Ekonomija

Hakerski napadi na informacione sisteme crnogorskih institucija, upozoravaju nas, da i pored određenih pozitivnih iskoraka koji su napravljeni u reformisanju javne uprave, da je neophodno uraditi još mnogo čega po pitanju sajber bezbjednosti. Prije svega, pored neophodnih ulaganja koja su pretpostavka podizanja sajber bezbjednosti na znatno viši nivo: u kadrove i sisteme, treba znatno unaprjediti model sveobuhvatnog upravljanja jer, po riječima stručnjaka za sajber bezbijednost, digitalna bezbjednost – zaštita galvnog savremenog resursa digitalne informacije je proces a ne proizvod.

Privatne kompanije iz Crne Gore, ovog puta one koje zapošljavaju stručnjake iz sajber bezbjednosti, kao što su to uvijek ranije činila druga crnogorska preduzeća u dijelu (snabdijevanja prehrambenim proizvodima i energentima…) stavila su na raspolaganje svoje resurse ( znanje I tehnologiju) u cilju predupređivanja dalje štete, saniranja nastalih posljedica I podizanja sajber bezbjednosti na viši nivo. Ovo nije prvi, a ni posljednji put da se preduzeća koja posluju u Crnoj Gori ponašaju više nego društveno odgovorno u vanrednim situacijama, ali ostaje pitanje da li smo kao društvo-zajednica dovoljno svjesni toga i da li to znamo adekvatno da cijenimo?
Ipak, bez obzira na rečeno, želimo da ukažemo da proces saniranja posljedica sajber napada i vraćanja sistema u funkcionalno stanje, sada već predugo traje, i prijeti da sam po sebi nanese dodatnu štetu privredi i građanaima zbog njegove nefunkcionalnosti, pa pozivamo nadležne da preduzmu sve što je u njihovoj moći da obezbijede regularne pretpostavke za poslovanje. Isključivanje računara kao mjera se može razumjeti ali ne i opravdati.
CRNOGORSKO UDRUŽENJE POSLODAVACA