Društvo

Gost gradskih talasa bio je prof. dr Ivo Županović, konsultant za budžet i finansije predsjednika Opštine Herceg Novi, profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za biznis i turizam i na Fakultetu za saobraćaj u Budvi. Za naš program govori o kolektivnom smještaju, Strategiji za razvoj turizma, stacionarnom i kruzing turizmu, izmjenama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, konceptu digitalni nomadi…  

Kako komentarišete Monstatove pokazatelje za 2021. godinu kad je kolektivni smještaj u pitanju?  

Što se tiče kolektivnog smještaja imamo nekih 56 posto dolazaka u odnosu na 2019. godinu na nivou Crne Gore i 62-63 posto noćenja. Tu je došlo do određenih distorzija, što je negdje bilo i očekivano s obzirom na okolnosti u prošloj godini. Prevashodno došlo je do promjene trenda u dijelu regiona država koje su nama najbliže. Prije svega mislim na Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo. Taj, da kažem, klaster je porastao sa 18 posto u 2019. na 38 posto u 2021. godini. Moglo bi predstavljati alarm pad tržišta Evrope sa 49 na 28 posto.

Takođe imamo pad tržišta Rusije što je objašnjivo zbog toga što nismo imali direktan, već indirektan turistički promet kada je u pitanju avio saobraćaj. I tu bilježimo pad sa 8 na 4 posto. Međutim, imamo rast tržišta u Ukrajini koji je participirao u 2019. godini jedan posto, sada osam posto.

I kvantitativno i procentualno imamo stabilno domaće tržište. Možda se previše fokusiramo na neka tržišta koja nam ne donose puno ili nam donose ‘pak u određenoj mjeri, ali poprilično zanemarujemo domaće tržište za koje mislim da ne može narasti u kvantitativnom smislu pet puta, ali može biti jedan pristojan segment u ukupnoj strukturi dolazaka.

Ono što bih dodatno naglasio, što me negdje i zabrinjava, jeste da su tržišta Francuske, Velike Britanije i Njemačke participirala 2019. godine sa 18 posto, a u 2021. osam posto. To su za nas veoma bitna tržišta. Imali smo nekoliko godina unazad dvocifrene stope rasta kada su u pitanju ta tržišta i mislim da moramo, kao i za tržište Rusije u bilateralnim odnosima i svakim drugim pristupom, definisati organizovani turistički program što prije. Zato su nam ove tri zemlje bitne sa veoma značajnim diskrecionim dohotkom.

Mi smo upravo u navedenim zemljama imali pad od dvije trećine. Kad je u pitanju Velika Britanija taj pad je išao i preko 70 posto. Kad to spustimo na nivo Kotora, moramo da kažemo da tu imamo prilične tendencije, ali nešto zanimljivije brojke.

Prvo imamo značajan rast kada su u pitanju tržišta regiona. Tu je najveći rast u procentualnom smislu kada je u pitanju tržište Kosova, a kada su apsolutne brojke u pitanju to je tržište Srbije.

Imali smo ogroman rast od desetak puta kada je u pitanju Ukrajina i nismo imali tako dramatičan pad kada su u pitanju Francuska, Njemačka i Rusija. Imali smo skoro istovjetan pad kao na državnom nivou kada je u pitanju Velika Britanija.

To je dobro za reputaciju Kotora jer smo u isto vrijeme uspjeli da zadržimo fokus, odnosno povećamo fokus tržišta regiona, a nismo imali tako dramatičan pad kada su u pitanju ključna zapadnoevropska tržišta i tržište Rusije. 

Postavljeni ste za koordinatora radne grupe za izradu Strategije razvoja turizma, šta smatrate ključnim pravcima razvoja turizma Kotora, i Kotora kao turističke destinacije? Šta je to što Kotoru nedostaje da bi bio atraktivna turistička destinacija? 

Na sastanku je okvirno definisana koncepcija i struktura same Strategije na osnovu koje će se dalja izrada Strategije bazirati.

Ono u čemu sam se sa svojim saradnicima složio to su “magistralni” pravci razvoja Kotora i kao grada i kao turističke destinacije. To je prevashodno održivi turizam i destinacijski menadžment. Održivi turizam gdje ćemo u okviru Strategije prepoznati one potencijalne tržišne niše i one turističke proizvode i vidove turizma koje omogućavaju održivost turističke destinacije. A s druge strane da prepoznamo šta je potrebno mijenjati i u isto vrijeme unapređivati kada je u pitanju stacionarni turizam, koji su to transformacioni oblici, koji su to oblici metamorfoze stacionarnog turizma i ono što smatram jako bitnim, kvalitativni nivo, definisaćemo na koji način vidimo upravljanje kvalitetom, na koji način vidimo upravljanje marketingom turističke destinacije. 

Kotoru neophodni ozbiljni hotelski kapaciteti – o tome se priča već godinama. Najavljena su dva projekta Opštine Kotor, odnosno investitora, izgradnja hotela na prostoru nekadašnjeg hotela “Urc” i na prostoru nekadašnje “Jugooceanije”. 

Ja se već godinama zalažem da se stacionarni turizam mora razvijati, naravno u kontekstu održivosti. Ti parametri, pogotovo koje je EU definisala vezano za carryng capacity model koji uključuje sociološku, ekonomsku i ekološku komponentu su vrlo jasni i vrlo mjerljivi. Kotor ne može da ima hotele koji su neodrživi u ambijentalnom, prostornom i ako hoćete civizacijskom i bilo kakvom drugom smislu u odnosu na njegovu patinu, ali ono što može jeste da ima ozbiljan stacionarni turizam jer u svim destinacijama i u regionu i u Evropi kruzing turizam jeste razvijen ali nije dominantan. Čak se ide i na optimizaciju kruzing turizma. Kad kažem optimizaciju, to ne znači u startu smanjivanje broja, nego drugačija disperzija, drugačiji ukupni turistički proizvod, drugačiji destinacijski menadžment, na šta će se gosti s kruzera na destinaciji fokusirati. Ne treba da bude samo uže urbano jezgro i u užem urbanom jezgru ne treba da bude samo dio Starog grada. Ti kapaciteti su neophodni. Vidim da se već “iks” godina priča o investitorima. To traje koliko se ja bavim ovom oblašću, a to je 16 godina i mislim da je to nedopustivo protraćeno vrijeme za izgradnju hotela. U susjednim zemljama su imali slične probleme, konkretno u Srbiji 2007. – 2008. godine, pa je donijeta zakonska izmjena gdje su bile drastične reperkusije ukoliko ne izgradite hotel za koji ste dobili sve papire od strane države. To se smatralo i ruženjem prioritetnih turističkih lokaliteta. Taj proces je zaživio, gdje su ti kapaciteti nakon represivnih mjera skoro duplirani. Smatram da i u našoj legislativi to mora da postoji, da nije dovoljno što postoji u Zakonu o porezu na pokretnost jer se time ne stimuliše dovoljno izgradnja klasičnih hotela.  

Svjedoci smo da zbog pandemije koronavirusa u posljednje vrijeme nismo imali kruzing sezonu. Kakva očekujete da će biti ovogodišnja? 

Što se tiče kruzing turizma ono što su bile zadnje prognoze na kraju prošle godine najvećih kruzing kompanija jeste da su oni gro svojih kapaciteta stavili u funkciju, znači računaju na njih. Bitna su dva segmenta. Jedan segment je kako će se i na koji način kruzing industrija oporavljati generalno i drugo na koji način ćete vi kao turistička destinacija, odnosno kruzing destinacija reagovati. Da li ćete imati adekvatne marketinške alate i pristupe sa jedne strane i s druge strane koliko ćete prezentovati da ste u zdravstvenom smislu bezbjedna destinacija. 

Kako komentarišete izmjene Zakona o turizmu i ugostiteljstvu? 

Mislim da su tu napravljena određena poboljšanja kada su u pitanju mješoviti hoteli. Takođe mislim da se narednim podzakonskim aktom mora jasno definisati šta se podrazumijeva pod mješovitim hotelima. S druge strane isto to mislim da se treba napraviti za kondo hotele. Treba uglavnom koristiti i u zakonskoj legislativi tako i predstaviti, u nekom narednom periodu kao mogućnost za transformaciju stambenih objekata, a naći način da se određena stanogradnja pod plaštom kondo hotela zaustavi, odnosno da to bude samo u specifičnim uslovima ili okolnostima greenfield ili brownfield investicija. Što se tiče metoda transformacije smještajnih kapaciteta prevashodno tu mislim na difuzne hotele. S obzirom da uvijek difuzni i integralni hoteli idu u paketu kao vidovi transformacije privatnog smještaja u kolektivni, ne znam iz kog razloga nisu uključeni u zakon. Mislim da bez te zakonske izmjene nije moguće do kraja izvršiti transformaciju smještajnih kapaciteta iz privatnog smještaja u kolektivni. 

S obzirom da ste i konsultant predsjednika Opštine Herceg Novi za finansije i budžet, kakva je Vaša prognoza u pogledu punjenja lokalnih budžeta, imajući u vidu smanjene projektovane prihode po osnovu poreza i prireza na dohodak? 

Mislim da ćemo imati adekvatne impakte u vezi toga i adekvatnu sliku na kraju prvog kvartala jer je još uvijek situacija takva da nije jasno koliko će opština u tom dijelu trpjeti.

Prvo mislim da  je to značajno i u procentualnom i svakom drugom smislu će biti izraženije u ukupnom budžetu na Sjeveru. Značajno su veća davanja i pridodi po tom osnovu ( Zakon o finansiranju lokalne samouprave i Zakon o porezu na dohodak ) iz opština na Sjeveru. Međutim i opštine na Jugu će imati određeni pad u tom dijelu. Treba da se vidi koji je to pad.

U koracima nakon donošenja Zakona definisano je koliko će iz budžetske rezerve biti izdvojeno na nivou države i vidjećemo da li će taj iznos biti dovoljan.

Ono što su opštine dobile u zadatak jeste da mjesečno prate i informišu resorno ministarstvo koliki je taj  pad da bi se okvirno znalo na koji način se treba reagovati.

Opština Herceg Novi to budno prati i u svakom trenutku ima spreman odgovor po pitanju pada, odnosno kolike će biti reperkusije na sam budžet. To je dio našeg svakodnevnog monitorisanja. 

Kako produžiti trajanje turističke sezone i kojim mjerama privući veći broj gostiju mimo udarnog perioda? 

Jedan od naših prioriteta jeste razvoj turističkih proizvoda i involviranje onih vidova turizma koji nisu do sada bili razvijeni. Lično mislim da tu najveći potencijal, pored kulturno-religioznog turizma gdje imamo sijaset kulturnih dobara koji se mogu staviti u turističku valorizaciju, imamo i značajne potencijale po pitanju sportskog i kongresnog turizma.

Ono što je bitno naglasiti jeste da se pritisak na Kotor kao turističku destinaciju treba relaksirati u ljetnim mjesecima, da Kotor treba da ima turizam koji će živjeti, što je i po osnovnim principima menadžmenta jedino tako i moguće. Da ima održivost osam, devet , deset mjeseci nije moguće bez razvoja infrastrukture. Na bazi  razvijene infrastrukture zatim involvirati turističke proizvode o kojima smo govorili. 

Šta mislite o konceptu digitalni nomadi? 

Digitalni nomadi su jedan od koncepata koji omogućava bolje brendiranje i bolju prepoznatljivost turističke destinacije. Taj koncept treba pratiti i usaglašavati se tako da budemo konkurentni sa ostalim zemljama, prevashodno na Mediteranu. To je sigurno budućnost. Sistem digitalnih nomada će sigurno doprinjeti razvoju ne toliko u smislu brojnosti, ali u smislu reputabilnosti destinacije. Kotor po meni treba da razvija upravo tržište koje se tiče digitalizacije aplikacija i u tom dijelu da traži svoju konkurentnost kad su u pitanju određene privredne djelatnosti mimo turizma. U Kotoru nije samo moguće razvijati turizam. Moguće je razvijati i zelenu i plavu ekonomiju i digitalnu ekonomiju itd. i stvarati veze između tih vidova ekonomije, uključujući turizam. Smatram da je Kotor grad koji ima mnogo više kapaciteta. Turizam je tercijalna djelatnost. Mi moramo da razvijamo primarne ekonomske djelatnosti, naravno ne industriju koja proizvodi zagađenost, ali modernu „industriju“ koja je bazirana na digitalizaciji, na određenim programima itd. Sve razvijene zemlje svijeta imaju. Smatram da Kotor ima idealnu bazu, a to je Industrijska zona za razvoj takvih vidova zelene i zdrave ekonomije i nema razloga da se ti segmenti ne razvijaju i potom ne uvežu.  

Prof. dr Županović biće gost emisije “Život je more” u subotu, 5. marta od 11 sati na gradskim talasima.

Foto-radiotitograd.me