Društvo

Tekst: Sanja Čavor
Foto: Radio Kotor/S.Č.

Prisustvo na internetu pruža mladima priliku da uvijek budu  povezani, informisani i zabavljeni. O uticaju pametnih telefona i socijalnih mreža na njihovo mentalno zdravlje, za Radio Kotor govorila je psihološkinja Ranka Šarenac.
Predstavivši rezultate najnovijeg istraživanja svjetskih razmjera kazala je da postoje mnoge prednosti, ali i potencijalni rizici ukoliko se uz ekran provodi više sati dnevno, nekontrolisano provjerava telefon, prate sadržaji kojima se podstiče želja da se uklope u nedostižne standarde ljepote, koji
“Dobijeni rezultati pokazuju da je, naročito od 2010. godine, kod tzv. generacije Z, koja obuhvata djecu rođenu između 1996. i 2012. godine, evidentan nagli porast anksioznih poremećaja, depresije i samopovređivanja. Ovo je posebno uočeno kod ženske djece. Konstantna povezanost, pritisak da uvijek budu dostupni i reaguju na notifikacije, osjećaj anksioznosti kada uređaj nije pri ruci, nerijetko donosi zapostavljanje realnih životnih obaveza, što je prvi alarm za njihove roditelje”, kaže naša sagovornica za emisiju “Nedjeljni razgovor”.
Sve to, napominje Šarenac, odlaže njihov emocionalni i društveni razvoj, između ostalog, doprinosi da se djeca više ne druže kao nekada, nerijetko su usamljeni, nedostaju im san i kontinuirana pažnja.
“Nažalost, često procjenjuju svoju vrijednost na osnovu lajkova i komentara koje dobijaju na svojim objavama. Ukoliko izostanu, osjećaju se neprihvaćeno i manje samopouzdano. Tragaju za aktivnostima koje su popularne i najviše praćene, kako bi im se povećala gledanost. Sve to kreira pogrešne obrasce samospoznaje, može dovesti do depresije i ozbiljnih psiholoških poremećaja, a svakako je na štetu stvarnih interakcija i iskustava koje bi trebale biti sastavni dio odrastanja”, pojašnjava Šarenac, ponudivši savjete za roditelje.
Mobilni telefon, ističe, ne bi smio da bude prva stvar koju uzimamo čim se probudimo, a svakako ni posljednja koju vidimo prije nego što utonemo u san.
“Ključno je da djeci do 14. godine obezbijedimo neometani razvoj moždanih ćelija, da im kupujemo jednostavne telefone, sa ograničenim brojem aplikacija, bez internet pretraživača. U odnosu sa starijom djecom, odnosno tinejdžerima, suština je da ne trebamo biti rigidni, da ne postavljamo direktne zabrane, već da pokušamo biti fleksibilni i prilagoditi reakcije postojećoj situaciji. Važno je objasniti im prednosti i rizike upotrebe interneta, dogovoriti da najprije završe sve svoje obaveze predviđene za taj dan, da imaju slobodno vrijeme koje bi proveli napolju i da je onda u redu da odgledaju neki zanimljiv, inspirativan i zabavan sadržaj pred ekranom. Očekivane reakcije su da se bune i odugovlače, ali moramo istrajati u postavljanju granica”, rekla je Šarenac, podsjetivši da smo često skloni da kritikujemo djecu kako previše vremena provode ispred ekrana, ne razmišljajući da li mi kao odrasli dajemo pravi primjer.
“Ukoliko mladi i njihovi roditelji primijete znake prekomjernog korišćenja pametnih telefona, odnosno da počnu uticati na njihove obaveze, učenje, spavanje, ishranu, soacijalizaciju i porodično funkcionisanje, važno je obratiti se za profesionalnu pomoć”, poručuje Šarenac.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.