Ekonomija

Predsjednica Sndikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore (SSCG), Ljiljana Krivokapić, kazala je u emisiji Razgovori nedjeljom Radio Kotora da nije zadovoljna povećanjem plata zaposlenim u zdravstvu od 15,3 odsto, budući da je traženo skoro duplo više. 

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su 31. januara izmjene Granskog kolektivnog ugovora prema kojima će se plate zaposlenima u zdravstvu povećati za 12 odsto u ovoj godini i za dodatnih tri odsto u 2021. Izmjene će se primjenjivati od 1. marta. 

„Ne možemo biti zadovoljni povećanjem jer smo tražili da to bude 30 %. Kada je 2016. zadnji put povećana zarada u sistemu zdravstva, onda smo vidjeli preko Zakona o zaradama u javnom sektoru, koliko drugi primaju. Transparentnost struktura u javnom  sektoru izražena u koeficijentima složenosti pokazala je da je on kod nas tada i sada iznosio 11, dok mnogi sekretari u administraciji imaju koeficijent 18. Pri tom je formula za obračun zarada ista. To nas je zaboljelo“, kazala je kariolog dr Krivokapić, naznačivši da je aktuelno povećanje u ovom trenutku maksimum.

 Najviše bi je zaboljelo, nastavlja dalje, kada bi je zaposleni u zdravstvu pitali za plate, zaustavljali je i tražili da se pristane na povećanje, pa makar i od devet procenata. 

„Dakle, nismo svi osjetili krizu jednako. Postoji mnogo siromašna populacija u okviru sektora zdravstva, kojoj je i svaki procenat povećanja značajan, pa bio on i nedovoljan. U sistemu zdravstva, po strukturi je 15 do 20 % nemedicinskog osoblja. Teži se to bude ispod 10 %, kao što je svuda u svijetu. Oko 35 do 40 % , zavisno od zdravstvene institucije, srednje su medicinsko osoblje, ostalo su ljekari. Na nivou Crne Gore 1.830 ljekara je u javnom sektoru, a oko 2.000 ukupono u javnom i privatnom. Naravno, nismo svi vrednovani isto jer su različiti koeficijenti. Zato, ako povećate 10 % onom ko ima mali koeficijent, dobija nekoliko desetina EUR. Onaj ko ima veći koeficijent dobija po par stotina. Ali, i to je nedovljno. Postoji i razlika sjever – jug. Isti novčanik koristimo, ali mnogo manje možemo kuptiti na jugu, jer je tu najskuplji život, pogotovo u Kotoru i Budvi“, kazala je dr Krivokapić.

 Ona je rekla i da u okviru zdravstva malo ko još može dodatno da radi, što je inače dozvoljeno. 

„Radimo 365 dana u godini, nemamo ni subote ni nedjelje, ni praznika, ne možemo se dovoljno posvetiti ni porodici. Pod stalnim smo okom javnosti“, kazala je dr Krivokapić. 

Pred opasnošću da medicinsko osoblje, zbog stvaranja povoljnijih okolnosti za rad u inostranstvu, napusti u većem broju Crnu Goru, iznijela je primjer kako se Rumunija  bori protiv toga. Naime, plate su povećane 120 %, pa se onih 3.000 doktora, koji su napustili ovu zemlju inače članicu EU, polako vraćaju. Nastavljeno je i sa kampanjom za dalje povećanje zarada. 

„Želja nam je da se naše kolege u Crnoj Gori ovdje pokažu, da ostanu i tu oforme porodicu, da imaju mogućnost edukacije“, poručila je dr Krivokapić. 

Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade u zdravstvu za ovu godinu iznosi 9.037.000 EUR. Neophona sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg Budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od 2.973.000 EUR na godišnjem nivou. 

Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12.010.000 EUR.