Ekonomija

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Javna tribina o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta - dolfin za privez i naslon velikih putničkih brodova održana je danas u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković“ Kotor.

Nosilac projekta, „Luka Kotor” AD iz Kotora podnio je zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta - dolfin za privez i naslon velikih putničkih brodova koji čini dio postojeće operativne obale Luke Kotor, na urbanističkoj parceli UP 36, koju čini katastarska parcela br. 28 KO Kotor I, shodno državnoj studiji lokacije „Sektor 16”, a u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore.

Skup je vodila predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine Andrijana Ćulafić koja je naglasila da javni uvid u dokumentaciju traje do 17. marta.

“Svi koji danas ne dostave primjedbe ili mišljenje moći će to da urade do navedeg roka”, kazala je ona I dodala da će izvještaj sa ove tribine biti dostavljen komisiji za ocjenu elaborata.

U ime podgoričke firme “Paming” koja je izradila elaborat, obratio se prof. Dragoljub Blečić ističući da se lokacija na kojoj je planira realizacija ovog projekta nalazi u moru pored postojećeg pristana u Kotoru.

“Zauzima oko 324 m2 u podmorju. Inače, cilj ovog projekta je da se omogući prilaz brodova velike nosivosti i da ne bi došlo do oštećenja u slučaju nekih poremećaja. Predmetnu lokaciju okružuje pristan sa objektima putničkog termianala luke i nešto dalje Stari grad koji je dio svjetske baštine UNESCO-a”, rekao je Blečić.

Dodaje da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara-PJ Kotor donijela rješenje o konzervatorskim uslovima koji treba da se ispune prilikom realizacije projekta.

“Po tom osnovu urađen je i konzervatorski projekat. Na lokaciji pored postojećeg pristana predviđena je izgradnja dolfina za prevoz znači naslon brodova. Konstrukciju dolfina čini AB stub spoljašnjeg prečnika četiri metra koji je ukliješten u naglavicu, oslonjen preko šipova na temeljno tlo. Suština je dakle da imaju šipovi koji su u podmorju dubine do 45 metara. Stavi se naglavica, odatle ide stub i zatim se nadgrađuje dolfin. Na dolfinu se montiraju dva odbojnika, čelični paneli sa odbojnikom od gume i dvije 250-tonske britve. Montiraju se i ljesve i svjetlosna signalizacija da bi bilo pristupačno i noću”, precizirao je Blečić.

Bez obzira što će se objekat nalaziti u moru i u zaštićenom području UNESCO-a, neće, kazao je, imati “veliki” uticaj na životnu sredinu.

“Prilikom izgradnje do određenog uticaja na vazduh može doći od mehanizacije koja se koristi za prevoz šipova i određenih materijala. Međutim, to nije takvog obima da bi moglo da zagadi vazduh na tom području. Što se tiče zagađenja mora, može doći do mehaničkog zagađenja s aspekta zamućenja vode. Međutim, to kratko traje. Prilikom iskopa materijala to su sedimenti neorganski, tako da ne mogu uticati na životnu sredinu”, kazao je Blečić.

Budući da je u pitanju projekat koji se odnosi na podmorje, skrenuo je pažnju na njegov uticaj na biodiverzitet mora.

“Treba skrenuti pažnju da se radi o lokaciji gdje pristižu veliki brodovi i ne treba očekivati razvijen biodiverzitet na tom području. S druge strane, rijeka Škurda se uliva blizu tog područja i prilikom velikih voda, odnosno padavina, ona nanosi veliki materijal, tako da se svake godine obavlja čišćenje toga dijela. Dakle, i sa tog aspekta ne treba očekivati na tom području neke zaštićene vrste, posebno trave Posidonia oceanica na području gdje će se raditi ovaj objekat”, konstatuje Blečić.

U dijelu ekspolatacije projekta nema, kaže, “posebnih uticaja” na vazduh, vodu, biodiverzotet mora i drugo, jer radi se o statičkom projektu.

“Jedino što treba skrenuti pažnju da se projekat realizuje u području na listi svjetske baštine UNESCO-a gdje treba voditi računa o svi operacijama koje se dešavaju prilikom njegove realizacije s aspekta dovoza materijala, odvoza otpada. Treba poštovati konzervatorske uslove odnosno konzervatorski projekat”, kazao je on.

Mehanizacija koja bude korišćena, mora ispunjavati uslove predviđene zakonskom regulativom i evropskim standardima.

“Što se tiče uticaja na vode treba pažljivo sagledati da ne dođe do rasipanja otpada u more, te da se što manje zauzme prostora van same lokacije da se ne bi oštetilo dalje područje”, kazao je između ostalog Blečić.

Izvršni direktor “Luke Kotor” AD Ljubo Radović napominje da je kompanija u svim inicijativama i javnim obraćanima proteklih godina stručnoj i laičkoj javnosti pokušavala da predstavi da ovaj projekat predstavlja mjeru pojačane sigurnosti boravka brodova u luci Kotor.

“Projekat nije komercijalnog tipa, već je u prvom redu stabilizacija postojećeg obima pružanja usluga na mnogo većem nivou. Najznačajnije je istaći primarni segment, to je sigurnost, nakon toga i bezbjednost boravka brodova u luci kotor. On u svom eksploatacionom smislu otvara perspektive za razvoj i unaprijeđenje naših usluga, zato što što omogućava siguran boravak brodova u uslovima pogoršanih meteo uslova. Nadalje omogućava da se uvede novi vid boravka brodova koji je prisutan kod nas u mnogo manjem obimu. To je prekonoćno zadržavanje brodova, mogućnost otvaranja zimskih sezona boravka brodova s obzirom na to da u sadašnjim uslovima luka djelimično ispunajava te kriterijume”, apostrofira Radović.

Napominje da projekat predstavlja objekat infrastrukture, što znači da je imovina Države Crne Gore, a ne “Luka Kotor” AD kao privrednog subjekta.

“Samim tim se uvećava vrijednost državne imovine, otvaraju se perspektive da Kotor i Crna Gora dobiju mogućnost da imaju no limit privez broda. To znači da brodovi najsavremenije generacije u nekim uslovima mogu biti vezani. Takođe, stvara pretpostavku da eventualno u nekim kriznim situacijama brodovi posebne najmene mogu biti vezani u Kotor. Znamo svi koji se sjećamo tih iskustava i ličnih za vrijeme zemljotresa i mogućnosti da jedino plovnim putem Kotor bude povezan sa ostalim dijelom kontinenta”, naveo je Radović koji vjeruje da će se realizacijom ovog projekta “od kapitalnog značaja” ostvariti očekivanja koja u “Luci Kotor” pokušavaju da afirmišu 15 godina, što je efektuirano kroz prvenstvenu koncesiju koju kompanija ima sa državom.

On je na pitanje Radio Kotora kazao da, po projektu koji je urađen, vrijednost investicije iznosi “do nivoa od 2,5 miliona eura”, što je projektovana cijena bez pdv-a.

“Vidjećemo u postupku javne nabavke, s obzirom na to da postoji procedura na koji način se projekat dalje stavlja u opticaj. Naša očekivanja su da tokom narednih mjesec, dva dobijemo sve saglasnosti koje su neophodne kako bi pristupili raspisivanju javnog poziva za izbor izvođača. Taj proces takođe traje”, ističe on i dodaje da se projekat može realizovati samo u periodu od novembra do aprila kada u luci Kotor nema komercijalnih aktivnosti.

Kako je naveo, projekat će biti realizovan iz sopstvenih sredstava kompanije i kreditnih.

“Dolfin će biti pozicioniran 80 metara udaljenosti od svetionika u pravcu ose luže. To je objekat koji neće izazivati značajnu pažnju vizuelnu insenuaciju kako to u prostoru izgleda i mislim da je nešto što je primjereno Kotoru”, ocjenio je Radović I podsjetio da je kada se pripremao investiciono-razvojni projekat, ne samo pilona, nego kompletno cijelog programa “Luke Kotor”, urađena HIA studija, kao i da je UNESCO dao potvrdu na sve projekte koji se nalaze kao razvojni u luci Kotor.

Podsjetimo, uvid u dokumentaciju može se obaviti u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirode i kulturne baštine Opštine Kotor. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 17.03.2025. godine.