Društvo

Prema procjeni Međunarodne agencije za istraživanje raka u Lionu, u Crnoj Gori su tokom prethodne godine od kancera oboljele 3 184 osobe, dok je od posljedica malignih oboljenja preminulo njih 1 765.

To je gostujući u našoj emisiji “Nedjeljni razgovor” kazao sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković.

On navodi da u Crnoj Gori još uvijek nije moguće pratiti trendove obolijevanja i umiranja od malignih bolesti jer je registracija, kako navodi, počela 2013. godine kada je osnovan Registar za maligne neoplazme.

Kako podsjeća, najučestalija maligna oboljenja u Crnoj Gori su: rak dojke, pluća i debelog crijeva, dok je najveći stepen mortaliteta kod karcinoma pluća, raka debelog crijeva, jetre, želuca i dojke.

“ U bliskoj budućnosti nas sigurno očekuje još veće opterećenje malignim bolestima, a posebno zbog izraženog trenda starenja stanovništva. I u razvijenim zemljama koje imaju dugofunkcionalne registre malignih neoplazmi podaci pokazuju da se mogu očekivati novi slučajevi obolijevanju, bez obzira na starost stanovništva” – kaže Žarković.

Programi skrininga raka debelog crijeva, dojke i grlića materice su se  Crnoj Gori sprovodili do kraja 2020. godine, a zbog pandemije korona virusa su potom ovi programi, kako navodi, ograničavani.

“ Nadamo se da će se od septembra ponovo krenuti sa redovnom realizacijom” – ističe Žarković.

Od raka grlića materice godišnje u svijetu oboli oko pola miliona žena, a umre oko 200 hiljada.

“ U Crnoj Gori godišnje oboli oko 70 ženskih osoba, a umre njih 15. Prema već raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje govori se o cifri od 110 novoboljelih, a, svakako, je onda u pitanju i veći brojih umrlih “ – kaže Žarković.

Crna Gora je u odnosu na ove podatke, kako dodaje, u samom negativnom vrhu – kada je u pitanju obolijevanje od kancera grlića materice.

“ Kancer je zastupljeniji u siromašnijim zemljama, dok je u bogatijim državama situacija drugačija jer je sistem organizovanog nacionalnog skrininga za rano otkrivanje raka zaživio odavno. Najstariji skrining program ranog otkrivanja raka grlića materice bilježi se u Finskoj – na snazi je od 1962. godine, pa je ova zemlja sa najnižom stopom incidencije – ispod jedan odsto na 100 hiljada stanovnika i to je zaista sjajan rezultat. Kod nas je skrining počeo prije nekih šest godina, aktuelan je bio tri ili četiri godine, ali je, u svakom slučaju, doprinio da rast oboljelih ne bude agresivan već, ako tako možemo reći, usporen. Redovan rutinski ginekološki pregled je zlatni standard i pravi način u borbi protiov ove opake bolesti” – ističe Žarković.

U Crnoj Gori se godišnje registruje oko 300 oboljelih od kancera dojke.

“ Karcinom dojke je bolest koja je izlječiva ukoliko se otkrije u ranoj fazi, zbog čega ljekari apeluju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji raka dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze” – podsjeća Žarković.

Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina, srećom, benigne prirode.

“ Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine - jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu” – podsjeća Žarković.

Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.

“ Sumnjive promjene na dojkama su: otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga - onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči” – apeluje Žarković.

Pored nasljednog faktora, on podsjeća i na druge faktore rizika.

“ To su: prva menstruacija prije 12. godine, prvi porođaj poslije 30. godine, nerađanje, kasniji ulazak u menopauzu i promjenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol. Tri stvari koje treba podvući i dobro zapamtiti su: osobe - žene najčešće same otkriju čvor, većina čvorova nije kancer i ono najvažnije je -  otkriti rano tj. na vrijeme kancer u dojci je najbolja šansa za izlječenje” – zaključio je Žarković.

U Crnoj Gori godišnje od posljedica kancera pluća umre skoro 400 osoba. “ Ovu vrstu malignitea je vrlo teško dijagnostifikovati. Pušači su u velikom riziku. Uzročno posljedična veza između pušenja i karcinoma pluća i bronhija je naučno ustanovljena još prije sedamdesetak godina, a svi znamo zbog čega je i u kojoj  mjeri duvan opasan po zdravlje i koliko utiče na smrtnost” – zaključuje Žarković.

Tekst Jelena Kljajević

Foto privatna arhiva