavnice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja - generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu RADANA DAMJANOVIć i načelnica Odjeljenja za ekonomske analize KRISTINA LAPčEVIć, izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing VLADIMIR RAIčEVIć, te prof. dr ALEKSANDRA MARTINOVIć, UDG.

Generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu RADANA DAMJANOVIć ukazala je na aktivnosti Ministarstva u sektoru poljoprivrede i ribarstva tokom epidemije COVID 19.

Poljoprivreda i proizvodnja hrane su bili aktivni i nije bilo zastoja u poslovanju subjekata u ovoj oblasti. Prilikom donošenja privremenih mjera u cilju zaštite zdravlja građana i suzbijanja epidemije, ispoštovane su potrebe ovog sektora, kako bi poljoprivredni proizvođači nastavili započete i realizovali planirane aktivnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji.

Vlada je 24. aprila usvojila Program podrške vrijedan 17 miliona eura, sa ciljem ublažavanja posljedica epidemije na ovaj sektor, od kojih je do sada realizovano 4,5 miliona. Riječ je o programu sačinjenom od devet mjera među kojima su one koje se odnose na intervencije na tržištu i kreditne linije IRF-a pod vrlo povoljnim uslovima.

- Ministarstvo je već početkom maja za više od šest hiljada poljoprivrednika avansno isplatila 80 odsto premija u stočarskoj i biljnoj proizvodnji. Uslijedila je jednokratna pomoć ribarima, plaćeni doprinosi osiguranicima u poljoprivrednoj djelatnosti, isplaćena još jedna staračka naknada korisnicima - navela je Damjanović.

Kreditnim linijama podržano je blagovremeno izmirenje obaveza trgovinskih firmi prema poljoprivrednim proizvođačima, a kreirani su povoljni krediti Investiciono razvojnog fonda za poljoprivredu i ribarstvo, a resorno Ministarstvo subvencioniše kamatu tokom grejs perioda.

- Najvažniji i najizazovniji za sprovođenje je Program intervencija na tržištu, sa nizom mjera čiji je cilj stabilizacija tržišta, nesmetan nastavak proizvodnje i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača i prerađivača. Usljed okolnosti u kojima se su se našli crnogorsko društvo ali i čitav svijet, došlo je do smanjenja plasmana poljoprivrednih proizvoda. Desetkovana je potrošnja poljoprivrednih proizvoda kroz turizam. Zbog toga je i predviđen ovaj poseban program mjera koji podrazumijeva povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i akvakulture - rekla je predstavnica Ministarstva.

Do sada je intervenisano u sektorima voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, prilikom otkupa stoke, a očekuju se intervencije u sektoru ribarstva.

Detaljnije o mjerama u pojedinim sektorima govorila je Kristina Lapčević.

- Bilo je jako izazovno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača u prethodnom periodu. Osmislili smo nekoliko modela kako bismo pravovremeno mogli reagovati u sektorima koji budu najpogođeniji - navela je Lapčević

Prvi cilj Ministarstva je bilo posredovanje prilikom plasmana poljoprivrednih proizvoda a zatim i da se nadoknade troškovi štete koju je korona prouzrokovala u pojedinim sektorima.

- Situacija je takva da niko ne može očekivati da ima plasman i prodaju kao u periodu prije epidemije. Moramo svi biti strpljivi i racionalni te truditi se da nađemo najbolji način kako bismo u ovim okolnostima održali proizvodnju - zaključila je Lapčević.

Predsjednik Odbora MILUTIN ĐURANOVIć afirmativno je govorio o aktivnostima Ministarstva potencirajući kvalitetnu komunikaciju sa proizvođačima tokom krize. Najviše problema tokom krize, naveo je on, bilo je kod plasmana proizvoda sa ograničenim rokom trajanja, kao što su mlijeko i jaja. BOžIDAR JOKIć, Agro Mont, ocjenjuje da je neophodna državna pomoć živinarstvu, te da je potrebno umanjiti PDV na jaja kako bi crnogorski proizvođači bili konkurentni. ZORKA ŠLJUKIć, Mljekara Srna, istakla je da je korona kriza pokazala neophodnost većeg okretanja ka domaćim proizvodima i resursima. Ona ocjenjuje da će zajednički rad privrede i nadležnih doprinijeti boljem pozicioniranju domaćih proizvoda na tržištu, a samim tim i većem plasmanu.

DOMAćI PROIZVODI UžIVAJU POVJERENJE GRAđANA

Većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci, pokazuje istraživanje koje je za Privrednu komoru Crne Gore uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine.

Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te o upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda - Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1030 punoljetnih građana iz 21 opštine, a njegove rezultate je prezentovao izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing VLADIMIR RAIčEVIć.

- Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet. Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način (53,6%), nego za industrijske proizvode - rekao je Raičević.

Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode „Plantaže". U slučaju rakije, to su proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova. U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.

Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju: Goranović (29,9%) i Franca (25,8). Vodeću poziciju među domaćim proizvođačima mlijeka ima Mljekara Lazine (26,1%).

- Na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se Mesna industrija „Goranović" i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora. Slijede Plantaže, Pivara „Trebjesa" i Mljekara „Lazine" sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijedi niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova - rekao je predstavnik IPSOS-a.

U poređenju sa periodom od prije godinu dana, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet, pokazuje istraživanje.

- Očekivanja su najvećeg dijela potrošača u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na inostrane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju. Većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju (njih nešto više od 2/3) - naveo je Raičević.

„Dobro iz Crne Gore" prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji i smatra smatra da ovaj projekat treba nastaviti, a „Kupujmo domaće" nešto više od 50% potrošača u zemlji. Kampanju Domaći ukusi - Dobro. Bolje. Domaće prepoznaje nešto više od 1/3 potrošača.

MIJUšKO JAUKOVIć, Pivara Trebjesa, smatra da kampanje povećavaju percepciju potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, što je za svaku pohvalu. Prema njegovom mišljenju, korona kriza je povećala značaj cijene prilikom odlučivanja o kupovini proizvoda. On smatra da je, po uzoru na okruženje, neophodno osmisliti mehanizme zaštite domaćih proizvođača od inostrane konkurencije. Potpredsjednica Privredne komore LJILJANA FILIPOVIć istakla je da ova poslovna asocijacija dugi niz godina sistematično radi na afirmaciji kvaliteta domaćih proizvoda i njihovom boljem pozicioniranju na tržištu. Privrednicima je sugerisala da više pažnje posvećuju kontaktima sa poslovnim partnerima i tako doprinesu boljem plasmanu svojih proizvoda. BRANKO PEJOVIć, Zrnožit, založio se za dodatno povećanje kvaliteta proizvoda i smanjenje akciza kako bi crnogorski proizvodi bili konkurentniji. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebna državna ili privatna skladišta u kojima bi bio smješten višak proizvoda i iz kojih bi se oni distribuirali. Smatra da Crna Gora, koja dosljedno poštuje CEFTA sporazum, treba da štiti domaće proizvođaće poput ostalih država u okruženju. Privrednici su ukazali i da je potrebno jačati sinergiju poljoprivrednih proizvođača i HORECA sektora, kao što to rade u okruženju. Potrebno je podizati svijest potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, čemu bi doprinijelo formiranje posebnog tijela koje bi se time bavilo.

- Svijest o važnosti i kvalitetu domaćih proizvoda potrebno je jačati od malih nogu - zaključuju privrednici.

FOODHUB

Prerada hrane ima dobre perspektive u Crnoj Gori, ali razvoj kompanija iz ove oblasti teče sporo. One se suočavaju sa brojnim problemima, kao što su nizak nivo znanja o tehnologijama, nezadovoljavajući kvalitet i bezbjednosti proizvoda i nedostatak adekvatnih ljudskih resursa. Rješenje za ove izazove može biti uspostavljanje novih praksi koje se baziraju na nauci i savremenim dostignućima kojima se dolazi do inovacija. To će uticati na povećanje efikasnosti i konkurentnosti kompanija koje posluju u prehrambenom sektoru, navela je ALEKSANDRA MARTINOVIć, UDG, predstavljajući istraživačko-inovativni program Centar izvrsnosti Food Hub.

Realizacija programa počela je u januaru iz sredstava koje je odobrilo Ministarstvo nauke. Vrijednost projekta 1,3 miliona eura, a grant iznosi 930.000 eura.

Vodeći partner u konzorcijumu je Univerzitet Donja Gorica, a ostali partneri su Njemački savezni institut za procjenu rizika (BfR), Istraživački i razvojni institut za informacione tehnologije u biosistemima - BioSense, Univerzitet u Padovi - Jedinica za kardio-torakalno-vaskularne nauke i javno zdravstvo (DCTVPH), Univerzitet Shanghai Jiao Tong iz Kine, Fakultet za tehnologiju Univerziteta u Novom Sadu, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, 13. Jul Plantaže, Fleka doo i Seljak.me.

- Primjena savremenih tehnologija kojima bi se tradicionalni procesi proizvodnje hrane prilagodili novim trendovima, zadržavajući autentičnost proizvoda i tradicionalna obilježja, ali i uključivanjem i povezivanjem širokog dijapazona aktera ovog procesa, uključujući poljoprivredne proizvođače, prehrambene kompanije, istraživačke institucije, potrošače i druge je ono što se ovim prjektom želi postići i čime će se baviti Centar izvrsnosti FoodHub - navela je Martinović. ( Privredna komora Crne Gore)