Ekonomija

Predstavnici kotorskog Udruženje Boka Navigator, koje okuplja 14 firmi sa oko 40 izletničkih glisera, mišljenja su da bi bilo veoma korisno da se njihov glas čuje u okviru aktuelnog procesa donošenja novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. 

Ističu doprinos ove djelatnosti ukupnoj turističkoj privredi Kotora i Boke, značajne benefite za opštinu i državu jer su poslodavci od čijeg rada direktno ili indirektno trenutno zavisi 300 familija, plaćaju poreze, prireze, doprinose za zaposlene... 

U svijetlu pooštrenih kontrola nadležnih državnih organa ističu da je sigurnost plovidbe u svim segmetima na prvom mjestu, ali i da zbog neadekvatnog ponašanja pojedinaca mnogi o aktivnostima vlasnika glisera imaju negativno mišljenje. Ne prihvataju se ni predlozi koje je Udruženje afirmisalo na okruglim stolovima ili sastancima sa nadležnim organima.

 Za brojne nedoumice i nelogičnosti predlažu da pomorske zakone usaglasimo sa rješenjima koja važe npr. u Hrvatskoj, “članici EU i pomorskoj sili”. 

Član Udruženje Boka Navigator, Miloš Pajović, pomorac je na putničkim i teretnim brodovima i vlasnik taksi plovila. Rođen je u Baru a Srednju pomorsku i Pomorski fakultet završio u Kotoru. Prevozom putnika gliserima bavi se već godinama. 

“Sve firme koje okupljamo u Udruženju su legalne i legalno rade posao. Nama je cilj da sigurnost na moru bude na nivou, a klijentela koju prevozimo je ona koja želi da ponese lijepu sliku,  a vožnja gliserom je svakako način da to i dožive. Udruženje ima dosta upravitelja kapetana, pomoraca, jednom riječju i  svima je svojstvena prije svega ljubav prema moru. Ovaj se posao drugačije i ne može raditi”, kaže Pajović. 

Osvrnuo se i na aktuelni Zakon o sigurnosti plovdbe koji podrazumijeva još jednog dodatnog člana posade na plovilima kojim rade.

“Riječ je plovilima uglavnom dužine do sedam metara. Kao neko ko sigurno ima preko 3.000 sati na gliserima, bez moje plovidbe koja je skoro 10 godina na pozicicijama trećeg, drugog i prvog oficira, mogu reći da taj drugi član posade ničemu ne služi. Ovo mjesto nije logično jer čovjek koji ne radi može da omete skipera. Mogu reći da više može da šteti nego da doprinosi“, kaže Pajović.   

Naš sagovornik iz Udruženja Boka Navigator je i Aleksa Mijanović koji podsjeća da Zakon o sigurnosti plovdbe datira  iz 2013.    

“U praksi se nije upražnjavao do 1. maja ove godine, jer po mom mišljenju nije logičan. Nama nije tolerisano što nemamo drugog člana posade nego jednostavno nije bilo logike da bude drugog člana posade. Takođe u Zakonu se kaže da je sporna dozvoljena brzina plovidbe koja je ograničena na 10 čvorova u zalivu, šest u tjesnacima Verige i Kumbor. Međutim, treba naglasiti da mi imamo glisere. To su plovila sa gliserskim koritom i nisu konstruisana da se kreću tom brzinom. Mi smo dobili svi dozvole za njih, prošli oba tehnička pregleda, na suvom i u vodi, što pečatiraju i potpisuju Uprava pomorske sigurnosti iz Tivta i njihov ispektor. Rješenja za rad dobijamo od Opštine Kotor (Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj).

U plovidbenim dozvolama nam je plovilo upisano kao gliser, ne ni kao brod ni kao čamac. Na taj način izdate su nam dozvole i dozvole za rad. Međutim, mi sa gliserskim koritima ne možemo da radimo po starom zakonu iz 2013. jer su gliserske korita napravljena da se kreću većom brzinom. Tada pravimo manje talase, sigurnija je plovidba. Kada se gliseru u spusti brzina , preko prove nam ulazi voda, a samim tim i nesigurnija je plovdbe, a dolazi i do pravljenja većih talasa. Pri većoj brzini plovilo se podigne i glisira, izdiže se i pravi manje talase“, kaže Mijanović. 

Smatra da se, kao buduća članica EU, Crna Gora treba ugledati na Hrvatsku „koja ima razvijen nautički i turizam uopšte“. 

„Ne traži se dodatni član posade, a i naša plovidba se 80 % u okviru plovnog puta odvija unutar zaliva. Ostalo je na otvorenom moru, gdje se nikad ne prelazi daljina od 500 metara do jedne nautičke milje. Ne vidim zašto, a Hrvatska je ipak jedna pomorska sila, ne usaglasimo pomorske zakone sa njima, već se radi nešto što nikakvog smisla nema. Nedavno na okruglom stolu smo govorili i o tome da je zakonom predviđeno isto rješenje i za kruzer od 300 metara, za tender, za jedrilicu i za brzo plovilo-čamac“, kaže Mijanović. 

Sugeriše da se naprave plovidbeni sektori „gdje bi uticaj valova bio maksimalno smanjen“. 

„U susret novim zakonskim rješenjima moram reći da su svi naši predlozi odbačeni. Učestvovali smo u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o sigurnosti plovidbe,  na okruglom stolu, slali dopise, predloge, neke korektivne mjere koje bi bile na obostrano zadovoljstvo... Smatrali smo da bi se povećela  sigurnost što je naš i interes svih. Mi sa svojim firmama stojimo iza svega, a problem je što nam se sudi zbog određenih pojedinaca. Ne možemo mi zbog dva ili tri glisera koji se ne ponašaju po propisima, svi da ispaštamo, tako da bi zamolili da nas saslušaju. Predlažemo i da se napravi plovni put kuda bismo mi mogli da se krećemo i to ne prevelikom brzinom nego umjerenom. To bi za brza plovila bila brzina od 18 čvorova. Prevedeno, umjesto 25 km/h da se krećemo brzinom od 35 km/h. Inače, prosječni trotinet ili bicikl ide brže od nas. Kada idemo 25 km/h pravimo duplo veće talase nego da idemo brže. Prave se veći talasi koji utiču i na stanje ponti, na kupače, na pijesak nasut na plažama, živi svijet mora“, kazao je Mijanović. 

Miloš Pajović ističe da se „neko rješenje mora pod hitno pronaći već za aktuelnu sezonu“.

 „Ja i Aleksa, kao i većina nas, ne doživljavamo sebe kao neke kriminalce, ali mislim da se u posljednje vrijeme tako tretiramo. Razumijemo naravno i primjedbe građana koje se odnose na kupljenje gostiju sa nekih ponti, gdje se ljudi kupaju. S toga podsjećam da u zalivu postoje oficijelna mula, napravljena za brodice, gdje možemo da kupimo goste, a da pri tom ne ugrožavamo kupače.  Kada je riječ o incidentima, od osam registrovanih u posljednjih 10 godina, nijedan nije bio sa fatalnim ishodom “, kazao je Pajović, dodajući da uzročnici nisu bili gliseri. 

Korisnici vezova u luci Kotor nedavno obaviješteni da je “Uredbom o načinu održavanja reda u lukama propisan način snabdijevanja plovnog objekta pogonskim gorivom kojim se isto može vršiti isključivo na mjestu određenom za tu namjenu, odnosno na pumpnoj stanici u Parku slobode u skladu sa svim propisanim sigurnosnim i bezbjednosnim mjerama”. Prema saopštenju iz Luke Kotor AD, svako točenje goriva suprotno propisanim pravilima biće prijavljeno nadležnim organima i sankcionisano. 

Povodom primjedbi da se gorivo u glisere čestu nepropisno tankuje iz bidona po pontama, naši gosti ukazuju na problem prethodno pomenute instalacije pored Luke Kotor koja je, kako ističu, nekada u nemogućnosti da funkcioniše. 

„Razlog je potreba poštovanja bezbjednosnih propisa, pa u situacijama kada brod dolazi sa druge strane obale (ne sa glavnog dijela gdje se vezuju veliki brodovi), odnosno u kanal na ušću rijeke, tada sa suprotne ne postoji dovoljna bezbjednosna udaljenost pumpe i točenje je zabranjeno. Stoga i za pomenuto planiramo dopis nadležnim kako bi našli neko zajedničko rješenje i osigurali veću bezbjednost i potrebnu dinamiku. Kada bi sve to postigli pozivamo da se kazne i povećaju, da se kazni svako ko sipa van pumpne stanice, ko pristane gliserom na plažu… Onoga ko izađe sa plovnog puta pri nedozvoljnoj brzini, apsolutno kaznite, ali nam i pružite šansu da nešto radimo kako treba po propisima. Svima nama je u interesu da sve bude po propisima“, poručuju predstavnici Udruženja Boka Navigator. 

Od posla kojim se bave, ističu „velike benefite za opštinu i državu”. 

„Imamo ogroman broj zaposlenih ljudi, od čijeg rada, direktno ili indirektno, zavisi 300 familija, plaćamo poreze, prireze, doprinose za zaposlene. Od Luke Kotor zakupljujemo 43 veza. To je Luci godišnje blizu 160.000 EUR. Komunalnom plaćamo oko 500 EUR po firmi. Tu je i plaćanje za iskorišćavanje kulturnih dobara po registrovanom plovilu, minimum po 100 EUR, zatim članski doprinos TO Kotor po osnovu ostvarenih prihoda…Tako da ne stoji da mi ništa ne dajemo zauzvrat”, poručuje Mijanović. 

Da bi neko vozio gliser, odnosno da bude skiper na gliseru, potrebno je da posjeduje sertifikat “mornar-motorista”. Međutim, kako kažu naši gosti, “nigdje u svijetu nije priznat, ne postoji u nijednoj drugoj pomorskoj zemlji što sve dodatno komplikuje situaciju sa nalaženjem kadra”. 

Posebno, kako kažu naši sagovornici, računa se void o  sigurnosti putnika i njihovom zadovoljstvu. 

“Nikada nismo čuli da je neko ispao iz plovila i sl. Od pomenutih nesreća u 10 godina, nijedna nije bila vezana za glisere. Inače, svaki čamac ima adekvatno sigurnosno tehničko rješenje (“kil svič”) u slučaju da npr. skiperu pozli. Motor se odmah gasi, a dobro smo svi uvezani i radio stanicama. Da bi prošli tehničku ispravnost moramo imati splavove za spašavanje za registrovani broj putnika, kolut za spašavanje,prsluk za spašavanje svakog putnika u plovilu. Stoga, u okolnostima kada neki pokušavaju da nas ugase ili da nas kažnjavaju, najkorisnije bi bilo da nas čuju. Poručujemo da jedino kroz dijalog možemo doći do najboljih rješenja. More je posebno. Ili ga voliš ili ne i ovaj posao većina ljudi radi ne isključivo zbog novca već iz ljubavi. Apelujemo da se čujemo, da sarađujemo, da napravimo lijepu priču, jer mi nismo neprijatelji ovoga grada”, poručili su naši gosti.

Razgovor sa Milošem Pajovićem i Aleksom Mijanovićem iz Udruženja Boka Navigator možete poslušati u emisiji “Život je more” Radio Kotora u subotu 17. maja od 11 sati. 

Predrag Nikolić