Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Izložbu “Zmijanjski vez” Etnološkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske iz Banja Luke posjetioci/teljke su imali/e priliku da pogledaju do 16. decembra u Pomorskom muzeju Crne Gore.

Gošće programa Radio Kotora, savjetnica konzervatorka, restauratorka Dragana Radoja i muzejska savjetnica, etnološkinja Danijela Đukanović, podsjećaju da je već deset godina ovaj reprezentativni vez na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine.

“Izuzetno nam je drago što je do danas veliki broj novih zainteresovanih pojedinaca/ki, udruženja i žena prepoznalo Zmijanjski vez kao dio svoje tradicije, kulturnog i nacionalnog identiteta. Posebno raduje činjenica da se za izradu ovog veza interesuju mladi ljudi, modni dizajneri, arhitekte koji žele da motive veza primijene i pokažu na svoj način u sadašnjem vremenu”, kažu naše sagovornice za posljednje izdanje emisije “Multikultura” u ovoj godini.

Kako navode, prepoznatljiva ornamentika je sa prostora Zmijanja, etnografsko-geografske oblasti nadomak Banja Luke, gdje je rođen i poznati pisac Petar Kočić.

“U ovoj planinskoj zoni se tradicija duže zadržala u svom izvornom obliku, nego u nekim drugim. Zmijanjski vez ima složenu ornametalnu kompoziciju, a najčešći su motivi romba, jabuke i grane u krstu. Posljednjih 150 godina vez nije poprimao uticaje elemenata narodne nošnje od ostalih, susjednih krajeva, zbog čega je i upisan na UNESCO listu”, pojašnjava Đukanović. 

Žene su u prošlosti u planinskim oblastima, napominje, oduvijek pokazivale kreativnost i osjećaj za lijepo.

“U Zmijanjski vez su utkale svu svoju emociju i pričale o stanju svoje duše. Dok sam istraživala i pisala knjigu na tu temu, došla sam do podatka da su početkom 20. vijeka kreatorke, modne dizajnerke iz Beograda došle da posjete žene koje su radile taj vez i bile oduševljene perfekcijom izrade, stilskim kompozicijama, kao da su završile najveće i najprestižnije škole primijenjene umjetnosti. Poznato je da su prirodnu vunu bojile biljkama, odnosno čivitom, a od II Svjetskog rata počele su koristiti analinske, kupovne boje, koje su intenzivnije i upadljivije”, ističe Đukanović.  

Dodaje da danas na prostoru Bosne i Hercegovine postoje udruženja koja posljednjih 30 godina na autentičan način rade Zmijanjski vez.

“Humanitarno udruženje žena Duga, recimo, kreira savremenu odjeću sa motivima Zmijanjskog veza koju mladi ljudi nose u određenim prilikama. U pitanju su divne haljine, košulje, marame koje imaju upotrebnu vrijednost. Imamo i kolekciju srebrnog nakita, onog tradicionalnog, sa filigranom, ali i modernu koja je izuzetno tražena. Postoje arhitekti koji osmišljavaju prostore na kojima se mogu vidjeti motovi ovog veza. Najvažnije je da ljudi danas razumiju na koji način tradicija može i treba da bude primjenljiva u savremenom kontekstu”, naglasila je Đukanović.  

Konzervaciju predmeta za izložbe koje su do sada gostovale u mnogim državama regiona priprema konzervatorka za tekstil Dragana Radoja, koja za naš radio kaže da izrada veza iz Zmijanja pokazuje predanost i veliko strpljenje ovdašnjih žena.  

“Za takvo umjetničko djelo potrebna je velika ljubav, a radi se o dugogodišnjem procesu izrade. U našoj kolekciji koja je predstavljena u Kotoru motivi veza su na rukavima i nisprsnicama. U Muzeju Republike Srpske čuvamo veliku zbirku 3D predmeta, muških košulja, ošvi, rukava, bošči i to su uglavnom predmeti koji su dobro očuvani. Podsjetila bih ovom prilikom da je prvu zbirku nošnji sa Zmijanjskim vezom sakupio Špiro Bocarić. Radi se o reprezentativnim djelovima nošnje. Imali smo neznatnih problema sa aplikacijama koje su od druge vrste materijala, a bile su prišivane uz vez. U pitanju su razne perle, zlatovez, metalne niti, čoja, komadi od pamučnog platna. Vodimo računa o preventivnoj konzervaciji, odnosno o uslovima u kojima se ovi predmeti i tekstil čuvaju, temperaturi i vlažnosti vazduha. Svi oni imaju svoje uloške da ne bi, zbog presavijanja, došlo do krzanja i dodatnog oštećenja samog veza. Uvijeni su u beskiselinski papir i čuvaju se u istim takvim kutijama”, pojašnjava Radoja.  

Naše gošće s ponosom ističu da muzej gotovo svakodnevno  posjećuju ljudi koji donose primjerke Zmijanjskog veza iz porodičnih škrinja, ali i oni koji traže da im se pokažu motivi kako bi nastavili da prenose to znanje. U radionice za izradu veza uključeni su učenici/ce osnovnih i srednjih škola, ne samo iz Banja Luke, već i šire, a imamo i par saradnica u muzeju koje sa nama često putuju i održavaju interaktivne radionice. Najvažnije je da je Zmijanjski vez povezao zajednicu i ljude iz različitih društvenih slojeva, profesionalnih i ličnih interesovanja”, poručila je Đukanović.

Razgovor možete poslušati na linku Multikultura.