Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

21.04.2024
774

ŠTAMBUK: RASTE ZAINTERESOVANOST MLADIH ZA MASLINARSTVO U BOKI (AUDIO)

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

 

Stručnjak za maslinarstvo u Savjetodavnoj službi i Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, mr poljoprivrednih nauka, agronom Stanko Štambuk za Radio Kotor danas kaže da je nedavno održana, jednodnevna besplatna radionica o rezidbi maslina u Lastvi Grbaljskoj bila izuzetno uspješna i posjećena.  

„Radionici je prisustvovalo pedesetak maslinara/ki. Najčešća pitanja odnosila su se na rezidbu i prepoznavanje rodnih, nerodnih i drvnih grančica, gnojidbu maslina i zaštiti od bolesti i štetočina. Obradovalo me prisustvo mladih maslinara koji su došli u velikom broju, imali brojna pitanja, zapisivali, otklanjali neodumice“, navodi Štambuk za današnju emisiju „Nedjeljni razgovor“.

Zadovoljan je, kaže, postignutim rezultatima koje je posljednjih godina ostvarilo Maslinarsko društvo (MD) „Boka“ kada su u pitanju briga o ovom plemenitom drvetu, primjena iskustva iz okruženja, savremeni koncept uzgoja, branja i prerade ploda.

Naš sagovornik napominje da je za dobar rod i pravilan rast masline, rezidba jedna od najvažnijih stavki.

„Rodna grana se može vidjeti već tokom marta i aprila. Tada su prisutne tzv. cvjetne rese, a dužina te grane je od 15 do 20 centimetara. Nerodne grane se još zovu i vodopije, izbijaju od sredine krošnje prema vrhu i moraju se na vrijeme uklanjati. Pojedini djelovi takvih grana mogu se eventualno ostaviti zbog obnove stabla za par godina. Središnji dio masline je neophodno razrijediti, kako bi bio prozračan i dostupan sunčevim zracima, a čitavo stablo treba imati oblik kotlaste krošnje“, objašnjava Štambuk.  

Maslina se, ističe, mora isključivo ubrati sa drveta.

“Kada plod padne na zemlju, počinje proces oksidacije koji ne daje ulje odgovarajućeg kvaliteta i prihvatljivog nivoa kiselina. Tako kaže nauka, međutim, još uvijek postoje uzgajivači koji se drže tradicionalnog koncepta koji bi se valjao mijenjati“, poručuje Štambuk.  

Osim toga, sprovođenje agrotehničkih mjera na vrijeme u maslinjacima je izuzetno važno, naročito protiv štetočine maslinove muve.

Što se tiče ekoloških sredstava koja se mogu primjenjivati u cilju odbrane od štetočina i raznih bolesti, savjetuje tretman ekološkim sredstvima, tri puta godišnje, za razliku od hemijskih sa kojima, podvlači, treba biti oprezan.   

Na istočnom rtu ostrva Hvar, u mjestu Sućuraj, Štambuk ima 160 stabala maslina.  

„Na imanju od 6.000 kvadrata supruga i ja godinama uzgajamo masline miješanog sortimenta. Imamo autohtone sorte oblicu i levantinku, ali i italijanske leccino, pisholino i ascolana. Maslinu sam zavolio još od srednje škole. Radio sam u vrtu, kalemio lozu, cvijeće, proučavao njihov rast. Prvu maslinu sam posadio pred odlazak u vojsku 1979. godine, a počela je da rađa u petoj godini. U pitanju je sorta leccino i na godišnjem nivou samo od nje uberemo oko 130 kilograma maslina“, priča Štambuk.

Tokom maja i juna od radova u maslinjaku slijede prskanje prije same cvatnje radi bolje oplodnje i priprema za zaštitu od maslinovog moljca i prve generacije maslinove muve.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.

 

Podijeli na: