Ekonomija

Predstavnici Sindikata pomoraca Crne Gore ukazali su na brojne probleme sa kojim se crnogorski pomorci susreću jer su i dalje bez adekvatne zaštite na stranim kompanijama.

 Predsjednik Pomorskog sindikata Crne Gore kapetan Mitar Mišeljić,  učesnik nedavno održane osnivačke skupštine “Udruženja agencije za ukrcaj pomoraca”, ukazao je na brojne “klejmove” (odštetne zahtjeve).

 “Kada sam vidio koliko miliona “back pay-a” se napravi iz naše male zemlje moram navesti i podatak da pomorci dolaze sa raznim povredama, iskrcavaju se, potpisju paprire koje ne bi trebalo, što stavlja pečat na njihova prava”, rekao je Mišeljić. 

Problematični su i neki ugovori koje pomorci potpisuju pri ukrcaju na brodove stranih kompanija, kao i razna uslovljavanja što ih dovodi u nedoumicu i strah po pitanju mogućnosti sljedećeg ukrcaja. 

“Zato smatram da bi agencije trebalo da unapređuju i sindikalnu zaštitu. Mladi pomorac pogotovo ne zna što treba da radi. On je vani na milost i nemilost, ako se što desi”, kazao je Mišeljić. 

On je pozdravio osnivanje Udruženja agencija za ukrcaj pomoraca,  dodavši da mu je drago da vidi iste ljude koji su 90-ih pomogli generaciji, kojoj i on pripada, da dođe do posla. 

“Bio je to “bezvazdušni” prostor u godinama nakon raspada Jugoslavije, kojeg je karakterisao embargo i srljanje u nastojanju da se dođe do posla. Dosta nas sami smo našli posao, ali mnogima su pomogli ljudi koje vidim ovdje. Nadam se da ćete uz novoosnovano Udruženja još bolje raditi i pronalaziti posla za naše pomorce”, kazao je Mišeljić. 

Poseban su problem oni malobrojni, među 7.000 časnih pomoraca, koji se upuštaju u kriminalne aktivnosti. 

“Mi pomorci smo kao braća i podržavamo se. Problem su pomorci koji su uhapšeni”, kazao je Mišeljić. 

On je pohvalio dolazak predstavnika državne adminsitracije na skupštinu u Kotoru i izrazio nadu u kvalitetniji odnos prema pomorcima i ovoj profesiji uopšte. 

Potpredsjednik Sindikata pomoraca Crne Gore Tomo Markolović je kazao da u ovoj organizaciji nastoje zaštiti naše pomorce koji su na vanjskom tržištu. 

“Gdje su ovi ljudi uslovljeni da idu bez naše flote. Puno je problema na koje mi kao članica ITF preko 20 godina, od 2007.  nailazimo. Aktivno učestvujemo u svemu i pokušavamo da kroz međunarodnu regulativu utičemo na važne odluke koje se donose za pomorce. Moram priznati, bez neke lažne skromnosti, da smo uspjeli maksimalno, čak u 95 % slučajeva, da rješavamo probleme pomoraca u zapošljavanju na stranim brodovima, gdje imamo povreda, gubitaka i djelova tijela, do smrtnih slučajeva. Drago mi je da ovaj vakum u domaćoj regulative, na ovaj način donekle prevazilazimo i da sada imamo šansu da preko vas dobijemo jednu organizaciju koja će aktivno učestvovati u svemu. Tu imate našu podršku jer je jako bitno da zajedno nastupamo”, kazao je Markolović. 

On je podsjetio da je bilo još pokušaja ovog tipa, “ali i da legislativa nije dozvoljavala  aktivnosti i to se razvodnilo”.

 “Rekao bih da do danas država još nije shvatila probleme pomoraca. Podsjećam da je plovidba na stranim brodovima industrija koja veliki dio “kolača” unosi u državu, bez ikakvih obaveza sa njene strane. U cijeloj priči je dobro da su naši zakoni podložni svim stranim konvencijama koje su iznad i njihova primjena omogućava da zaštitimo pomorce”, kazao je kap. Markolović. 

On je mišljenja i da agencije za ukrcaj treba da preuzmu dio obaveza kao poslodavci. 

“Razlog je što pomorci nemaju svoje poslodavce direktno prema državi i interesima u unutrašnjosti. Nemaju nikakvo osiguiranje. Zato agencije moraju postati na neki način njihovi poslodavci, da imaju odgovornost, ne samo kao posrednici, jer vi ih šaljete vani. Međutim, pitanje je koje su to kompanije koje su spremne da im pruže sve ono što je ugovorom  potpisano sa agencijama. Upravo zato ovo novo Udruženje agencija će, vjerujem, doprinijeti da se legislativa i obaveze prema pomorcima rješavaju u nekom doglednom vremenu. Ovako, pomorci su bili prepušteni sami sebi”, poručio je Markolović.