Ekonomija

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore donosi tekst Denisa Vukašinovića, upravitelja stroja i člana Bokeljske mornarice o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), koja putem pripadajućeg tijela MARPOLA, Anex VI i regulacijom br. 14, primjenjiva od 01-Januara-2020, globalno propisuje da upotreba goriva na brodovima sa udjelom sumpora ne smije preći 0.5% masenog udjela. 

“S obzirom da se novo gorivo pojavljuje na pomorskom tržištu, terminološki je dodijeljen novi izraz, VLSFO (znacenje / gorivo sa veoma niskim sadrzajem Sumpora).

Novi propis IMOa je veliki korak naprijed u cilju očuvanja životne sredine I prevencije zagadjenja zraka od Sumpornih Oksida (SOx) jer će prestati da vazi (u jednom obliku) globalni propis upotreba goriva na brodovima sa udjelom Sumpora od 3.5%, međutim, pod odredjenim uslovima se omogućava nastavak korišćenja istog ako brodovi posjeduju od Registra (Klasifikacionog Zavoda) odobrene uredjaje (Skrabere) za prečišćavanje ispušnih plinova, koji će “vodenim pranjem” gasova odstraniti sumpor i biti u poštovanju nove IMO2020 regulacije.

IMO procjenjuje da će oko 4000 brodova ugraditi Skrabere (precistace ispušnih plinova) tj oko 20% ukupne svjetske pomorske flote, dok će preostalih 80% koristiti novu vrstu goriva VLSFO.

Značaj tako velikih pozitivnih promjena uvijek nosi sa sobom I negativnu stranu, gdje se prvenstveno  naglašava u sigurnosti pomorskog prometa. Naime, novo gorivo VLSFO je kompozitno, koje  nastaje blendiranjem/mješanjem više različitih vrsta goriva u cilju postizanja karakteristika propisanih IMO 2020 regulacijom, te samim tim postaje nestabilno I rizično za upotrebu u pogonskim strojevima/motorima.

Niz preporuka se davaju brodovlasnicima u vidu priprema, skladištenja, tretiranja I upotrebi pomenutog goriva u cilju smanjivanja rizika gubitka pogona. Putnički brodovi koji često uplovljavaju u Bokokotorski zaliv i kao krajnju destinaciju luku Kotor će predstavljati rizik po sigurnost plovidbe ukoliko sve potrebne mjere nisu sprovedene, hazardi anulirani I rizici svedeni na minimum, posebno naglasavajući da ne postoje remorkeri u eskortu velikim putničkim brodovima (prelaze 300 metara I 100000 BRT) koji bi mogli preventirati pomorskoj nesreći/incidentu sa nesagledivim poslijedicama. 

Inspekcijske službe Lučkih Kapetanija Kotor I Bar će imati dodatnu I važnu ulogu u redovnim provjerama dolazećih brodova kako zbog aspekta sigurnosti plovidbe tako I kroz verifikaciju primjene nove IMO2020 regulacije, te je preporučljivo njihove  kapacitete značajno ojačati. 

Drugi aspekt se odnosi na upotrebu Skrabera, gdje je IMO dozvolio njihovu primjenu i koji se tipično razlikuju po instalaciji sa otvorenim I zatvorenim sistemima, kao I hibridnim koji kombinuju oba sistema. Otvoreni sistem koristi morsku vodu za pranje I cišćenje ispusnih plinova I nakon tog procesa ispusta ih u more dok zatvoreni sistem ne ispusta vodu nazad u more vec recirkuliše I pritom vrši odredjena hemijska tretiranja a talog kao nusprodukt skladišti I predaje u lukama koje imaju razvijene sisteme za tretiranje takve vrste otpada. Upravo veliki putnički brodovi koji su najzastupljeniji u primjeni Skrabera, I veoma često posjećuju Kotorsku luku. Sa ekološkog aspekta I očuvanja životne sredine, vrlo je važno NE dozvoliti brodarima  (sa legislativom I odredbama) da koriste Skrabere sa  otvorenim I hibridnim sistemom jer sve nečistoće I nusproizvode procesa čišćenja I pranja ispusnih plinova se prazne u more I sadrže vodu promjenjene PH vrijednosti I alkalnosti, obogaćena sa sumpornom kiselinom, policikličnim hidrokarbonskim aromama, nitratima I partikulantskim česticama.

 Putnički brodovi posjeduju pogone sa velikim kapacitetoma instalisane snage, time I velikom potrošnjom goriva, te količina sumpora I karbona odstranjenih iz ispušnih plinova ( iz motora I kotlova) I ispuštena u moru će biti zabrinjavajuće velika.  Mnoge svjetske luke (I akvatoriji pripadajući) su praktično zabranile upotrebu skrabera sa otvorenim sistemom, jer jednostavno nije rješenje čistiti ispušne plinove a nusproizvode tog procesa prazniti u more, koje bi bez sumnje zbog osjetljivosti našeg ekosistema u zalivu prouzrokovao nepopravljivu štetu marikulturi I biodiverzititetu.

Denis Vukašinović, upravitelj stroja i član Bokeljske mornarice”.