Ekonomija

25.06.2020
389

MILOŠEVIĆ: PANDEMIJSKA KRIZA PRILIKA ZA PREISPITIVANJE I RESETOVANJE TURIZMA

Obzirom na globalni karakter, uslužnu orijentisanost i uključenost velikog broja “stejkholdera”, turizam i pomorstvo su djelatnosti koje su teško pogođene pandemijom COVID 19,  ocijenila je magistrant Pomorskog fakulteta Kotor Dragana Milošević.

Kriza će, kako navodi, pružiti rijetku priliku za preispitivanje i resetovanje turizma prema kvalitetnijoj budućnosti, uz održivost i odgovornosti kao prioritete.

Naučni rad “Uticaj COVID 19 na nautički turizam: izazovi i preporuke za Crnu Goru”, Milošević je nedavno predstavila na konferenciji u Batumiju (Gruzija).

“Svjetska turistička organizacija procjenjuje da je najviše pogođen turistički sektor. Iako je turizam od sekundarnog značaja u momentu globalne krize treba uzeti u obzir činjenicu da većina zemalja temelji ekonomski rast baš na ovom sektoru, a među njima je i Crna Gora. U ovom radu razmatraju se luke nautičkog turizma Crne Gore - marine i luke za prihvat kruzera. Nautički turizam, po definiciji, predstavlja simbiozu dva aspekta: turisticki aspekt koji je ekonomski dominantan i pomorski aspekt koji se odnosi na. Pojava Covid 19 potvrdila je ranjivost kruzinga, na različite vrste epidemija, s obzirom da se na kruzerima nalazi veliki broj turista u zatvorenim prostorima s relativno homogenim miješanjem”, kazala je Milošević za Ljetnje priče Radio Kotora.

U vrijeme kada je pripremala rad ukupan broj kruzera pogođenih COVID 19 bio je 35, sa gotovo 2000 potvrđenih slučajeva.

“Prema podacima CLIA (2018) trećina putnika na kružnim putovanjima u svijetu je starosne dobi iznad 60 godina, što predstavlja dodatni problem kada je u pitanju prenošenje virusa na rizične grupe. Samarathunga (2020) navodi post-COVID promjene u ponašanju međunarodnih turista, među kojima se „zdravlje i dobrobit“ ističu kao glavna svrha budućih putovanja, a osim toga predviđa se povećanje individualnog konzumerizma umjesto uobičajenog (privatne ture, jahte, privatni avioni, male vile i bungalovi), preferiranje ostrvskih destinacija, manja potražnja za kruzing turizmom, povećana potražnja za direktnim letovima i putničkim osiguranjem, itd. Pandemijska kriza će pružiti rijetku priliku za preispitivanje i resetovanje turizma prema kvalitetnijoj budućnosti, s prioritetom na održivosti i odgovornosti. S obzirom na globalno stanje, postavlja se istraživačko pitanje: Kako će pandemija Corona virusa uticati na nautički turizam u Crnoj Gori i koje su mjere za uspješniji proces oporavka nautickog turizma?”, kaže Milošević.

Ističe kako u savremenom crnogorskom pomorstvu nema iskustava vezanih za krize izazvane epidemijama, međutim ne tako davno desila se velika kriza izazvana ratnim dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i međunarodnim sankcijama koje su zaustavile i uništile crnogorsku pomorsku privredu, a razorni zemljotres 1979. godine značajno oštetio infrastrukturu lučkih objekta na crnogorskom primorju.

“Što se tiče nautičkog turizma istorija njegovog ozbiljnijeg razvoja u Crnoj Gori je relativno kratka, tako da ne postoje iskustva slična trenutnoj situaciji. Danas, nautički proizvod Crne Gore čini 11 marina sa oko 4.000 vezova, dvije luke za prihvat kruzera i nepoznati broj čartera duž 295 km obale. Zahvaljujući projektima poput savremenih superyacht marina: Porto Montenegra, Portonovi i Luštica Bay Crna Gora se po prvi put kvalitetno pozicionirala na jednom sasvim novom tržištu što je značajno unaprijedilo i njen turistički imidž na međunarodnom planu. Statistički podaci pokazuju konstantan trend rasta prometa jahti i putnika u periodu 2012-2019. godine, s rekordnim rezultatima 2019.

Bokokotorski zaliv, kao dio Jadrana i UNESCO zaštićeno područje, decenijama je na stalnoj ruti kruzera. Što se tiče tržišne pozicije, Luka Kotor je poslije Venecije i Dubrovnika treća luka na Jadranu prema prometu kruzera i peta na području Mediterana.

Port of Adria Bar je višenamjenska luka koja se počela baviti kruzingom od 2016. godine, pa ne zauzima značajan udio u ukupnom prometu kruzera u Crnoj Gori, međutim bilježi pozitivne rezultate na individualnom planu. Statistički podaci ukazuju na pozitivne rezultate kruzinga u Crnoj Gori, sa manjim oscilacijama koje su se desile 2014. i 2017/18. godine. U posmatranom periodu, rekordni rezultati postignuti su 2019. godine.

Sa pojavom Corona virusa, Vlada Crne Gore je početkom marta preduzela restriktivne mjere prema preporukama nadleznih organa i u skladu sa svjetskom praksom, tako da je zabranjeno uplovljavanje svih kruzera i jahti u luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj.

Luka Kotor suočila se s velikim brojem otkazanih dolazaka kruzera, dok je planirani broj dolazaka za 2020. godinu bio 530. Eksperti procjenjuju se da će zbog otkazanog početka kruzing sezone Luka Kotor imati oko petinu manji prihod od planiranog”, kaže Milošević.

Povodom proglašenja Crne Gore za prvu “Corona free” destinaciju u Evropi u svom radu predstavila je predlog mjera koji može poslužiti kao model crnogorskim marinama, prema uputstvima AMI (eng. Association of Marina Industries), u saradnji s kompanijom Fisher Phillips Safety Solutions je sljedeći:

  1. Čišćenje i higijena kupatila, radnih površina i površina sa visokim stepenom dodira.
  2. Marinske operacije - u slučaju da vlasnik plovila ili druge osobe žele raditi na svom plovilu, treba ih upozoriti na socijalnu distancu i slijediti sve Vladine mjere.
  3. Iznajmljivanje plovila - najam plovila treba biti ograničen na jednom dnevno, a plovilo treba očistiti prije sljedećeg najma.
  4. Bazeni – trebali bi ostati zatvoreni dok lokalna nadležnost ne ukaže na sprovođenje treće faze postupka reotvaranja.
  5. Servis plovila - obavezno je nositi zaštitne maske i rukavice, radne prostore treba očistiti i dezinfikovati prije i nakon obavljanja usluge, preferirati beskontaktnu komunikaciju sa klijentima (e-pošta, telefonski poziv, tekstualne poruke, video pozivi poput Zoom).
  6. Vodeni taxi/Operacije na plovilima - ograničenje broja dozvoljenih putnika na plovilu i obavljanje više putovanja, dezinfekcija plovila, zaštitna oprema za operatore i putnike.

Kompanija Dockwa navodi korake za uspješno ponovno otvaranje upućene menadžerima marina, a koji mogu biti korisni za menadžment u crnogorskim lukama nautičkog turizma:

 

  1. Ostanite informisani – pratiti informacije o COVID-u 19 i mjerama, biti u kontaktu s partnerima i informisati ih o trenutnom stanju marine, osigurati da kapetani budu svjesni zahtjeva vezanih za karantin prije dolaska.
  2. Povežite se sa kapetanima - komunicirati i pratiti povratne informacije od kapetana, odgovarati na njihove upite o mijenjaju zakazanih rezervacija i
  3. Optimizujte zauzetost – napraviti izvještaj o rezervacijama za ovo ljeto, posavjetovati se sa bivšim gostima i napraviti jedinstvene ponude, misliti dugoročno i opustiti marinske politike. U oporavljanju nautičkog turizma značajna je i podrška države, pa su pojedine države predložile oslobađanje od plaćanja ili umanjenje koncesionih naknada, participaciju u subvencioniranju minimalne zarade za zaposlene u lukama nautičkog turizma, popuste na privezne naknade za naredne mjesece, smanjenje PDV-a i druge finansijske pakete pomoći. Crna Gora još uvijek nije donijela slične odluke za ovaj sektor. Nautičke turističke luke u Crnoj Gori, uz pomoć struke i nadležnih organa, trebaju iskoristiti ovaj trenutak da prerastu status individualnih investicionih projekata ogromne vrijednosti i zajednički podstaknu aktivnosti koje će Crnu Goru zaokružiti kao „kompletnu“ kvalitetnu nautičku turističku destinaciju.

Zaključuje se da će pojava COVID 19 negativno i pozitivno uticati na crnogorski nautički turizam.

“S jedne strane, moguća su odstupanja od prognoza i lošiji poslovni rezultati. S druge strane, ova situacija će doprinijeti razvoju sigurnijeg i održivijeg nautičkog turizma. Takođe, ova kriza će uticati na ponašanje putnika, dominantno u smjeru individualnijih načina putovanja morskim putem. U tom smislu, kruzing je u mnogo većoj neizvjesnosti od jahting turizma, s obzirom na masovne smještajne kapacitete poput kruzera i veliki prenosni potencijal virusa na brodu. Kruzing sezona u Crnoj Gori prvenstveno će zavisiti od otvaranja glavnih mediteranskih kruzing destinacija - Italije i Španije. Prvi procijenjeni datum plovidbe za neke kruzing linije je sredina juna (www.cruisehabit.com). Jahting sezona u Crnoj Gori zavisiće od ublažavanja mjera u susjednim državama. Marine su produktivno iskoristile karantinski period radeći na pronalaženju inovativnih rješenja, informisanju kupaca o situaciji u zemlji, modernizaciji opreme i obučavanju zaposlenih o novim radnim uslovima. Povratne informacije klijenata ukazuju da ova jahting sezona u Crnoj Gori neće propasti zahvaljujući dobroj zdravstvenoj situaciji u zemlji i benefitima bescarinskog goriva. Konačno, preporuke za uspješnije ponovno otvaranje luka crnogorskog nautičkog turizma temelje se na vraćanju povjerenja među kupcima i zaposlenima, praćenju relevantnih informacija, pridržavanju propisanih zdravstvenih mjera uz prilagođavanje pružanja usluga i saradnji sa Vladom u kreiranju paketa podrške. Ovaj rad može biti koristan menadžerima crnogorskih luka nautičkog turizma za lakšu adaptaciju poslovanja u novoj situaciji. Buduća istraživanja bila bi fokusirana na primarno istraživanje stanja crnogorskog nautičkog turizma u post COVID periodu i na komparativne analize sa zemljama u okruženju”, navela je između ostalog  Milošević u svom naučnom radu.

 

Podijeli na: