Ekonomija

Počela Konferenciju o Plavoj ekonomiji u Budvi  na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima” koju organizuje Privredna komora Crne Gore od 7-9. juna u okviru Plave nedjelje.

 Konferenciju je otvorila predsjednica Privredne komore Crne Gore Ninas Drakić:

 „Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u ime Privredne komore Crne Gore koja je organizator Konferencije o plavoj ekonomiji. Cilj nam je da tokom trodnevnog rada, zajedno sa partnerima sa projekata BLUEfasma, BLUEAIR i ShipmenTT PLUS damo doprinos boljem razumijevanju plave ekonomije uopšte, prepoznavanju potencijala rasta korištenjem plavih resursa, te snažnijem povezivanju akademskog i biznis sektora kako bi kroz inovacije obezbijedili taj rast.

Želim da zahvalim svim partnerima od Grčke do Portugalije, na doprinosu koji su dali u osmišljavanju ovog skupa, a i onom koji će dati tokom razmatranja tema postavljenih a agendi. Trodnevni rad ćemo, uvjerena sam, zaključiti i kvalitetnim idejama za buduće projekte koje ćemo prijavljivati na pozive koji će uskoro biti otvoreni u okviru perspektive 2021 – 2027.

Ovakvi projekti, značajni su za Crnu Goru, uzimajući u obzir našu opredijeljenost da svoju budućnost vežemo za članstvo u Evropskoj uniji. Prenos znanja, razmjena iskustava i zajednički rad na aktima kojima donosiocima odluka želimo ukazati na značaj potencijala plave ekonomije umnogome koriste praćenju i dostizanju evropskih standarda.

Potreba da se uravnoteže ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije održivog razvoja u odnosu na mora i okeane je ključna komponenta plave ekonomije. Istovremeno, morski i pomorski resursi su ograničeni, a zdravlje naših mora i okeana drastično je narušeno zbog ljudskih aktivnosti – od štete uzrokovane emisijom ugljen-dioksida do zagađenja različitim materijama, hemikalijama i plastikom, neodrživog ribolova, degradaciju i uništavanje staništa i širenje invazivnih vrsta.

Pandemija COVID-19 pokazala nam je da su raniji privredni modeli postali neodrživi, pa je to učinilo da se donese niz zajedničkih globalnih političkih odluka u svrhu očuvanja životne sredine, privrednog rasta i društvenog blagostanja. Tako je i Evropska unija u svojim strategijama donijela niz mjera u cilju zaštite voda, mora i okeana. Te mjere, naravno, tiču se svake nacionalne ekonomije zemalja članica, pa i nas koji smo, nadam se ne još zadugo, van njenih granica. Prirodne nepogode koje su sve češće, u budućnosti se kod zemalja koje izlaze na more mogu odraziti na demografiju, izgled zemlje, prosperitet, stanje u društvu i naravno, ekonomsku stabilnost. Uz to, zavisnost od turizma i pomorskih djelatnosti, koja je naglašena kod mnogih zemalja obuhvaćenih MED i Adrion programom zahtjeva održiva rješenja kako bi se u budućnosti potencijal plavih resursa mogao koristiti što duže na dobrobit svih.

Iako je riječ o konceptu koji tek u poslednje vrijeme dobija na značaju koji zavređuje, treba istaći da se fokusiranjem na plavu ekonomiju omogućava zaštita nematerijalnih morskih i pomorskih resursa, kojim obiluju sve zemlje u jadransko-jonskom i mediteranskom području, a koji su usko povezani sa tradicijom i životom ljudi u obalnoj i priobalnoj oblasti. Stoga je potrebno uzeti u obzir jasne činjenice koje su od posebne važnosti za dalju razradu ovog koncepta. Svjetska okeanska ekonomija procjenjuje se na 1,5 biliona američkih dolara godišnje, a govorimo li o svjetskoj trgovini treba reći da se 80% odvija morem, dok je 350 miliona zaposlenih u svijetu povezano sa ribarstvom. Do  2025. godine, prema relevantnim dostupnim procjenama, predviđa se da će se čak 34% proizvodnje sirove nafte eksploatisati iz podmorskih polja, a marikultura je jedan od najbržih rastućih sektora koji daje cca. 50% ribe za prehranu ljudi.

Iz ovoga je više nego jasno zašto se za koncept plave ekonomije nerijetko kaže da je koncept 21. vijeka. Oni koji se kroz ekonomsku teoriju bave ovim konceptom ukazuju da se plava ekonomija javlja kroz tri privredna oblika. Prvi je suočavanje sa svjetskom krizom, drugi oblik je ekonomija sa karakteristikama inovacija i razvoja, a treći oblik je razvoj morske privrede. Da bi se plava ekonomija integrisala u postojeće discipline, potrebna su mnogobrojna interdisciplinarna i multidisciplinarna povezivanja, čemu, pored ostalog, služe i naši projekti.

Na kraju, plava ekonomija je niskougljenična, efikasna i čista, ekonomija koja se zasniva na dijeljenju, cirkularnosti, saradnji, solidarnosti, otpornosti, mogućnosti i međuzavisnosti. Rast ove sfere ekonomije trebao bi biti vođen inovacijama, investicijama koje smanjuju emisiju ugljenika i zagađenje, poboljšanjem energetske efikasnosti, korišćenjem snage prirodnog kapitala - kao što su mora i okeani - i zaustavljanje gubitka biodiverziteta i koristi koje pružaju ekosistemi. Ipak, da bi se plava ekonomija razvila u pravom smjeru ona mora biti podržana pouzdanom i raznolikom bazom znanja i obrazovanjem, koji bi uz opredijeljene resurse pomogli da se inspiriše i podrže inovacije u ovoj oblasti. Ovom prilikom bih istakla da je Privredna komora Crne Gore je godinama unazad posvećena poslovnom povezivanju sa partnerskim institucijama iz zemalja sa kojima dijelimo slične vrste resursa. Tu svakako, prije svih, mislim na Forum komora jadransko jonske regije, u čijem smo stvaranju učestvovali i u čijem upravljanju participiramo, dajući valjani doprinos razvoju ove regije.

Zemlja smo koja će vjerujem uskoro pronaći i definisati najadekvatniji koncept održivog korištenja i luka koje imamo, a i pomorstvu vratiti raniji značaj. Crna Gora ima dugu tradiciju kada je školovanje kadra za pomorstvo u pitanju. Uz određene napore koje ulaže resorno ministarstvo, te značajnu podršku Evropske unije jačaju se kapaciteti i u ribarstvu, mada još ne na nivou koji bi nas mogao činiti zadovoljnim i dati dobre rezultate. Izostanak udruživanja itekako utiče na takav ishod, pa i činjenicu da nemamo postrojenja za preradu ribe, nedovoljno prepoznavanje potencijala za primjenu cirkularnosti u ribarstvu i tome slično. Sa druge strane i današnja Konferencija pokazuje da Crna Gora ima institucija i organizacija spremnih da mijenjaju sve ono što usporava plavi rast i razvoj.

Ipak, plavi rast nije samo u direktnoj zavisnosti od nacionalnih politika, već zavisi od svijesti ljudi, društva, zajednice i koliko smo svi kao pojedinci spremni da se posvetimo temama koje se na prvi pogled čine da nisu dovoljno visoko na listi prioriteta, te mijenjamo određene navike i prihvatimo održiv način poslovanja i življenja. Da bi se ovo desilo, moramo aktivno raditi na implementaciji relevatnih međunarodnih instrumenata, raditi na regulativnom i strateškom okviru i unapređenju načina na koji donosimo odluke i odlučujemo se za određene politike, sakupljati i analizirati podatke, kreirati nova partnerstva, stvarati sinergije i postavljati nove mehanizme inovativnog finansiranja za usmjeravanje investicija u ekonomske aktivnosti koje mogu poboljšati zdravlje naših mora.

Vjerujući da ćemo kroz različite teme i diskusije koje će biti pokrenute u okviru prve konferencije o plavom rastu ekonomijom, doći do puno kvalitetnih i jasnih zaključaka koji će koristiti donosiocima odluka na svim nivoima, a i biznis zajednici, želim vam uspješan rad

Svim našim uvaženim inostranim gostima želim prijatan boravak u Crnoj Gori, uz želju da gradimo nova partnerstva, kao i da ćete nam se rado vraćati kao turisti.”

Ovaj događaj realizuje se kroz tri EU projekta u kojima učestvuje Privredna komora Crne Gore kao partner – BLUEfasma, finansiran od strane Interreg MED programa, i BLUEAIR i SHIPMENTT Plus, finansirane kroz Interreg ADRION program. Kroz panel diskusije u okviru ovog događaja panelisti će nastojati da daju odgovor na ključno pitanje: Kako možemo koristiti plavu ekonomiju, morske i pomorske resurse da podstaknemo ukupni ekonomski rast Crne Gore i drugih zemalja u jadransko-jonskom i mediteranskom području?

Konferencija ima za cilj da obezbijedi transfer, integraciju i kapitalizaciju rezultata postignutih u projektima koji se trenutno sprovode širom Mediterana, koristeci ih za nadogradnju buducih aktivnosti i obezbjeđivanje njihove dugoročne održivosti u transnacionalnom kontekstu. Osim toga, događaj ce unaprijediti institucionalne kapacitete jadransko-jonske oblasti u definisanju zajedničkog pristupa implementaciji S3 politike plavog rasta na makro-regionalnom nivou i koristiti za razmijenu iskustava i mogucnosti za saradnju između različitih zemalja u dijelu pružanja podrške razvoju inovacija i transferu tehnologija.