Ekonomija

Od 1.500 pomoraca, koji se zapošljavaju preko domaćih agencija, ujedno i osnivača "Udruženja agenata za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore",  nema niti jednog koji je učestvovao, ili je procesuiran u kriminalnim radnjama koje su u posljednje vrijeme poljuljale ugled države na međunarodnom pomorskom tržištu rada, čulo juče u kotorskom hotelu Cattaro. 

U prisustvu predstavnika sedam agencija za ukrcaj, Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Prekookeanske plovidbe Bar, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, Unije pomoraca, Sindikata pomoraca i Bokeljske mornarice, hotelu Cattaro je bio domaćin osnivačke Skupštine NVO “Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore”.  

Po riječima predsjednika Udruženja , kapetana Nenada Lazovića, već duže vrijeme aktuelno je “stanje djelimičnog neispunjavanja obaveza, možda bolje reći haotično (poslijedično) ispunjavanje obaveza Vlade u pogledu primjene regulative i standarda proisteklih iz Konvencije o radu pomoraca, a koja se odnosi na obavezu uspostavljanja uređenog sistema zapošljavanja pomoraca kao i izostanak nacionalne strategije njihovog zapošljavanja i razvoja pomorskog ljudskog resursa kao značajnog izvoznog brenda Crne Gore”. 

“Ako je odgovor na pitanje da li je nama, aktivnim učesnicima u djelatnosti posredovanja zapošljavanja pomoraca, potrebno Udruženje, potvrdno, znači da prepoznajemo da razjedinjeni i pojedinačno, ne možemo bitno uticati ni u jednom pravcu koji predstavlja jezgro/srž nase djelatnosti. Promociji, razvoju, zaštiti interesa i prava agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca, samim tim generalno ni promociji zvanja pomorca.

Cilj svake agencije koja se bavi ovim poslovima je da na što je moguće bolji/kvalitetniji način poveže “dva klijenta”. Ako je cilj postavljen kako treba, predstavlja i dobar osnov za dalji poslovni uspjeh pojedine agencije, no iskreno vjerujem i nadam se da smo svi svjesni da uspješnost i/ili neuspješnost agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca ima daleko veći obim i značenje - kako poslovni, tako i diplomatski, kulturološki i tradicijski, u našem slucaju strategijski”, kazao je Lazović. 

Radno iskustvo koje se godinama sticalo i stiče na zahtjevnom međunarodnom tržistu rada prije svega konačno bi, navodi dalje,  trebalo da se pretoči u dobru bazu podataka prepoznatog socijalnog partnera naše, kakve/takve pomorske industrije i administracije. 

“Segment kojeg mi ovdje predstavljamo funkcioniše, ali može i mora dalje da se razvija, za što je potrebno da se urade neophodne radnje povezivanja sistema da bi isti uspješno funkcionisao. Svjedoci smo da se sve više priča o autonomnim brodovima bez posade. Ta budućnost sigurno dolazi. Možda ja i moja generacija nećemo biti aktivan dio svega toga, no vjerujem da ćemo vrlo vjerovatno biti svjedoci tih dešavanja.Svjesni smo da naš sistem obrazovanja, obuke i izdavanja sertifikata treba proaktivno da prati najnovije standarde, tehnička i tehnološka dostignuća. Nedostaje nam niz obuka neophodnih za budućnost, dok mi još uvjek kuburimo sa 2017 propisanim obukama … navigacija u ledu, elektronsko paljenje glavnog brodskog pogona, rad glavnog brodskog pogona na gas, itd”, rekao je kapetan Lazović. 

Postavio je i pitanje da li i kako mi možemo uticati na ono što se zove  sjutra za naše pomorstvo. 

“Vjerujem da, upravo ovako, kroz jedno udruženje struke, iskustva, znanja i vještine. Kroz nešto što se već duže vrijeme stalno apostrifira da je neophodno za uspješan rad ne samo brodskih posada – “timski rad i sinergijsko djelovanje”.Proaktivno , nikako reaktivno, moramo sprovesti i sprovoditi međusobno priznavanje (nepriznavanje) ovlašćenja sa svim značajnim pomorskim administracijama, (Grčka čija je flota najveća na svijetu, Belgija, Švedska itd), odnosno sa svim administracijama koje još uvjek prepoznaju značaj evropskog pomorskog kadra. Udruženje, vjerujem, trebalo bi da ima veću snagu, samim tim i šansu, da kroz masovnost ljudskog kadra kojeg posredno i neposredno zastupa, utiče na donošenje i stalno poboljšanje zakonskih regulativa koje prate ovu djelatnost, a koja se svakako može i mora nazvati, opisati i prepoznati kao “proizvodna i izvozna grana, pomorske industrije”, kazao je Lazović.

 Dodaje da se segment koji predstavljaju pomorci  jasno ne pronalazi, niti prepoznaje, unutar strategije razvoja ove značajne privredene grane Crne Gore, a koju administracija već planira i piše, odnosno bila je u obavezi predstaviti je.

 “Trenutno (već duze vrijeme) imamo stanje djelimičnog neispunjavanja obaveza, možda bolje reći haotično (poslijedično) ispunjavanje obaveza Vlade u pogledu primjene regulative i standarda proisteklih iz Konvencije o radu pomoraca, a koja se odnosi na obavezu uspostavljanja uređenog sistema zapošljavanja pomoraca kao i izostanak nacionalne strategije njihovog zapošljavanja i razvoja pomorskog ljudskog resursa kao značajnog izvoznog brenda Crne Gore. Ipak i naš je lični poraz prihvatiti i dopustiti da se pomorska industrija Crne Gore – fokusirajući se na zapošljavanje našeg “upravljačkog kadra” prije svega, koji za sobom povlači zapošljavanje i svog ostalog kadra/radnih mjesta-pozicija, koji sačinjavaju posadu broda, ne pronalazi unutar strategije razvoja naše drzave. Posebno ovo naglašavamo jer sva neophodna infrastruktura za ovaj “proizvodni proces” postoji, još uvijek opstaje, ali je i ona prepuštena stihiji, ne vremenskih uslova, već nedefinisanoscu “dizajna pomorca” koji je danas potreban industriji i tržistu rada. Vodeći računa odakle dolazimo, zemlje koja je svakako dio Evrope, naš proizvod – “pomorac” mora biti po mjeri tehnološkog razvoja industrije i zahtjeva tržišta. Konkurentan svojom kvalifikacijom, stručnošću i osposobljenosti za tip i namjenu broda koji može ekonomski prihvatiti evropskog pomorca/kadar. Ukoliko nastavimo da proizvodimo pomorca ne prema tehnološkom razvoju i traženju pomorskog tržista, već po mjeri naših ustaljenih (davno prevaziđenih) kalupa, budućnost i nije baš tako obećavajuća”, kazao je Lazović.

 On je upitao i ko će najbolje opisati kakav nam pomorac treba - tržište rada - a upravo smo mi na njemu.

 “Kroz udruženo/zajedničko djelovanje, rad, zalaganje i napor morali bi da aktivno utičemo i uklanjamo prepoznate barijere: nedovoljno i neadekvatno obrazovan i obučen kadar, dodatno novonastala praksa sticanja diploma i sertifikata po sistemu „cash & carry", nepovoljan / rigidan vizni režim, uključujuci radne dozvole za ukrcaj, rad i boravak pomoraca u najznačajnijim lukama ili pomorskim zemljama, nepostojanje prepoznatog identifikacionog dokumenta pomorca u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima, čime bi se npr. vizni režim mogao poboljšati i olakšati. Konačno, povećanje rizika brodara koji se odnosi na bavljenje minornog broja naših pomoraca kriminalnim radnjama na brodu”, kazao je Lazović. 

Svjedoci smo, dodaje, sve češćih medijskih opisa pojma “pomorstvo, pomorac/mornar”. 

“Ti tekstovi najčešće nisu pozitivni. Čak šta više, jako su negativni, često su istrgnuti iz konteksta, urađeni na način da privuku pažnju “slušalaca ili čitaoca” koji slušaju ili čitaju naslove, ali ne i sami tekst. Ne vodeći računa o širim posljedicama koje ovakvi naslovi izazivaju/prouzrokuju …. Da li tu zaista pripadamo ili ne? No još jedno napominjem, krivca treba potražiti i u nama samima, našem djelovanju, i organizovanju. … Vjerujem da ipak trebamo nešto uraditi kako bismo uticali na neophodne stručne promjene, kako bismo sjutra mogli “bez stida” posjetiti naše pomorske muzeje, čak šta više da i osjetimo neku pozitivnu energiju kada ih obilazimo, jer smo učestvovali i učestvojemo u nastavku naše pomorske priče”, zaključio je Lazović.

 Sjedište novog “Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore”, koje bi primarno trebalo da olakša ukrcaj naših pomoraca i povrati Crnoj Gori poljuljani ugled na međunarodnom pomorskom tržištu rada do čega je došlo zbog kriminalnih radnji pojedinaca, biće u Kotoru. 

Agencije  osnivači i članovi Udruženja kojima je MSP izdalo Rješenje, kojim se odobrava obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca: Adriatic Crewing, Azalea Maritime, BCM, Lučić Marine Services, MonteCrew, NorMonte Sikimic Marine Services. 

Agencije – posmatrači koji su učestvovali na osnivačkoj skupštini (koji nemaju Rješenje MSP, kojim se odobrava obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca) : Barska Plovidba AD, Bar, Dabinovic S.A. Montemare, MonteMast, Perun Crewing Agency. 

Agencije koje su pozvane a nijesu učestvovale na osnivačkoj skupštini  (koji nemaju Rješenje MSP, kojim se odobrava obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca) Crnogorska plovidba - Globe Marine Services, Logancrew, Stefnik Marine Services.

Opširnije o osnivačkoj skupštini NVO “Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore” u emisiji Život je more na talasima Radio Kotora u subotu od 11 sati.