Društvo

JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje Drugu međunarodnu naučnu konferenciju „Konzervacija i restauracija – od tradicije do savremenosti“, koja će biti održana sjutra i prekosjutra u Palati Grgurina u Kotoru.

Program konferencije u jutrošnjem izdanju Magazina „Grad“ najavila je Jelena Čelebić, kustoskinja Pomorskog muzeja Crne Gore.

„Riječ je o specijalizovanoj međunarodnoj konferenciji posvećenoj konzervaciji i restauraciji, koja je profilisana kao platforma za razmjenu stručnih iskustava i povezivanje profesionalaca iz ove oblasti.

Imajući u vidu da se teme konzervacije i restauracije ne obrađuju često u okviru specijalizovanih stručnih skupova u Crnoj Gori, konferencija je od velikog značaja ne samo za Kotor, već i za širu stručnu i naučnu zajednicu u Crnoj Gori. Posebno je važno da se obezbijedi kontinuitet njenog održavanja. Tek kroz redovno organizovanje, dugoročnu saradnju učesnika i razvoj stručne mreže, moći ćemo u potpunosti da sagledamo njen značaj i konkretan doprinos unapređenju prakse zaštite kulturne baštine“, kazala je Čelebić.

U fokusu ovogodišnje konferencije biće rizici kojima je kulturna baština izložena usljed prirodnih katastrofa i drugih vanrednih okolnosti, poput zemljotresa, poplava, krađe kulturnih dobara i drugih nepogoda.

„Poseban značaj ima učešće konzervatora iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji će predstaviti svoja iskustva nakon zemljotresa iz 2020. godine, uključujući i rad na sanaciji i konzervaciji muzejskih predmeta oštećenih tokom ove katastrofe. Njihova izlaganja predstavljaju jedan od primjera praktičnih iskustava koja će biti razmatrana na konferenciji, s ciljem razmjene znanja i iskustava u oblasti zaštite kulturne baštine od različitih rizika“, pojasnila je Čelebić.

Kako ističe, danas je veoma važno uspostaviti ravnotežu između tradicionalnih znanja i savremenih pristupa konzervaciji.

„Tradicionalne metode predstavljaju vrijedan dio stručnog nasljeđa i počivaju na dugogodišnjem iskustvu u radu sa različitim materijalima i tehnikama. Uzmimo za primjer gradnju suvozida. Riječ je o tradicionalnoj tehnici zidanja kamenom bez upotrebe maltera, koja se zasniva na odabiru, slaganju i uklapanju kamena, odnosno međusobnom oslanjanju elemenata.

U kontekstu Boke Kotorske, suvozidna gradnja posebno je važna jer predstavlja materijalni trag tradicionalnog korišćenja prostora, izgradnje međa i zidova različitog tipa. U posljednje dvije decenije organizovan je značajan broj radionica na kojima su učesnici imali priliku da se upoznaju sa ovom tehnikom gradnje, a restaurirani su i djelovi istorijskih suvozida na području Boke. Vjerujem da je ovo dobar primjer kako se tradicionalne metode gradnje i restauracije očuvavaju.

Međutim, konzervacija se, kao i druge naučne discipline, razvija uporedo sa naučnim i tehnološkim napretkom, zbog čega je neophodno da prati savremena istraživanja i usvaja nove metode i postupke. U suprotnom, primjena zastarjelih ili neadekvatnih metoda može imati veoma štetne posljedice po očuvanje kulturne baštine.

Dobar primjer za to je konzervacija arheološkog drveta koje je dugo bilo potopljeno, naročito drveta sa brodoloma. Tokom vremena razvijani su i usavršavani različiti postupci njegove stabilizacije i očuvanja – od impregnacije različitim supstancama, uključujući šećere i polietilen-glikol (PEG), do primjene metode sušenja zamrzavanjem (freeze-drying).

Ovaj primjer jasno pokazuje koliko je važno kontinuirano usavršavanje konzervatorskih metoda kako bi se različiti materijali, u ovom konkretnom slučaju drvo, ali i drugi predmeti kulturne baštine, što adekvatnije sačuvali za buduće generacije. Tradicionalna znanja i iskustvo ostaju važni, ali se moraju kritički preispitivati i dopunjavati novim naučnim saznanjima kako bi se obezbijedilo dugoročno očuvanje kulturnih dobara“, kazala je Čelebić.

Učesnici konferencije dolaze prvenstveno iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a riječ je o stručnjacima iz različitih institucija koje se bave zaštitom, istraživanjem i prezentacijom kulturne baštine.

„Iz Crne Gore učestvuju predstavnici Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, odnosno Interdisciplinarnog studijskog programa Konzervacija i restauracija, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, kao i stručnjaci iz drugih državnih i lokalnih muzeja i ustanova kulture.

Iz Hrvatske nam dolaze stručnjaci iz muzejskih i konzervatorsko-restauratorskih institucija, kao i sa Sveučilišta u Dubrovniku, odnosno njegovog Odjela za umjetnost i restauraciju, koji obrazuje stručnjake za konzervaciju i restauraciju predmeta od drveta, papira, tekstila, metala i keramike.

Učesnici iz Srbije dolaze iz institucija koje imaju razvijene konzervatorsko-restauratorske i arheološke sektore, uključujući muzeje i visokoškolske ustanove.

Važno je istaći i da konferencija nije usmjerena isključivo na konzervaciju i restauraciju, već obuhvata i širi spektar disciplina povezanih sa istraživanjem, zaštitom i adekvatnom prezentacijom kulturne baštine. Među predmetima zaštite nijesu samo pokretna kulturna dobra, već i arheološki lokaliteti i kulturni pejzaži koji zahtijevaju interdisciplinarni pristup. Upravo je okupljanje stručnjaka različitih profila, od konzervatora, restauratora i arheologa do arhitekata, jedna od važnih vrijednosti ovog skupa“, istakla je Čelebić.

Konferencija je otvorena za studente i sve zainteresovane građane.

Kako je poručila Čelebić, važno je da ovako usko specijalizovane discipline izađu iz sopstvenih stručnih okvira i približe svoje djelovanje široj javnosti. Razmjena mišljenja među stručnjacima ne bi trebalo da bude jedini cilj ovakvih skupova, već i podizanje svijesti i odgovornosti svakog člana zajednice za očuvanje kulturne baštine.

Razgovor sa Jelenom Čelebić poslušajte na liku Magazin “Grad”

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor / I. S.