Ekonomija

Direktorica RTV Budva i predsjednica Skupštine Udruženja lokalnih javnih emitera (ULEM), Iva Pavlović, ocijenila je u emisiji „Referat“ na RTV Podgorica da je opstanak lokalnih javnih emitera doveden u pitanje zbog neisplaćivanja zakonom zagarantovanih minimalnih iznosa, dok dodatnu neizvjesnost donosi uvođenje Euro modela, zbog kojeg je upitno da li će moći da izmire sve obaveze. Urednik TV Adria Đorđe Savović je naveo da kazne Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) proizilaze iz političkih ocjena, te da se dovodi u pitanje način na koji regulator tumači sadržaj koji se emituje.

Pavlović je istakla da oni traže poštovanje zakona koji je u primjeni od 2024. godine, ali da ga nadležni ignorišu.

„Lokalni javni emiteri traže poštovanje zakona koji ih je u jednom trenutku obradovao, ali su oni koji treba da ga poštuju počeli da ga ignorišu i da ne uplaćuju iznos propisan članom 49 Zakona o audiovizuelnim – medijskim uslugama. Zakon je u primjeni od juna 2024. godine. Svjedoci smo da u posljednjih godinu dana, barem u 2026. godinu, dobar dio lokalnih javnih emitera nije dobio zakonom zagarantovane minimalne iznose, već naredne godine sa Euro modelom nas sve brine da li ćemo uspjeti da izmirimo sve svoje obaveze“, kazala je Pavlović.

Ona je navela da je ULEM zatražio sastanak sa osnivačima, sekretarima Sekretarijata za finansije kako bi se vidio način na koji će lokalni javni emiteri opstati.

„Zabrinjavajuće je da neko ko bi trebao da bude odgovoran za praćenje rada lokalnih javnih emitera saopštava da oni već dobijaju previše novca. Obično se koristi milionska cifra i tek na kraju se kaže da tu spada i nacionalni Javni servis, a ne lokalni emiteri. Nacionalni Javni servis svake godine do u cent dobiju novca koliko im pripada, a mi se moramo do kraja boriti za ono šta nam pripada“, rekla je Pavlović.

Ona je navela da je sporan način na koji jedan emiter dobije sredstva za unapređivanje, a drugi ne.

„Imali smo 2022. i 2023. godine da je jedan lokalni javni emiter dobio pet miliona eura od države da unaprijedi svoje poslovanje. Mediji treba da dobijaju sredstva za unapređivanje, sporan je način na koji se odlučuje ko će dobiti, a drugi da ne dobije. Zato je iritantno čuti da samo jedan emiter funkcioniše, a da je svim ostalima bolje da se ugase“, dodala je Pavlović.

Softić: Lokalni javni emiteri treba da budu održivi i treba da se podigne nivo njihove profesionalnosti

Direktor Radio Berana Tufik Softić naveo je da je budžet Radio Berana za prošlu godinu iznosio 287 hiljada eura.

„Budžet je iskorišćen maksimalno. Narativ da je Radio Berane gubitaš se vukao dugo, godinama. Ove godine, kad uradimo završni račun, pokazaće se da nismo gubitaši. Ako ne budemo pozitivni bićemo na pozitivnoj nuli. Novi Zakon o audio- vizuelnim medijskim uslugama je dosta povoljan i po prvi put je vrlo precizno regulisano kolika su izdvajanja za lokalne javne emitere. Sada smo dobili evropske zakone. Lokalni javni emiteri treba da budu održivi i treba da se podigne nivo njihove profesionalnosti“, podvukao je Softić.

On je istakao da je potrebno da se otvori priiča o odnosu javnih emitera i komercijalnih emitera.

„Nemamo jedinstvenu evropsku praksu vezano za to pitanje. Ali čuti od komercijalnih emitera da se daje mnogo lokalnim javnim emiterima, da bi se stvorila neprijateljska klima, to je više degutantno slušati. To nema nikakve veze sa finansiranjem. Treba završiti priču o hibridnim prijetnjama koje dolaze iz Srbije. Nadam se da je ta priča završena, imajući u vidu rezultate izbora u Srbiji. Da vidimo mi koliko imamo medijske koncentracije u Crnoj Gori kod privatnih emitera”, rekao je Softić.

Softić je ocijenio da su lokalni emiteri koji su prepoznali moderne medijske trendove i uspostavili simbiozu sa tradicionalnim medijima naglo podigli rejting u lokanim sredinama.

„Radio Berane ima čak pet miliona pregleda za mjesec dana. Ovo su vrlo egzatni podaci. Nemam egzatne podatke za slušanost, ali za portal i Instagram imam“, precizirao je Softić.     

Savović: Kazne od 10.000 eura predstavljaju ogroman finansijski udar za privatne medije

Urednik TV Adria Đorđe Savović kazao je da su se novinari u Crnoj Gori izborili za povećanje zarada u gotovo svim sektorima, ali da se, nažalost, nisu izborili za povećanje zarada u sopstvenom esnafu.

Savović je istakao da je TV Adria jedan od najviše sankcionisanih privatnih medija, navodeći da su pojedine kazne iznosile i po 10.000 eura.

„Naš medij je najsankcionisaniji i što se tiče AMU imali smo nekoliko najviših kazni od 10.000 eura. Po mom mišljenju, to je neustavno. Po Ustavu je cenzura zabranjena, a Agencija je preuzela ingerencije suda, kazao je Savović.

Govoreći o posljednjem slučaju kažnjavanja TV Adria, Savović je posebno ukazao na obrazloženje AMU, koje se odnosilo na emitovanje filma tokom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore.

„U posljednjem slučaju, obrazloženje zbog čega smo kažnjeni bilo je što je film emitovan u vrijeme proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, kao i da je u završnim porukama sugerisano buduće djelovanje“, naveo je on.

Takvo obrazloženje Savović ocjenjuje kao političku kvalifikaciju, dovodeći u pitanje način na koji regulator tumači sadržaje koje emituju mediji.

„Ovo je čisto politička kvalifikacija. Iz AMU dolaze klasične političke ocjene i nakon toga odluke da nas drakonski kazne“, kazao je Savović.

Prema njegovim riječima, kazne od 10.000 eura predstavljaju ogroman finansijski udar za privatne medije, koji takve iznose teško mogu podnijeti bez posljedica po svoje poslovanje.

Savović se osvrnuo i na istraživanja AMU koja se odnose na zastupljenost ranjivih društvenih grupa u medijima, tvrdeći da se u programima TV Adria značajna pažnja posvećuje socijalno ugroženim kategorijama.

„Najviše tih kategorija procentualno ima Adria TV, kao i Radio televizija Podgorica, dok kolege iz Vijesti imaju 1,8 odsto. Ali to AMU ne želi da istakne, ali kada nam izreknu sankcije onda su to svuda i svima objavili“, kazao je Savović.

Savović je saglasan da u Crnoj Gori postoje mediji prvog i drugog reda, ističući da takva podjela nije novost, već da je bila prisutna i prije 2020. godine.

„Neću otkriti toplu vodu ako kažem da postoje mediji prvog i drugog reda. Nakon 2020. godine, jedini kvalitet je to što smo po prvi put na medijskoj sceni imali lepezu medija koja je zadovoljavala svu kompleksnost Crne Gore. Imali smo medije gdje je svaki od segmenata – nacionalni, politički, ideološki, društveni – imao prostor da ispolji svoj stav. To je koliko-toliko zadovoljeno. Ali da li postoje miljenici? Da, postoje“, kazao je Savović.

Govoreći o uticaju medija i promjenama u načinu informisanja građana, Savović je istakao da se njihov značaj ne može mjeriti isključivo gledanošću, već i dometom informacija koje plasiraju, posebno imajući u vidu sve dominantniju ulogu društvenih mreža.

„Uticaj medija nije samo gledanost, već i koliko informacija koje plasira vaš medij dopire do stanovništva. Društvene mreže preuzimaju primat. Posljednji podatak je da se 61 odsto građana informiše preko televizije, ali kada gledamo mlade generacije, dvije trećine se dominantno informišu preko društvenih mreža“, naveo je Savović.

On je upozorio da tradicionalni mediji imaju važnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i odgovornog informisanja, posebno zbog postojanja novinarskih kodeksa, kojih se mediji moraju pridržavati.

„Mediji su važni jer postoje kodeksi izvještavanja. Ako sve prepustimo društvenim mrežama, onda dolazimo u situaciju da informacije cirkulišu bez dovoljno kontrole i profesionalnih standarda. Zato je važno da tradicionalni mediji opstanu, jer u Crnoj Gori medijska pismenost još nije dovoljno razvijena“, poručio je Savović.

Tomović: AMU nikako ne treba da ulazi u uredničke odluke i samostalnost medija

Novinarka Dušica Tomović ocjenjuje da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) nikako ne bi trebala da ulazi u uredničke odluke i samostalnost medija.

„To nijedna regulatorna agencija u Evropi ne može da radi. Kada je riječ o samoregulaciji medija, zakon je potpuno jasan. Problematične su stvari koje AMU radi. Posljednjih 2 – 3 godine se ubrzano usvajaju uredbe iz EU, koje se samo prepisuju, nevodeći računa o tome kakvi su kapaciteti državnih institucija koje trebaju da se time bave“, navodi ona.Kako je rekla, Zakon o sprovođenju EU regulative o digitalnim servisima (DSI) daje AMU-u pravo na cenzurisanje svih radnji na internetu.

„DSI je je Agenciji dao ogromna ovlaštenja, oni postaju maltene regulatori svega onoga što se objavljuje na internetu u Crnoj Gori. Agencija će po tom zakonu imati pravo cenzurisanja svih radnji na internetu, kao vrhovni regulator. Evropske rezolucija Savjeta Evropa ima granice koje su slobode, ali im se mora pristupati vrlo oprezno, ali ne na način na koji AMU to radi.

 Ni nadležno ministarstvo se ne bavi svojim poslom“, istakla je Tomović.

Ona smatra da i jednom momentu medijska zajednica mora razgovarati o opravdanosti načina izdvajanja novaca za lokalne javne emitere.

„Medijsko tržište se rapidno mijenja, moramo razgovarati da li je opravdano toliko televizija. Televizija je medij koji polako gubi primat. Ne treba na prečac odlučivati, ali potrebno je ozbiljno razgovarati da li je opravdan broj emitera u Crnoj Gori“, rekla je Tomović.

Video: REFERAT - MEDIJSKI RATOVI CRNE GORE - YouTube

RTV Podgorica