Društvo

U okviru projekta „Baština Kotora – glas mladih!“ u saradnji sa NVO „Expeditio“, Radio Kotor ugostio je Mladena Živkovića, diplomiranog sociologa i profesora Gimnazije Kotor.

Sa njim su razgovarale Aleksandra Dimitrovski, Simona Sofrenić, Ena Janović, Tesa Mirošević, koje su imale priliku da kroz intervju sa profesorom Živkovićem, u skladu sa inicijativom i tematikom projekta, raspravljaju o vezi između masovne i popularne kulture i kulturne baštine.

Tokom opširnog i informativnog razgovora, Živković je raščlanio terminologiju koja se često koristi u raspravama o problematici očuvanja tradicionalnih obilježja u savremenom društvu, a koju mnogi koriste na nepravilan način ili zloupotrebljavaju.

„Kultura jeste simbolička dimenzija društva, dok su simboli neka vrsta našeg softvera“, rekao je Živković, naglašavajući težinu koju ovaj pojam nosi za čitavo čovječanstvo.

„Ako pak, mi kao pojedinci pridajemo jednak značaj i značenje određenim pojavama u stvarnosti, mi smo vrlo vjerovatno pripadnici iste kulture“, objasnio je.

Profesor je povukao jasnu crtu između popularne i masovne kulture, rekavši da je masovna kultura konzumerističke prirode, dok je popularna zapravo ona u kojoj čovjek aktivno učestvuje, u kojoj se razvija i stvara i sama je dio baštine. Ona nastaje u jednoj zajednici, spontano, pod određenim okolnostima.

„Ako vas neko pita da li u Kotoru imamo primjer popularne kulture, bez ikakve dileme možete reći da je to Dobrotska čipka. Ona je popularna kultura, nastaje u populusu“, kazao je.

Govoreći o promociji i komercijalizaciji baštine, sa sagovornikom smo uporedili kako se Dubrovnik i Kotor nose sa masovnim turizmom koji prijeti da obezvrijedi identitete ovih istorijskih gradova. Živković je, kao pozitivan primjer djelovanja u turističkoj industriji, naveo digitalizaciju ulaznih karata u Dubrovniku, koja efikasno smanjuje gužve.

„Ja jesam optimista, zapravo. Ja vjerujem da nas tehnologija vodi u boljem pravcu. Problem je u tome što postoje trenuci kada se u društvu trebaju uspostaviti neki novi odnosi… Živio sam u četiri zemlje, dvije društveno-ekonomske formacije, bili su ratovi i sankcije, a moj život je više promijenio mobilni telefon nego sve ovo što sam proživio“, objasnio je u razgovoru.

Istakavši prednosti modernizacije, sociolog nam je ukazao i na njene mane.

„Digitalizacija može doprinijeti u izvjesnoj mjeri, ali da li ona može probuditi kulturu i svijest – to je upitno... Digitalni sadržaji mogu povećati nivo znanja o nasljeđu, ali mogu li pomoći u razvoju svijesti, odnosno u nekoj vrsti identifikacije nas sa tim nasljeđem, sa ovim gradom i održanjem te solidarnosti i zajedništva, koja je u srednjem vijeku bila veća nego danas – pitanje je“, objasnio je, dodajući da promocija kroz medije nesumnjivo može predstaviti baštinu i donijeti novac, ali neće vratiti duh.

Profesor Živković takođe objašnjava kako, koliko god da je važno ne zaboraviti prošlost našeg grada, moramo osvijestiti da više u tom starom Kotoru ne živimo. Apeluje na Kotorane, sa naglaskom na mlade, da preuzmu grad u svoje ruke i zajedno grade jedan novi, ali ne i manje autentičan Kotor, prema kojem će moći da njeguju osjećaj pripadnosti. Na ovaj način, kako govori, niko nam ga neće moći oduzeti.

„Kotor mora biti u našim rukama, da vi budete oni koji će na osnovu određenih standarda i struke paziti kako kulturno tako i prirodno nasljeđe. Da ujedno tako možete i da ga promovišete, nažalost, na ovaj ili onaj način komercijalizujete i valorizujete, ali da bude u našim rukama...“, kazao je i u zaključku dodao da je „vratiti stari Kotor nemoguće, te bi možda trebalo razmišljati o tome kako da nam ne utekne ovaj novi.“

Kao zaključak, Živković nas je podsjetio na značaj složne i kompaktne zajednice, te istakao da samo takva može opstati i napredovati.

„Jedino sredstvo koje mi imamo smo mi sami i naše povjerenje jedno u drugo.“

Cijelu emisiju možete poslušati na linku ,,Ljetnje priče''.

Autorke teksta i emisije: Aleksandra Dimitrovski, Simona Sofrenić, Ena Janović, Tesa Mirošević