Ekonomija

“Prošla godina je zaista istorijska u crnogorskoj ekonomiji po broju ostvarenih prihoda kako u privatnom, tako i u hotelskom smještaju. Ove godine zbog same krize covid 19 pogođeni smo i kao jedinke, i kao privrednici i kao preduzetnici” – kazao je magistar marketinga Filip Mihailović, gostujući u emisiji “Ljetnje priče” na talasima Radio Kotora. Sa njim je o koronavirusu i njegovom uticaju na crnogorsku privredu razgovarala Irena Mačić. Prenosimo vam segment razgovora. 

 Koronavirus pogodio je cijeli svijet, pa tako i Crnu Goru i naš grad. Kotor je grad koji živi od turizma, prvenstveno kruzing turizma. Podsjećanja radi, prema podacima lokalne Turističke organizacije, Kotor je prošle godine posletilo oko 640 hiljada turista sa kruzera i 600 hiljada izletnika. Ako lokalni budžet dominantno puni turistička privreda, a pored toga postoji veliki dio lokalnog stanovništva koji žive direktno ili indirektno od turizma, kakve su Vaše prognoze, kakvo je stanje u turizmu u Kotoru u doba korona krize i na koji način pomoći onima koji žive isključivo od turizma u Kotoru?  

Turizam je jedna od vodećih grana u Crnoj Gori. Samim tim, jedna trećina priliva tokom prošle godine slila se od turizma u crnogorski budžet. Crna Gora je 2019. godinu bilježila kao rekordnu sezonu jer nas je posjetilo 2,6 miliona turista, što je rast veći od 21,4 na osnovu čega nas je Svjetska turistička organizacija uvrstila u prvih pet najbrže rastućih ekonomija po pitanju turizma. Tokom 2019. godine je ostvareno 14,5 miliona noćenja, od čega je 70 posto zabiježeno u privatnom smještaju. Dominantno, što se tiče kompletnog crnogorskog turizma, kako na sjeveru tako i na jugu, većina ljudi se bavi nekim vidom turističkog poslovanja - kako izdavanjem smještaja, tako pružanjem usluga. Ukupni prihodi u Crnoj Gori za 2019. premašili su milijardu eura. 

Godina 2019.  je zaista istorijska u crnogorskoj ekonomiji po broju ostvarenih prihoda kako u privatnom, tako i u hotelskom smještaju. Ove godine zbog same krize covid 19 pogođeni smo i kao jedinke, i kao privrednici i kao preduzetnici 

Kako vidite u svemu tome hotelijere, izdavače privatnog smještaja. Kako će oni poslovati sa svim posljedicama koje nosi koronakriza?  

 Posebno se veže za Kotor. Na tržištu veća preduzeća se teže prilagođavaju novonastalim situacijama i promjenama na tržištu. Mala i srednja preduzeća i mikro preduzeća imaju lakši obrt. Međutim, ovdje se dešava sljedeća situacija. Na opšte oduševljenje građana Crne Gore veliki hotelski lanci, velike grupacije koje su očekivale internacionalne goste prema najavama naših turističkih lidera, koje su trebale da budu u junu i julu ove godine, nažalost nisu se desile. Veliki hotelski lanci su prilagodili cijene i svoje tržište ka domaćem tržištu. Dakle, paketi su bili izvanredni što je dovelo do dodatnog pada kod izdavaoca privatnog smještaja. Ono što zapravo zaključujemo jeste da ste u hotelu mogli naći noćenje za četvoročlanu porodicu od 60 do 80 eura. Što je hotel dao kao dodatnu vrijednost jeste kompletna tri obroka sa noćenjem, što je izvanredna stvar dok, nažalost, cijene u privatnim smještajima padale su i do 20 eura po noćenju. Jedan primjer tih hotela nalazi se u našoj blizini gdje je popunjenost kapaciteta u julu bila 70 posto.  Kada govorimo o avgustu ove godine taj hotel je bio popunjen 100 posto i cijene su rasle.  

Tržište smještaja je bilo u vidnom padu kada govorimo o privatnom smještaju. I ono gdje su se počeli bilježiti prvi gosti kod nas jeste period nakon 15. jula. Privatni smještaj krajem jula i u avgustu bilježi takođe porast. U Ulcinju je na atraktivnoj destinaciji  na Adi Bojani jedna kućica u doba korone koštala oko 70 eura. Kućice u avgustu koštaju preko 150 eura. Upola je smanjena cijena, ali na taj način ljudi koji su se dosjetili ove ideje popunili su svoje kapacitete. 

Apartmani u Kotoru u avgustu su koštali između 20 i 40 eura po noćenju, što u poređenju sa prethodnim godinama možemo kazati da je dvostruko smanjen dohodak. 

Ono što ja čekam jeste treći paket pomoći Vlade Crne Gore -pomoć turizmu i pomoć smještajnim kapacitetima i ugostiteljstvu. U narednom vremenskom periodu pretpostavljam da će se početi primjenjivati, a najavljen je za primjenu naredne 4 godine. 

Mislim da izdavaoci privatnog smještaja trebaju redovno da prate kretanje tržišta svoje konkurencije.  Nažalost, ovo je doba krize gdje ne možemo da upotrijebimo onu rečenicu: “Što je jeftiniji smještaj, to su uslovi u smještaju gori”. Nažalost, smještaji koji su jako puno koštali, njihovo izdavanje ove godine je prepolovljeno. 

Mislim da nam je korona pokazala da se može poslovati i nebirokratski kao prije, već i digitalno. Ovo je doba 21. vijeka, doba digitalnih tehnologija. Postoji 101 način kako se privatnici mogu reklamirati besplatno, putem svjetskog pretraživača Google i alatki. To su google adds i ostale alatke koje vam Google daje kao fizičkom ili pravnom licu da ga besplatno koristite i da se tako reklamirate. 

Sami znamo da je sada internet postao jedno veliko globalno selo u kome nam je sve dostpuno. Na taj način uvijek neka vaš smještaj bude drugačiji i što se tiče enterijera i promocije. 

Ako se privatnik našao u krizi svakako se savjetuje uzimanje kredita koji će se ponuditi u narednom paketu. 

Kako ocjenjujete, s druge strane, trenutne posljedice koronavirusa, prvenstveno u našem gradu i državi? Primjera radi, Opština Kotor je izgubila milion i 800 hiljada eura samo od nenaplaćivanja ulaznica za kotorske bedeme.  

Kako se u svemu tome snalaze mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori tokom korone? Ako znamo da su mala i srednja preduzeća u opštini Kotor ključni za razvoj privrede grada i da upravo mala preduzeća čine  80 odsto od ukupnog broja poslovnih subjekata?  

Pad bruto domaćeg proizvoda u Crnoj Gori obilježio je drugi kvartal ove godine. Drugi kvartal -  april, maj , jun pad je 24,6 odsto. To je podatak Fidely Consultinga, što je kasnije potvrdio Monstat Crne Gore. Pad bruto domaćeg proizvoda je toliko velik da je osvježio sve poglede naše ekonomije. Mi smo doživjeli u ova tri mjeseca kompletan pad. Naravno, država će se zadužiti, javni dug će porasti. Zato smo i dobili sva tri paketa, odnosno subvencije koje će tek doći. Postoji par stavki koje možemo realno sagledati, a to je zapravo ono što imamo i što smo doživjeli.  

Indeks prometa usluga je manji za 34,11 odsto. Promet roba u trgovini na malo je manji za 22,8 odsto. Indeks prometa usluga u sektoru smještaja i ishrane je manji 77, 1 posto. Industrijska proizvodnja bilježi pad od 15,9 odsto. U aprilu nemamo zabilježene turiste ili kako je Nacionalna turistička organizacija objavila oko 120 turista. Maj mjesec broj noćenja u kolektivnom smještaju je pao za 99 odsto u odnosu na maj 2019. godine. 

U junu imamo pad u privatnom smještaju 89,6 odsto u odnosu na 2019. godinu. Podatak sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - 31.07.2020. godine ZZZCG broji 42 367 lica, stopa nezaposlenosti je 18, 26 odsto. Značajno je smanjen uvoz i izvoz i značajni je pad potrošnje države. To su podaci Monstata. I ukupna vrijednost platnog prometa ove godine za jul mjesec je manja 445 miliona eura u poređenju sa 2019. godinom i ovo je podatak Centralne banke Crne Gore. 

Koronakriza za srednja i mala preduzeća označila je totalni krah. Stub države su srednja i mala preduzeća, nikako državne institucije i državna preduzeća, već mala i srednja preduzeća i preduzetnici. Nismo mi jedini, naravno, cijeli svijet je pogođen. I većina biznisa je doživjelo, nažalost, gašenje. Ono što smo zapravo naučili jeste da postoje drugačiji načini poslovanja. Ono čega se mi nismo sjetili jesu ideje koje su mogle naše poslovanje odnosno krizu u našem poslovanju da umanje. Razgovarajući sa velikim brojem preduzetnika, pošto sam inače i konsultant u malim i srednjim preduzećima, shvatio sam da su, zapravo, ljudi uradili dvije najveće moguće greške po njihov biznis. Prvo su na udar došli troškovi marketinga, a naredno se desilo otpuštanje radnika. Ono što bih ja malo i kritički gledao jesu prestroge mjere NKT-a Crne Gore. Građani Holandije su saglasni sa tim, kao i njihovi ekonomski analitičari, da se granice Holandije nisu smjele zatvoriti niti jedan dan, jer su doživjeli veliki krah. A mi smo zatvorili Crnu Goru na određeni broj sedmica. Ne poznajem dobro medicine, ali mislim da su virusi nezaustavljivi. On je morao doći prije ili kasnije u Crnu Goru. Mi ćemo ga morati preživjeti i steći imunitet na njega. Mislim da će postati kao virus influenca. 

Fokus na Kotor i Vaše pitanje. Podatak koji imam jeste da Kotor broji oko 947 privrednih subjekata. Jedna četvrtina od toga broji samo jednog zaposlenog. Kotor nema ozbiljnu privredu. Ovdje je razvijen kruzing turizam i te ljude nazivamo izletnicima. Oni nisu tu čak ni jedan pun dan, oni su tu par sati i sigurno da ostave dovoljno novca. Kotor je izgubion ja bih rekao i više, samim tim što nismo imali kruzere niti turiste sa strane. Kako je gubila kotorska vlast što se tiče prihoda, tako su gubili i kapaciteti u privatnom smještaju i naravno svi drugi poslovno-turistički subjekti koji posluju u našoj opštini. Nadam se da će nam treći paket pokazati da će država moći da osposobi veliki broj preduzeća kako bi mogli da nastave svoje poslovanje. A ono što predviđaju veliki svjetski stručnjaci jeste da će se posljedice velike i nagle recesije osjetiti već u novembru, pa sve negdje do proljeća.