Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

U Crnoj Gori trenutno radi dvadesetak arheologa, a skoro polovina njih je terenski aktivna, saopštava za Radio Kotor arheolog, mr Miloš Živanović iz Društva arheologa Crne Gore.

“Najveći problem sa kojim se danas susrijećemo je smanjeno interesovanje mladih za ovu multidisciplinarnu nauku. Postojeći kadar u našoj državi je završio studije arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a kako saznajemo, odziv mladih iz godine u godinu je sve manji. Radi se o specifičnom poslu koji se zaista mora voljeti. Ne postoji fiksno radno vrijeme, naročito za nas koji se bavimo istraživanjima na terenu. Međutim, taj posao obuhvata i onaj ljepši dio, pregled terena i bilježenje svih podataka koji ukazuju na mjesta gdje se mogu očekivati moguća nalazišta, što je neponovljivo iskustvo i u tom smislu smo privilegovani”, pojašnjava Živanović za emisiju “Nedjeljni razgovor”.

Podsjetimo, u kotorskom Kulturnom centru “Nikola Đurković” nedavno je održan sastanak srednjovjekovne sekcije Srpskog arheološkog društva (SAD) na kojem su  predstavljeni novi arheološki rezultati sa teritorije Crne Gore. Оrganizatori skupa bili su Društvo arheologa Crne Gore i SAD, u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i JU Kulturni centar Bar i d.o.o. Koto. 

Prezentovano je nešto više od dvadeset tema koje pokrivaju razdoblje od ranog do poznog srednjeg vijeka. 

“U fokusu istraživača bili su lokalitet Pošćenje kod Šavnika, zatim, srednjovjekovni grobovi u okviru jednog tumula iz Zete, a predstavili smo i zanimljivo istraživanje u Starom Baru. U pitanju su nalazi iz perioda od 12. do 15. vijeka i to su istraživanja koja još uvijek traju”, kaže Živanović.

Njegov kolega Marin Bugar iz Narodnog muzeja Kruševac, predsjednik srednjovjekovne sekcije Srpskog arheološkog društva (SAD), naglašava važnost komuniciranja, povezivanja, saradnje arheologa u institucijama širom Crne Gore i regiona.

“Arheologija kao discplina je namijenjena ljudima i nikako ne smije ostati zatvorena za javnost. Važno je raditi na podizanju svijesti ljudi o značaju, ali i problemima otkrivanja, prezentovanja i čuvanja kulturnih dobara.  Na taj način javnost ima priliku da razumije vlastiti kulturni identitet, ali i materijalne aspekte doprinosa arheologije današnjim zajednicama. S druge strane, susreti stručnjaka, uz razmjenu iskustava i primjere dobre prakse, kao što je to bio slučaj ovoga puta u Kotoru, za nas su izuzetno značajni i neophodni”, smatra Bugar, izrazivši nadu da će se oni i ubuduće nastaviti.  

Za 2024. godinu Živanović najavljuje nastavak više istraživanja u Crnoj Gori.

“Rimsko groblje-nekropola u Duklji biće i dalje lokalitet kojem ćemo posvetiti dužnu pažnju. Obnovićemo istraživanja na Medunu u Podgorici, Budvi i Nikšiću. Kada je Boka u pitanju, vjerujem da će se raditi u Risnu. Centar za konzervaciju i arheologiju ima utvrđen plan rada, ali mnogo se toga neočekivanog pojavi, što zahtijeva dodatno angažovanje. U svakom slučaju, očekuje nas dosta posla”, poručio je Živanović.  

Emisiju, koju uređuje i vodi Sanja Čavor, možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.