Ekonomija

12.10.2021
70

PKCG: NEOPHODNO SINERGETSKO DJELOVANJE ZA PRIPREMU USPJEŠNE ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE I STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva, na sjednici održanoj u Portonovi Resortu, Kumbor razmotrio je kvantitativne i kvalitativne rezultate ljetnje sezone 2021, plan pripreme zimske turističke sezone 2021/22, te predlog Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025 godine sa Akcionim planom. U fokusu sjednice bile su i aktuelne epidemiološke mjere, suzbijanje sive ekonomije, kao i problem nedostatka radne snage na sezonskim poslovima.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su pored članova učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, Uprave za inspekcijske poslove I Opštine Herceg Novi.
Sjednicu je otvorio Stevan Milić, Portonovi, iskazavši zadovoljstvo što se i ovog puta nalaze u ulozi domaćina, čime iskazuju podršku Privrednoj komori Crne Gore i Odboru turizma. On se osvrnuo na uspješno poslovanje Resorta Portonovi, čiji su rezultati bili iznad očekivanja.
– Imali smo preko 90 odsto popunjenosti u hotelskom kapacitetu a oko 95 odsto u rental dijelu. Pozitivno su nas iznenadili dobra posjećenost u maju, kao I u septembaru, koji je bio neizvjestan. Stoga je vrlo bitno nastaviti sa pozitivnim trendovima, kako bismo spremno dočekali zimsku sezonu. Organizovaćemo razne događaje i važno je da i sa lokalnom samoupravom imamo dobru saradnju, kako bismo zajedno promovisali Herceg Novi, zatim Boku i cijelu Crnu Goru– istakao je Milić.
Dušan Vukić, menadžer opštine Herceg Novi ocijenio je da je sezona bila i više nego dobra, sa nadom da će naredne godine biti bolja situacija sa koronom i da ćemo imunizacijom smanjiti njen uticaj na turističku privredu Crne Gore.
- Moramo širiti kapacitete kako bi turističkoj privredi dali dodatni vid eksluziviteta turizma, ali i diverzifikovali ponudu zdravstvenim turizmom, čime ćemo učiniti da sezona traje bar pola godine. Slijedi nam značajan događaj, Praznik mimoze, pa se nadam podršci Portonovog u organizaciji ovog ali i novih događaja kojima ćemo promovisati turističku ponudu Herceg Novog – kazao je Vukić.
Informacija o poslovanju u turizmu za period januar - avgust 2021.godine
Ranko Jovović, predsjednik OU turizma predstavio je kvantitativne i kvalitativne rezultate ljetnje sezone 2021. On je podcrtao značaj turizma u Crnoj Gori kao strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu na njegovo učešće u BDP i ostale pokazatelje: broj turista, broj ostvarenih noćenja i prihod ovog sektora.
Prema njegovim riječima, ovogodišnja ljetnja turistička sezona u Crnoj Gori protekla je uspješno kada je u pitanju turistički promet. U kolektivnom i individualanom smještaju za prvih sedam mjeseci 2021.godine, ostvareno je 262% više dolazaka i 304% više noćenja u odnosu na isti period 2020.godine. Ako turistički promet u kolektivnom u individualnom smještaju, uporedimo.sa istim periodom 2019.godine, ostvareno je 40% manje dolazaka i 37% manje noćenja. U strukturi noćenja 95% čine strani, a 5% domaći turisti.
– Samo u kolektivnom smještaju za period januar - avgust 2021 ostvareno je 535,655 dolazaka što je više za 166% u odnosu na isti period 2020.g. i manje za 41% u odnosu na isti period 2019.g. Takođe, u posmatranom periodu u kolektivnom smještaju je ostvareno 2,276,741 noćenja što predstavlja rast od 239% u odnosu na isti period 2020. godine, odnosno manje je za 35% ako posmatramo isti period rekordne 2019.godine – kazalo je Jovović.
 
On je naveo da, prema podacima iz Tekućeg računa platnog bilansa Crne Gore, ostvareni prihodi od turizma u prva dva kvartala 2021.godine iznose 115,3 miliona eura i bilježe rast od 110% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno niži su za 55% ako posmatramo 2019.godinu.
 
Prema njegovim riječima, pandemija korona virusa, sa snažnim posljedicama po turizam uticala je na pad broja zaposlenih u sektoru usluge smještaja i ishrane. Po podacima Monstata, za prvih osam mjeseci 2021.g, prosječan broj radnika u Sektoru usluge smještaja i ishrane iznosi 10.943, što je za 22% manje u odnosu na 2020.g i 43% manje u odnosu na prosječan broj zaposlenih u istom periodu 2019.g. Uprkos bilježenju dobrih rezultata turističkog prometa u ljetnjoj sezoni 2021.g, prosječan broj zaposlenih po podacima Monstata, je i dalje značajno niži u odnosu na iste mjesece 2019.g i to: u junu za 56% manje, u julu za 59% manje i avgustu za 54% manje, što je moguće i posljedica zapošljavanja u sivoj zoni.
On je istakao da je neophodno intezivirati aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije (neregistrovane djelatnosti, neregistrovani zaposleni, neregistrovani promet…), što bi za rezultat trebalo da ima proširenje baze poreskih obveznika, rast budžetskih prihoda, eliminisanje nelojalne konkurencije, te u krajnjem smanjenje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja privrede. Kao jednu od mjera navodi uvezivanje sistema svih relevantnih institucija za odlučivanje na jedinstvenom web portalu preko koga će podnosioci zahjteva za dobijanje dozvole za boravak I rad dostavljati sve neophodne podatke, osim biometrijskih.
– Nedostatak radne snage na sezonskim poslovima u turizmu, predstavlja jednu od biznis barijera. Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća. Zato je od izuzetne važnosti definisati poseban program i pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, praćeno dobrim centrima za specijalisti
ku edukaciju kadrova svih profila – kazao je Jovović. Takođe, potrebno je izmjeniti regulatorni okvir I omogućiti fleksibilnije angažovanje domaće radne snage, a posebno studenata, kao i drugih segmenata radne snage za koje se utvrdi da postoji potencijal za angažovanje tokom trajanja sezone. Takođe, inicirati izmjenu propisa o zapošljavanju i uvesti kategoriju »stalni sezonski radnik«, na koji način bi se motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje.
– Turizam je strateška privredna grana u Crnoj Gori sa snažnim uticajem na zapošljavanje i ako se mjerama podrške očuvaju privredni subjekti i zadrže radna mjesta, turizam ima sposobnost da se brzo oporavi i da ponovo pruži snažan doprinos razvoju ekonomije – zaključuje Jovović.
Osvrćući se na proteklu ljetnu turističku sezonu, Aleksandra Gardašević Slavuljica direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu Ministarstvu ekonomskog razvoja, kazala je da je cijeli tim zajedničkim snagama iznio ovu sezonu tako da su ostvareni dobri rezultati zasluga svih.
-Sezona je bila bazirana na win-win sinergiji ekonomije i zdravlja, prije svega zahvaljujući stvaranju odgovornog društvenog ambijenta za sezonu. Brojnim mjerama je očuvana i osnažena ekonomska supstanca, uz ostvaranje budžetskog suficita, tako da imamo mnogo razloga za zadovoljstvo - kazala je ona.
Istakla je da je oporavak turizma uticao na osnaživanje ekonomije i stabilizaciju javnih finansija, ali da su izazovi i dalje tu, te da ih zajedničkim snagama treba rješavati.
Anka Vukićević, državna sekretarka Ministarstva zdravlja kazala je da bez dijaloga nema kvalitetnog rješenja.
– Već drugu godinu se borimo sa kovidom i prilikom donošenja mjera prioritet nam je zaštita zdravlja građana uz balansiranje, kako bi se očuvale privredne aktivnosti.- istakla je ona.
Prema njenim riječima, uspješna ljetnja sezona pokazuje da se kroz dogovor i timski rad može očuvati i zdravlje građana, ali i privrede Crne Gore, navodeći See Dance festival kao dobar primjer organizacije gdje su ispoštovane sve mjere, te nije došlo do pogoršanja epidemiološke situacije u periodu nakon njegovog organizovanja.
Dr Igor Galić, director Instituta za javno zdravlje, saglasan je da se jedino dijalogom i dobrom komunikacijom može doći do najboljeg rješenja.
– Mjere koje donosimo su usklađene sa strategijom SZO. Pandemija je globalna i možda još nismo svjesni situacije u kojoj se nalazimo – kazao je on i dodao da ove godine imamo strategiju koja privredu stavlja na značajno mjesto uz pomoć iznalaženja balansa između ekonomije i zdravlja građana .
DrGalić je istakao da svi moraju dati doprinos što boljem sporvođenju mjera pozivajući ugostitelje da podstaknu imunizaciju kod zaposlenih po ugledu na svjetsku praksu, i dodao da se nigdje na svijetu ne može ući u kafić bez kovid potvrde.
On je poručio da se samo kroz zajedničku saradnju mogu ostvariti pozitivni rezultate.
Odgovarajući na pitanja turističkih poslenika u vezi sa propisanom obavezom da svi zaposleni u ugostiteljstvu imaju nacionalnu kovid potvrdu, što kao posljedicu ima osnov za neplaćeno odsustvo radnika, te zaštititi od pravnih sporova s obzirom na to da vakcinacija nije obavezna I da nastala situacija koja onemogućava obavljanja radnih zadataka nije krivica ni poslodavca ni radnika, te zakonske osnove za uvid u lična dokumenata gostiju I kontrolu vjerodostojnosti potvrda, Galić je kazao da će pravni timovi pripremiti sve odgovore koje se odnose na ove probleme, jer su oni jedini nadležni za to.
Tomo Knežević, Lipska pećina zamolio je za veće razumijevanje za privredu jer nije dobro da se epidemiološke mjere mijenjaju usred sezone, kako ne bi imali problem, posebno sa stranim turistima. Aleksandra Gardašević Salvuljica istakla je da je riječ o pravilima SZO, i da od svih prisutnih zavisi realizacija zimske sezone, odnosno koliko će stroge mjere biti.
– Nijedan naš hotel nije brendiran logom da su zaposleni vakcinisani, što je u svijetu osnov poboljšanja popunjenosti kapaciteta- poručila je ona.
Svetlana Šljivančanin, Uprava za inspekcijske poslove kazala je da je sezona bila izazovna za privredu ali i za sve u Upravi inspekcijskih poslova.
- Preventivno smo počeli sa djelovanjem i brojke koje smo ostvarili su pet puta niže nego u 2019 godini. U periodu od 1. maja do 01. septembra smo obavili 4198 inspekcijska nadzora i uočili 887 nepravilnsoti- navela je Šljivančanin.,.
On je istakla da su u početku ugostitelje samo upozoravali i davali rokove za prilagođavanje, a sve u skladu sa zakonskim okvirima.
Kako navodi, u velikom broju su se te nepravilnsoti odnosile na neizdavanje fiskalnih računa, nedostatak spasilačkih službi, nepoštovanje zdravstvenih mjera, te nepoštenu poslovnu praksu. Od 654 podnijetih žalbi od strane korisnika najviše se odnosilo na opštine Budvu i Herceg Novi
Šlivančanin je izrazila zadovoljstvo uspješnom sezonom , ali i apelovala na striktno poštovanje mjera u cilju zaštite stanovništva, jer trenutno imaju samo 14 turističkih inspektora, što je premalo za cijelu Crnu Goru.
Igor Vujošević, Hemera doo, je istakao da poštuju napore IJZ na očuvanju zdravlja stanovništva ali je i svim ugostitgeljima prioritet zdravlje građana i, ali da se ipak mora naći mjera kako bi se izašlo u susret i potrebama privrede.
– Ugostitelji će biti u problemu zbog trenutnih epidemioloških mjera, posebno u susret ružnom vremenu kada će biti nemoguće kotistiti bašte lokala. Posebno je neprijatna situacija na terenu kada treba kontrolosati kovid potvrde – kazao je on.
Plan pripreme zimske sezone 2021/2022
Aleksandra Gardašević Slavuljica istakla je da su sa pripremom zimske turističke sezone krenuli već u avgustu.
– Posebna želja nam je da uključimo sve relevantne zainteresovane subjekte, kako bi dali svoj doprinos u cilju što uspješnije sezone, povećanja prometa i manje zastoja, ali na žalost većina opština se nije odazvala našem pozivu, a i skijališta su kasnila u dostavljanju svojih odgovora. To nam poručuje da nijesmo dovoljno svjesni perioda koji je pred nama- kazala je ona.
Pema njenim riječima, napravljen je plan pripreme sa jasno sublimiranim obavezama učesnika, koji je drugačiji jer je zasnovan na mjerljivim parametrima, a pripremljeno je i niz programa za ruralni i manifestacioni turizam, te obuka za lokalne turističke organizacije za know how i marketing koji će primijeniti na zimsku turističku sezonu.
-Ulazimo optimistički u ovu sezonu, a ona će zavistiti od vremena, epidemioloških mjera i koordiniranih aktivnosti svih subjekata. Trudimo se da sezona prevaziđe prošlogodišnju koja je bila dobra a to zavisi od svih nas – kazala je Slavuljica.
Vanja Krgović Šarović, TO Žabljak je sitakla je da su na Žabljaku još od 1. januara bili bolji rezultati nego u 2019. godini, sa ostvarenih 800 noćenja više u privatnom smještaju
- U špicu sezone imali smo10 odsto više noćenja njego 2019. uz mnogo bolju naplatu boravišnih. taksi – kazala je ona.
Šarović je istakla da će napraviti akcioni plan i da su na Žabljaku u toku sastanci lokalne samouprave sa turističkom privredom u cilju što bolje pripreme sezone I naglasila je da će se i ove godine ići sa nižom cjenovnom politikom kako bi bili što konkurentniji.
Dušanka Pavićević iz Nacionalne turističke organizacije, kazala je da je realizovano mnoštvo aktivnosti uoči sezone, uz fokus na region i druga evropska standarno važna tržišta.
- Učestvovali smo na brojnim virtualnim i hibridnim sajmovima i promovisali turističku privredu u okruženju, a sezona je prevazišla očekivanja. Za zimu će NTO nastaviti promotivne aktivnosti sa akcentom na zimske centre i eventualno novogodišnje programe- istakla je ona i dodala da predstoji niz događaja koji će uključivati posjete predstavnika medija i turoperatora iz zemalja iz okruženja, kako bi se predstavili njihovim tržištima.
Pavićević je najavila i novi internet portal ove organizacije koji će biti dostupan u decembru.
Ivana Bulatović, TO Kolašin, kazala je da je ljetnja sezona bila slabija za 20% u donosu na 2019. godinu, ali da se nada da će predstojeća zimska sezona biti bolja.
-U toku je priprema sastanaka sa turističkim predstavnicima, a planiramo i regionalnu promociju u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom- istakla je ona.
Bulatović se nada da će prošlogodišnji problemi sa parkingom u ovom ski centru biti riješeni i da će zajedničkom saradnjom svih nadležnih naći nabolje rješenje.
Ona je kazala da su već pripremljeni promo materijali i da će njihov fokus biti na privlačenju turista iz Albanije, iz koje poslednjih godine bilježe veliki porast posjeta.
Nenad Vitomirović, opština Herceg Novi, je istakao da je u predstojećoj zimskoj sezoni najbitniji događaj Praznik mimoze, i izrazio nadu da će ove godine imati mnogo bogatiji program.
– Ovim želimo da produžimo sezonu, prpmovišemo avanturistički park i Orjen – kazao je Vitomirović.
Andrija Pešić, Monetengro stars grupa smatra da, iako je akcenat na sjeveru i skijalištima, postoje hoteli koji rade u južnom i centralnom dijelu, pa se pažnja mora posvetiti i njima. Takođe je pozvao na konkretizovanje mjera kako bi znali koje vrste događaja i u kom obimu će biti moguće organizovati, sa jasno definisanim ograničenjima.
Predlog Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025. godine
Aleksandra Gardašević Slavuljica jeinformisala da je Ministarstvo ekonomskog razvoja iniciralo izradu nove strategije turizma, najviše zbog činjenice da ciljevi definisani prethodnom nisu realizovani, dodajući da će ovaj strateški dokument imati međunarodni karakter, jer
e biti uključeni svi relevantni međunarodni predstavnici.
– Ovo je mapa razvoja turizma do 2025. sa krajnjim ciljem povećanja životnog standarda stanovništva. Napravljen je drugi nacrt strategije koje će biti dat na uvid svima. Javne rasprave uslijediće od decembra, a biće organizovane i diskusije i u okviru fokus grupa, kao što je Odbor turizma PKCG. – kazala je ona.
Slavuljica je pozvala sve da daju svoj doprinos, jer je turistička privreda ta koja ima jasan stav, viziju i očekivanja od ove strategije.
Ona je pozvala i Odbor turizma da dostavi mišljenje koje će biti dio strategije, ističući da su neke sugestije PKCG već unijete u nacrt.
Savo Martinović, Maestral istakao je da ključni problem u ovoj strategiji nijesu infrastruktura i nedostatak kapaciteta, već problem kadrova koji predstavljaju glavni ograničavajući faktor uspješnog poslovanja
- Nedostaju nam ne samo kvalifikovani kadrovi, već i oni najnižih kvalifikacija. Zato, molimo da definišete pravce rješavanja problema na unutrašnjem tržištu radne snage i nadoknađivanja njegovog deficita iz inostranstva – kazao je on.
Prema njegovim riječima, ne radi se dovoljno u obrazovnom sistemu kako bi se riješilo ovo pitanje, i poručuje da je neophodna saradnja između obrazovanja i privrede na organizovanju prakse.
- Mi smo voljni da primimo mlade ljude na praksu i da ih nakon toga zaposlimo kod nas tokom letnje sezone – kazao je on.
Martinović smatra da je potrebno hitno raditi na proceduri zapošljavanja stranaca u Crnoj Gori i zamijeniti sistem naplaćivanja doprinosa nekim fleksibilnijim, te da je neophodno ozbiljnije razmisliti o uvođenju u Zakon o radu kategorije sezonskog zapošljavanja. Ocijenio je i da bi u ovu strategiju bilo dobro uključiti i razvoj kazino biznisa.
Slavuljica je kazala da je unapređenje obrazovanja i obuke kadra jedan od pet osnovnih ciljeva kojima se teži strategijom, te da će imati u vidu i kazino turizam.
Anka Vukićević, Ministartvo zdravlja poručila je da će ovo ministarstvo učestvovati u izradi strategije, pogotovo u dijelu razvoja zdravstvenog turizma koji ima ogroman potencijal, ali je nedovoljno iskorišćen.
– Da bi Crna Gora bila interesantna moramo imati stručan kadar i opremljene ustanove. Potrebne su male ambulante u okviru hotela i ugovori sa PIO fondovima i sportskim organizacijama. Pred nama je puno mogućnosti, a od nas zavisi hoćemo li biti kreativni i vrijedni – kazala je ona.
Miloš Kovačević, TO HN ukazao je na postojanje vrlo loše statistike koja onemogućava strateška planiranja i korelaciju između statističkih elemenata, usljed zakašnjelih opštih i generičkih podataka.
Na kraju sjednice, predstavnici svih nadležnih institucija i privrede pozvali su na vakcinaciju, jer će samo od njenog stepena realizacije zavisiti uspješna turistička sezona.
Zaključci
sa XVII sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva
održane 11.10.2021. u Portonovom
 
 
1.            Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je na XVII sjednici zaključilo da aktuelne epidemiološke mjere negativno utiču na poslovanje ugostitelja i predloženo je Ministarstvu zdravlja da sagleda mogućnost izmjene istih. Radnici u turističkoj privredi su diskriminisani u odnosu na ostale djelatnosti u Crnoj Gori i dovedeni u neizvjesnost i krajnju neodrživost poslovanja, jer je samo zaposlenima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu potrebno da posjeduju: digitalni covid sertifikat, negativni PCR ili BAT test ili potvrdu o prebolovanom Covid 19. Dio radnika zbog obaveze posjedovanja jednog od dokaza iz digitalne nacionalne covid potvrde ne može pristupiti radnom mjestu, stoga se postavlja pitanje koji je osnov za neplaćeno odsustvo, i kako će im biti isplaćene zarade, obzirom na to da nije krivica ni poslodavca ni radnika nemogućnost obavljanja radnih zadataka. Uz hronični nedostatak radne snage u turizmu ovako sročene epidemiološke mjere dodatno ugrožavaju poslovanje;
2.            Privrednici zahtijevaju detaljno tumačenje odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Ustava Crne Gore kako bi se zaštitili od eventualnih radnih sporova, zbog protivljenja radnika da se obavezno vakcinišu i koji smatraju da su na ovaj način diskrimisani i oštećeni;
3.            Odlukom o preduzimanju privremenih mjera je definisano da je poslodavac odgovoran za poštovanje mjera i da je dužan da imenuje covid odgovorne osobe koje će da kontrolišu nacionalne digitalne covid potvrde gostiju i zaposlenih. S tim u vezi potrebno je odgovoriti na pitanje u skladu sa kojim odredbama je ova mjera definisana i na osnovu kojeg propisa zaposleni mogu kontrolisati vjerodostojnost potvrda i kontrolu ličnih dokumenata ovih lica;
4.            Zdravstvene, epidemiološke mjere koje se donose ne smiju biti selektivne, moraju biti jasno definisane, razumljive, sa unaprijed određenim vremenskim rokom zbog prilagođavanja, te ih mora pratiti adekvatna ekonomska podrška privredi zbog poslovne neizvjesnosti. Stoga, prije donošenja epidemioloških mjera treba konsultovati poslovnu zajednicu i ostaviti dovoljno vremena za prilagođavanje i implementaciju;
5.            Svaka zabrana ili otežavanje rada, uvedena kroz epidemiološke mjere, mora pratiti adekvatna ekonomska podrška koja bi nadomjestila troškove i gubitak u poslovanju. Potrebno je nastaviti sa mjerama podrške turističkoj privredi, posebno  djelatnostima  koje prati ograničenje rada ili smanjenje obima poslovanja nastalih uvođenjem epidemioloških mjera;
6.            Apelujemo na sve zaposlene u turizmu da pristupe masovnoj vakcinaciji, jer samo na taj način čuvamo svoje i zdravlje gostiju i šaljemo poruku da smo sigurna i odgovorna destinacija koja primjenjuje globalno priznate epidemiološke mjere;
7.            Od 1. septembra 2021.godine, shodno članu 24a stav 1 tačka 6a Zakona o porezu na dodatu vrijednost, snižena stopa PDV od 7%  primjenjuje se kod prometa usluga pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u restoranima i objektima u kojima se pružaju catering usluge. To znači da se zavisno od registracije objekta objekta obračunava snižena stopa od 7%. Primjena ovog člana je uvela nedoumice u tumačenju i primjeni snižene stope od 7%. Donosioci odluka u narednom periodu bi trebalo da razmotre mogućnost uvođenja primjenu snižene stope PDV-a od 7% na sve usluge u ugostiteljstvu (hrana i piće) nezavisno od registracije objekta. Na ovaj način bi proširili poresku bazu i učinili poslovni ambijent prihvatljivijim za privredu i uticali na smanjenje sive ekonomije;
8.            Neophodno je intezivirati aktivnosti i uložiti dodatne napore da se, u mjeri mogućeg, suzbije siva ekonomija koja je i dalje prisutna u skoro svim segmentima turističke djelatnosti. Ova pojava ima negativne efekte, na javne finansije i fiskalnu stabilnost, kao i na poslovni ambijent, konkurentnost i održivost realnog sektora;
9.            Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka registracije predstavlja veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno, Stoga je važno da se sprovede više mjera za pojednostavljenje registracije sezonskih radnika u Crnoj Gori, koje bi uticale na suzbijanje sive ekonomije;
10.          Stvoriti uslove za nastavak projekta “Domaći ukusi”. Komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj i naglašava potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede kroz turističku ponudu, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane,  kao i realizacija konkretnih aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude i bolje povezanosti s poljoprivrednim proizvođačima;
11.          Nedostatak radne snage  na sezonskim poslovima u turizmu, predstavlja jednu od biznis barijera.  Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća.. Zato je neophodno pristupiti izradi nove Strategija razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori. Sve to treba da je praćeno dobrim centrima za specijalisticku edukaciju kadrova svih profila. Angažovanje studenata na sezonskim poslovima, kao posebne grupe, nije moguće zbog neprilagođenog regulativnog okvira. Zakonodavni okvir treba da omogući fleksibilnije angažovanje domaće radne snage, a posebno studenata i drugih segmenata radne snage za koje se utvrdi da postoji potencijal za angažovanje tokom trajanja sezone. Takođe, inicirati izmjenu propisa o zapošljavanju i uvesti kategoriju »stalni sezonski radnik«. Na ovaj način bi se motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje;.
12.          Sve aktivnosti na pripremi zimske sezone treba definisati i na nivou lokalnih uprava, te je potrebno formirati odbore za realizaciju zimske turističke sezone. Lokalne turističke organizacije treba da preuzmu destinacijski menadžment i time doprinesu većem kvalitetu ponude njihovih sredina;
13.          Zakonskom regulativom definisati da se zimski raspust produži na februar mjesec, imajući u vidu da zimska sezona traje i tokom februara mjeseca. Takođe, sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta sagledati mogućnost održavanja škole u prirodi u zimskim centrima uz obaveznu “školu skijanja;
14.          U toku odvijanja zimske sezone, neophodno je kontinuirano obezbjediti prohodnost glavnih saobraćajnica, kao i lokalnih puteva prema skijalištima;
15.          Strategija razvoja turizma do 2025. treba da polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti koje su prisutne u relevantnim razvojnim trendovima u Mediteranu i globalno, kao i  prepoznavanje ključnih činilaca uspjeha, razvoja i programa, na koje se turistička politika Crne Gore mora usredsrediti u razdoblju do 2025. godine;
16.          Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja u roku od deset dana organizovati Okrugli sto na temu izrade Predloga Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025 godine sa Akcionim planom. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja u roku od deset dana organizovati Okrugli sto na temu izrade Predloga Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025 godine sa Akcionim planom
17.          U susret pripreme dočeka Nove godine neophodno je da Ministarstvo zdravlja I Institut za javno zdravlje daju predlog mjera kako bi privreda bila na vrijeme informisana I krenula u realizaciju aktivnosti po ovom pitanju. U Privrednoj komori će biti organozovan sastanak na tu temu sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja I Instituta za javno zdravlje
 
(saopštenje Privredne komore)

Podijeli na: