Ekonomija

05.12.2021
137

(NE) SPREMNI ZA DIGITALNU TRANSFORMACIJU

 

Na Konferencije o ekonomiji Montenegro-2021 Privredne komore Crne Gore jedna od tema bila je i (Ne)spremni za digitalnu transformaciju.

Privredni razvoj više nego ikada zavisi od spremnosti ekonomija da se digitalno transformišu. Sagledavajući prilike koje je otvorio internet i razvoj informaciono-komunikacionih tenhnologija, ulaskom u Industriju 4.0, kada vremenska i geolokacijska odrednica i veličina tržišta više ne predstavljaju barijeru za poslovanje, a efikasnost i efektivnost poslovnih procesa su eksponencijalno unaprijeđeni upotrebom informaciono-komunikacionih tehnnologija, stvaranje poslovnih prilika i uspješno poslovanje nikada nije bilo lakše, navodi se u saopštenju Privredne komore Crne Gore.

Osnove za digitalno poslovanje i digitalnu transformaciju kontinuirano se unapređuju. Zakonski okvir u svim zemljama regiona, koje su izvan EU, u najvećem dijelu je usaglašen sa pravnom tekovinom EU vezanom za ovu oblast. Strateški okvir jasno prepoznaje značaj i benefite digitalne transformacije za privredu i društvo. Zemlje CEI regiona, koje su članice EU, imaju značajnu ulogu i veliki doprinos kroz transfer znanja i dobrih praksi pružajući na taj način podršku članicama CEI koje su posvećene procesu evropskih integracija.

Na temu da li smo suštinski spremni za digitalnu transformaciju, koje kapacitete moramo unaprijediti i koje potencijale iskoristiti, kako bi doprinijeli ekonomskom rastu društva, razgovarali su uvodničar i moderator Nenad Novović, direktor Amplitudo doo, Katja Mohar Bastar, direktorica DIH Slovenija, prof. dr Nenad Filipović, direktor IEDC Bled, Predrag Nikolić, direktor Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije i Plamen Tsekov, suosnivač i predsjednik uprave Scale focus i član uprave AIBEST.

Nenad Novović je kazao da je digitalna transformacija ključna sintagma svuda u svijetu u posljednjih nekoliko godina.

- Ko će se bavi digitalnom transformacijom i ko će platiti taj proces ključna su pitanja o kojima treba razgovarati, kao i o razmjeni dobre prakse između zemalja regiona – rekao je Novović.

Katja Mohar Bastar saglasna je da je važno čuti iskustva regiona na polju digitalizacije, a posebno o zelenoj digitalnoj temi. Ona je predstavila digitalno inovacioni hab u Sloveniji, čija je misija digitalizacija malih i srednjih preduzeća kojima se pomaže putem četiri vaučera za digitalizaciju (za digitalnu strategiju, digitalni marketing, sajber bezbjednost i digitalne kompetencije), koje je do sada iskoristilo 2300 kompanija.

DIH Slovenije sa preko 300 ekperata za ovu oblast pokušava da zadovolji veliko interesovanje slovenačke privrede u procesu digitalne transformacije.

Prema njenim riječima, najprije je neophodno obezbijediti okruženje za provjeru preduzeća prije ulaganja u digitalnu transformaciju.

- Potrebno je provjeriti stanje preduzeća ali prije svega moramo da probudimo svijest o važnosti i benefitima koje donosi ovaj proces. To je prvi korak koji prethodi formiranju digitalnog ekosistema – smatra ona.

Predrag Nikolić pretstavio je rad Centara za digitalnu transformaciju, koji je prije tri godine formiran u okviru Privredne komore Srbije, s ciljem da podrže MSP u Srbiji kako bi započeli ili nastavili put digitalne transformacijie.

- U većini slučajeva preduzeća su na samom početku procesa digitalne transformacije. Radili smo istraživanje koje je pokazalo da je nivo svijesti o potrebi digitalne transformacije jako nizak, mala i srednja preduzeća nijesu imala ideju o tome šta je digitalna transformacija, kako se sprovodi i koliko košta, a to je bilo mnogo prije kovida – rekao je Nikolić.

Centar se obratio Austrijskoj privrednoj komori, koja je vodila uspješan program digitalne tansformacije, u cilju dobijanja pomoći za oblikovanje sopstvenog.

- Ideja je bila da obučimo i sertifikujemo konsultante, kao u Austriji. Obučili smo 43 trenera za digitalnu transformaciju koji imaju ISO standard za ovu obuku, kako bi mogli raditi bilo gdje u svijetu. Oni nijesu morali da imaju univerzitetsku diplomu ali jesu iskustvo u tom procesu i to u svojstvu menadžera projekta i to su morali da dokažu sertifikaciono tijelu iz Austrije – objasnio je on, dodajući da će do kraja decembra obučiti 65 trenera, što je dovoljno da pokriju potrebe cijele Srbije.

Po prvom pozivu, 1500 preduzeća je započelo s ovim programom koji se sastoji iz tri faze. Namjera Centra je da pokrene prvu primjenu vještačke inteligencije u malim i srednjim preduzećima. Prema njegovim riječima, konsultanti Centra provode do osam dana u preduzeću i pripremaju analizu sa listom prioriteta, nako čega se izrađuje strategija digitalne transformacije kompanije, iz koje proizilazi predlog projekta sa tehničkim specifikacijama.

- Snosimo 50 odsto troškova angažmana konsultanta, a sa 50 odsto sufinasiramo i implementaciju projekata – naveo on.

On ističe da su osnovali Digitalnu akademiju kako bi omogućili da mala i srednja preduzeća dobila adekvatna znanja iz ove oblasti.

Nikolić smatra da će IT industrija takođe proći kroz transformaciju u budućnosti, i tvrdi da će se do kraja 2024. godine 60 odsto platformi i online aplikacija raditi bez potrebe za kodom i uz vrlo malo programiranja. Zato će i IT stručnjaci morati da specijalizuju svoja znanja u skladu sa savremenim IT tehnologijama.

Prof. dr Nenad Filipović govorio je o istraživanju koje se fokusiralo na (ne)spremnost kompanija u regionu za digitalnu transformaciju.

- Naša škola se fokusira na srednje i velike kompanije, a 80 odsto njih je izvan Slovenije. Upoređujući iskustva iz svijeta i regiona vidjeli smo da je nedostatak svijesti o digitalnoj transformaciji prisutan ne samo u MSP već i u velikim preduzećima. Većina sagovornika se pogrešno fokusiralo na riječ digitalna, a ne na transformaciju poslovnog modela stvaranja vrijednosti na drugačiji način nego ranije, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji – rekao je Filipović.

Prema njegovim riječima dva glavna razloga za digitalnu transformaciju su da biznis postaje brži a turbulencije jače, što zahtijeva agilni pristup poslovnim procesima, te to što stari modeli poslovanja onemogućavaju dolazak do novih vrijednosti.

Način na koji djelujemo i radimo je zastareo. Širom svijeta  digitalna transformacija je prioritet – rekao je on.

Kompanije, prema njegovim riječima, zaziru od velikih promjena. Zbog kompleksnosti same digitalne transformacije često nijesu voljne da se time bave. Drugi izazov je nedostatak kadra, ljudi koji znaju nešto o procesu ili treba da budu dobar svojevrsni interfejs za eksterne partnere.

- Mi u našoj školi organizujemo rad na brojnim korporativnim aktivnostima, kako bismo edukovali i podizali stepen svijesti u preduzećima. Ne možemo se nadati magičnom rješenju, već skidati sloj po sloj, kao kad ljuštimo luk – zaključio je on.

Plamen Tsekov kazao je da je kompanija Scale of Focus, koja danas broji 1000 zaposlenih, osnovana u jeku prethodne ekonomske krize.

- Naš san je bio, s obzirom na to da smo radili u IT industriji za druge, da formiramo najbolju kompaniju koja neće biti usmjerena ne samo na bugarsko tržište, izvozno orjentisanu, sa velikim potencijalom da otvori nova radna mjesta i kvalitetno radi na impelmentaciji međunarodnih projekata. To smo i ostvarili za manje od decenije. Sada imamo podružnice u Njemačkoj, SAD, Italiji ,što su naša primarna tržišta. Donijeli smo odluku i da ulažemo u susjedne zemlje i uz pomoć tamošnje Vlade otvorili podružnicu u Sjevernoj Makedoniji, koja se najbrže razvija – kazao je Tsekov.

Prema njegovim riječima, da bi bila uspješna, preduzeća moraju proći kroz digitalnu transformaciju.

- Ako se kompanija ne trasformiše upašće u velike probleme. Oni koji ispadnu iz te trke biće neuspješni i teže će da prežive – smatra on.

Dodaje da će rasti potreba preduzeća za  IT uslugama i kadrovima iz ove oblasti, u cilju unaprjeđenj a konkurentnosti preduzeća. Sektoru javne uprave će takođe biti potrebno više stručnjaka iz ove oblasti jer će i ona morati da prođe kroz digitalnu transformaciju.

- Ako ne dođe do digitalizacije javne uprave, izostaće digitalne usluge i to će biti dodatni motiv da mladi napuste zemlju – smatra on.

U vezi sa pitanjem digitalne transformacije IT sektora on smatra da će se mlada generacija ubuduće angažovati projektno, a ne kao sada na tradicionalnim poslovima.

- Vlada treba da osmisli kako da iskoristi frilensere da doprinesu razvoju lokalne ekonomije. Region treba da iskoristi te obrazovane ljude i podstiče pozicioniranje IT sektora kao glavnog izvoznog proizvoda regiona. Turizam neće zadržati mlade ljude u zemlji. IT sektor može biti rješenje za problem odliva mozgova a to zahtjeva ulaganje vlada u infrastrukturu i prekograničnu saradnju, što je jako važno, jer region po ovom pitanju mora biti jedinstven – zaključio je Tsekov.

Učesnici panela su zaključili da je digitalna transformacija zaista velika ali neminovna promjena koju ćemo lakše sprovesti uz međusobnu podršku i razmjenu znanja i iskustava, saopštavaju iz Privredne komore Crne Gore.

Podijeli na: