Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor

Privredu moramo razvijati i diverzifikovati na način da i lica sa visokim stručnim obrazovanjem nađu svoje mjesto, a da to dominantno nije javna, odnosno državna ili lokalna uprava i institucije u tom domenu, ocijenio je za Radio Kotor prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma.

Ističe da nemamo zvanične podatke o privatnom smještaju.

„To što neko kaže to je toliko na današnji dan, a nije Monstat, za mene je upitno i neprihvatljivo. Sa druge strane, imamo paradoks da je po Zakonu o turističkim organizacijama iz 2014. godine nametnuto da to prikupljanje podataka rade turističke organizacije. Apsolutno sam protiv toga. One treba da se bave svojom inicijalnom djelatnošću, a to je upravljanje destinacijom i marketingom destinacije. Tek nakon toga da, na bazi analize podataka koje im neko distribuira, rade tu vrstu analize“, navodi Županović.  

Kotor je, smatra, u 2023. godini napravio značajan iskorak kada je u pitanju marketing turističke destinacije, te postao mnogo vidljiviji i na mapi Evrope kada je u pitanju turizam.

Zadržana je, kaže, disperzija tržišta koja garantuje ekonomsku održivost.

„Sa druge strane, u domentu menadžmeta događaja takođe je napravljen iskorak, ne samo u okviru Winter festa, već i događaja koji su bili tokom čitave sezone gdje je pažnja konzumenta turističke usluge stalno održavana“, navodi Županović.

Prostor za unaprjeđenje postoji kroz transformaciju privatnog smještaja u osnovni smještaj i realnost je, kaže, da će se u taj proces morati krenuti prije ili kasnije.

„Putem difuznih i integralnih hotela Kotor ima gotovo 80 posto kapaciteta u privatnom smještaju i nije sporno da ga ima, ali taj smještaj mora da se uveže, da bude mnogo prihvatljivi za grupne posjete i kvalitativno uravnoteženiji. U Strategiji razvoja turizma, koju smo radili 2022. godine, jasno smo definisali kojih se pet, šest klastera može uvezati da se napravi takva vrsta modifikacije“, podsjeća naš sagovornik i dodaje da Kotor mora da ima veće učešće osnovnih smještajnih kapaciteta.

„Podrazumijevam tu da se lokacije predviđene za hotele, bivšeg URC-a, zgrade Jugopetrola, Teute, što prije stave u funkciju, jer  bez klasičnih, ne kondo hotela, nemoguće je povećati zaposlenost u turizmu na pravi način“, podvlači Županović.

Naglašava da je zaposlenost u klasičnim hotelima deset puta veća nego u privatnom smještaju, zbog čega je ova transformacija takođe bitna.

„Kada je u pitanju održivost turističke destinacije Hrvatska je pribjegla radikalnoj, ali ispravnoj mjeri, održivost je definisala novim Zakonom o turizmu. Dakle, uvela je model po kojem će se morati računati maksimalni prihvatni kapacitet destinacije i bez obzira na bilo kakve prijašnje inicijative neće biti moguća dalja izgradnja privatnog smještaja i dalja apartmanizacija“, zaključio je Županović.