Ekonomija

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

„Luka Kotor“ AD je za 2024. godinu planirala ukupan prihod od 6,8 miliona eura. To je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 43 posto, a čak 67 posto više nego što je bilo 2022., kao prve godine normalnog poslovanja nakon Covid krize, saopštila je Radio Kotoru predsjednica Odbora direktora ove kompanije Ljiljana Popović-Moškov.
 
Ona je najavila da je ove godine u rezervacijama uplovljavanje 505 brodova, sa oko 700 hiljada putnika, što je oko 150 hiljada više nego lani.

„Međutim, za očekivati je da toliki broj neće doći jer se uvijek dogodi da neki iz tehničkih razloga, ili promjena planova ne posjete luku Kotor, ali plan je obuhvatio 490 brodova. To je oko 40 brodova više nego prošle godine“, izjavila je Popović-Moškov.

Ističe da je „Luka Kotor“ nastojala da rasporedom brodova doprinese da se rastereti pritisak na infrastrukturu grada.

U tom kontekstu najavljuje da će od sljedeće godine biti ukinuto sidrište broj 1 ispred Fakulteta za pomorstvo.

„Sa Vladom Crne Gore dogovoreno je da se ukine sidrište broj 1 ispred Fakulteta za pomorstvo, a da se omogući da se umjesto dva, na udaljenim sidrištima mogu sidriti dva ili tri broda. To je nešto na šta je Luka ponosna i gdje je doprinjela društvenoj odgovornosti i održivosti uopšte turizma u Kotoru“, kazala je naša sagovornica.

Ukidanjem sidrišta broj 1 značajno će se, kako ocjenjuje, rasteretiti pritisak putnika na infrastrukturu grada, budući da će za njihovo prevoženje i iskrcaj na obalu biti potreban duži vremenski period.

„To smo zagovarali i trebalo je da se desi još prošle godine, tako da ova sezona bude rastrerećena tog sidrišta, međutim tek je sada prihvaćeno i u Aneksu je ugovora koji je Vlada Crne Gore već donijela na svojoj sjednici. Čeka se Skupština akcionara Luke Kotor, koja treba da se održi 14. maja, gdje će većinski vlasnik nadamo se dati pristanak na takav aneks ugovora koji je jedan iskorak i omogućava da u narednih osam godina Luka Kotor ima uredne prihode, da se mnogo veći dio prihoda vraća gradu. Ove godine to nismo mogli sprovesti pošto su sve rezervacije već bile urađene. Naime, ako ste dali dispoziciju nekom brodu za ovu sezonu da će biti na sidrištu broj 1, ne možete da ga pomijerate. Dakle, iz profesionalnih odnosa koji treba da važe u poslovanju to nije bilo moguće, ali će od sljedeće godine dio zaliva biti oslobođen vezivanja i sidrenja kruzera u dijelu ispred Fakulteta za pomorstvo“, konstatuje Popović-Moškov.      

Kada je u pitanju pilotaža u kotorskom akvatorijumu, ekskluzivno pravo na obavljanje ove djelatnosti ubuduće će imati„Luka Kotor“.  

Aktuelni Odbor direktora je, napominje Popović-Moškov, na ovu temu sa Vladom Crne Gore tri godine vodio pregovore.

„Napokon smo prije mjesec dana uspjeli to da krunišemo aneksom ugovora gdje je Vlada Crne Gore u okviru istog Ugovora o prvenstvenoj koncesiji uključila i obavljanje djelatnosti pilotaže, tako da je taj problem riješen. Zato sam kazala da je Luka Kotor omogućila sebi nesmetano poslovanje u narednih osam ili devet godina, jer smo aneksom i produžili 13 mjeseci ugovor koji je prvobitno bio potpisan na 12 godina. To zbog onih godina panedemije kada nam je uredbom Vlade bilo zabranjeno da se bavimo ovom djelatnošću“, pojasnila je ona i dodala da će „Luka Kotor“ ubuduće plaćati veću koncesionu naknadu, koja je do iznosila 500 hiljada eura.

Sada će, kaže, iznositi 900 hiljada eura, pri čemu se 50 posto iznosa vraća gradu, dakle 450 hiljada eura.

„Ne računajući dividendu, to je samo naknada koju je Država dužna da ustupi Opštini iz koje ubira koncesione naknade. Tako da je i to jedan doprinos Luke Kotor stabilnosti budžeta grada Kotora. Mislim da kao Odbor direktora, a i kao postojeći izvršni menadžement kompanije možemo biti ponosni na ono što se za luku Kotor uradilo u proteklih tri godine“, konstatuje Popović-Moškov.

Ove godine planirano je uplovljenje 1200-1300 jahti, što je 14 posto više minule godine.

Riješen je, dodaje, problem koji je „Luka Kotor“ imala sa nelegalnim vezivanjem glisera u marinskom dijelu. 

Procesuirano je preko 40 predmeta, a odštetni zahtjevi su već počeli da se naplaćuju.

„To je bio jedini način, kada sudovi nekoga kazne i mora da plati ne baš malu sumu novca da to više ne radi“, navodi Popović-Moškov, uz podsjećanje da kompanija nije obavezna da obezbijeđuje vezove za tu vrste plovila, ali je, poštujući veliki broj uradila na obali u parku „Slobode“.
 
„Vezovi su već zakupljeni. Produženi su ugovori sa svima onima koji su ih imali već prve godine, javili su se novi zakupci, tako da nisam sigurna da li uopšte više ima  mjesta za neki novi vez glisera“, navodi ona.

U parku je, precizira, oko 30-tak vezova, pri čemu je broj glisera mnogo veći.

„Luka Kotor“, a ni Opština Kotor, po postojećim zakonima, ne mogu, kaže, da ograniče broj glisera.

„Međutim, u komunikaciji sa Opštinom je predviđeno da će se razgovarati na višem nivou, dakle na nivou predstavnika Vlade Crne Gore da se donese zakon sličan onome koji je donesen za taksi vozače, gdje će se ingerencija o broju dozvola koje će se izdati spustiti na lokalni nivo. Naravno, Opština će biti u obavezi da uradi studiju koliki je to optimani broj koji kotorski zaliv može da istrpi kada su gliseri u pitanju“, zaključuje Popović-Moškov.