Ekonomija

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/ NVO “Montenegro Luxury Association”

Crna Gora ima sve preduslove da se pozicionira među prestižne luksuzne destinacije, ali to zahtijeva zajednički rad, jasnu strategiju i koordinaciju svih aktera u turizmu.

O tome kako se gradi imidž zemlje izvrsnosti, koji su ključni izazovi i koje konkretne inicijative su već pokrenute, za Radio Kotor govori Stevan Stešević, direktor i osnivač NVO “Montenegro Luxury Association”, organizator Destination Excellence Foruma 1.0 koji je nedavno održan u Boki Kotorskoj.

Intervju pripremila: Sanja Čavor

1. Destination Excellence Forum 1.0 okupio je vodeće aktere turizma u Crnoj Gori. Koji su glavni zaključci i prioriteti proistekli iz ovog događaja?

Forum je bio radno orijentisan događaj, sa jasnim ciljem da ne ostane samo na diskusiji, već da definiše konkretne zadatke i rješenja. Prvog dana imali smo edukacije i predavanja domaćih i stranih stručnjaka/inja, dok je drugi dan bio posvećen otvorenom dijalogu sa donosiocima/teljkama odluka iz javnog i privatnog sektora. Učesnici/e su, kroz konstruktivne razgovore, definisali pet ključnih izazova za dalji razvoj Crne Gore kao luksuzne destinacije: promociju i pozicioniranje zemlje, digitalnu transformaciju turizma, unapređenje taxi usluga na aerodromima, rješavanje saobraćajnih gužvi tokom sezone i razvoj ljudskih resursa. Zajedno sa Ministarstvom turizma, našim strateškim partnerom, utvrdili smo i prioritetni cilj- kreiranje jedinstvene nacionalne strategije za promociju Crne Gore kao luksuzne destinacije.

2. Formirana je i Radna grupa za promociju i pozicioniranje Crne Gore u segmentu luksuznog turizma. Potpisali ste i Memorandume o saradnji sa Turističkim organizacijama Kotora i Tivta i ICT Cortex, i pokazali da javni i privatni sektor zajedno mogu sarađivati. Što su glavne aktivnosti Radne grupe?

Da, to je jedan od najvažnijih konkretnih rezultata Foruma. Radnu grupu čine predstavnici/e najluksuznijih hotela i DMC agencija iz Boke Kotorske i Svetog Stefana. Cilj je da zajednički definišemo ciljana tržišta, međunarodne partnere i specijalizovane sajmove, kao i strategiju zajedničkog nastupa Crne Gore na međunarodnoj sceni. Kada ta strategija bude izrađena, biće predstavljena lokalnim turističkim organizacijama, a potom i Nacionalnoj turističkoj organizaciji i Ministarstvu turizma na razmatranje. Želimo da pokažemo da zajedničkim snagama uvijek možemo postići više.

3. Koja je bila glavna poruka predstavnika javnog i privatnog sektora na Forumu?

Najvažnija poruka je da samo zajedničkim djelovanjem možemo napredovati. Forum je bio prostor otvorenog dijaloga, bez podjela i rivalstva. Pokazali smo da nismo konkurenti, već partneri sa istim ciljem, a to je da Crnu Goru pozicioniramo kao destinaciju izvrsnosti. Zato smo se fokusirali na konkretna, brza rješenja koja ne zahtijevaju velike investicije. Turizam ne može čekati 10 godina na završetak velikih infrastrukturnih projekata, već moramo svakodnevno uvoditi male promjene koje odmah donose rezultat.

4. Digitalna transformacija turizma prepoznata je kao ključ budućnosti. Što to znači u praksi?

Živimo u vremenu vještačke inteligencije i pametnih tehnologija koje mogu značajno unaprijediti turistički sektor. Za gosta/šću luksuznog hotela to znači jednostavnije i personalizovanije iskustvo, od planiranja i rezervacije, do boravka i povratne komunikacije. Ponosni smo na potpisivanje memoranduma o saradnji sa ICT Cortex klasterom, jer on omogućava konkretne korake ka digitalnoj transformaciji crnogorskog turizma. Kroz razvoj pametnih rješenja i digitalnih alata povezaćemo turiste/kinje, pružaoce/teljke usluga i institucije u jedinstven sistem. To je osnova modernog luksuza, kada sve funkcioniše besprekorno, ali i dalje zadržava ljudsku toplinu.

5. Jedan od projekata koji je izazvao pažnju jeste uspostavljanje vodenog saobraćaja između Aerodroma Tivat i luksuznih hotela?

Tako je. Ideja je nastala tokom kreativne radionice “If there were no barriers”, u okviru Foruma. Učesnici/e iz javnog i privatnog sektora osmišljavali su konkretne projekte koji mogu unaprijediti turističko iskustvo. Najbolje ocijenjena ideja bila je upravo uspostavljanje stalnog vodenog saobraćaja između Aerodroma Tivat i ključnih tačaka u Bokokotorskom zalivu. Gost/šća koji/a sleti u Tivat mogao bi bez čekanja i stresa brodom da stigne do svog hotela, uživajući u pogledu na Boku. To je spoj praktičnosti i emocije, odnosno transport koji postaje doživljaj.

6. Na koji način se može očuvati ravnoteža između razvoja luksuznog turizma i rješavanja infrastrukturnih problema, sezonalnosti i zagušenja koji predstavljaju izazov za lokalne zajednice?

Pravi luksuz ne podrazumijeva samo luksuzne hotele i jahte. On počiva na uređenom prostoru, bezbjednosti i komforu. Kada ulažemo u luksuzni turizam, mi zapravo ulažemo u kvalitet života svih građana/ki Crne Gore. Zato uvijek naglašavamo da luksuz, održivost i interes lokalne zajednice moraju ići zajedno, te da jedan bez drugog ne mogu opstati.

7. Crna Gora ima prirodne resurse koji mogu parirati svjetskim destinacijama. Koliko smo svjesni te vrijednosti?

Mislim da često nijesmo dovoljno svjesni koliko je Crna Gora posebna. Naša najveća prednost je raznolikost, spoj mora i planina, sjevera i juga, prirode i kulture na tako malom prostoru. To je rijetkost u svijetu. Ali da bismo taj potencijal zaista iskoristili, moramo biti svjesni da luksuzni turizam ne znači samo gradnju, već i očuvanje. Luksuz je u pejzažu, miru i zajednici koja zna da čuva ono što vrijedi.