Društvo

Zgrada bivše “Jugooceanije” objekat je izuzetnog kvaliteta i predstavlja jedan od boljih primjera kulturne baštine 20. vijeka (tzv. moderne), ocijenio je dr Ilija Lalošević, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici (svojevremeno direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor). 

On je za Radio Kotor rekao da do rušenja ovog objekta nikako ne bi smjelo doći i da, ukoliko je državi iole stalo do zaštite moderne arhitekture, onda bi morala zaštiti zgradu “Jugooceanije”, svojedono jedne od najvećih kompanija bivše Jugoslavije, svjedoka obnove bokeškog pomorstva sredinom 20. vijeka.

 “Bojim se samo da to ne bude kao sa hotelom “Podgorica”, koji je zaštićen onda kada je bilo kasno, kada je već ono “čudovište” niklo pored. Iskreno, bojim se što će biti sa “Jugooceanijom”. Priče su da je oštećena, ali to apsolutno nije tačno. Za vrijeme zemljotresa 1979. na objektu su popucali samo neki pregradni zidovi. Čak nisu ni stakla, jer je zgrada bila toliko dobro izgrađena. Na stotine šipova je pobijeno, konstrukcija je odličnog kvaliteta… Nijedna kamena ploča sa obloge fasade nije ni mrdnula za tolike godine, za vrijeme zemljotresa i ostalog. To da je objekat oštećen apsolutno nije tako, već želja investitora da ga sruši ili promijeni izgled kako on više ne bi bio to što jeste”, rekao je Lalošević. 

Nevladina organizacija Centar za održivi prostorni razvoj EXPEDITIO, apel za sprječavanje rušenja zgrade Jugooceanije podnijela je još 2009. godine, a u novembru 2014. i inicijativu za zaštitu, koju je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), prihvatila u januaru 2015. godine i od tada traje postupak za zaštitu tog objekta.  

Na pitanje da li i u pomenutim okolnostima može doći do rušenja zgrade Jugooceanije, iako je promijenila vlasnika, i da li se takva radnja može zabraniti, Lalošević podsjeća da je i pored dosta priče svojevremeno srušen hotel “Durmitor, kao i brojni drugi objekti, inače predstavnici arhitekture svojevrsne vrijednosti i osobenosti.

 “Srušeno je kino “Kultura” u Podgorici, a podsjećam i na svojevremeno nepotrebno rušenje stare bolnice u Kotoru, Doma kulture u Risnu, hotela “Grand” na Cetinju, svih tih hotela po primorju kao što su “Avala” u Budvi, “Ulcinj” itd. Tako da bih ovu priču zaključio onom definicijom “optimista plus iskustvo jednako pesimista”. S toga mogu reći da nisam optimista obzirom na iskustvo u posljednjih 30-40 godina”, kazao je Lalošević.

 Izrazio je nadu da će država, odnosno institucije, zaštiti jedan od najznačajnijih objekata moderne arhitekture druge polovine 20. vijeka u Crnoj Gori, “što je moglo biti urađeno još prije dvije decenije”.  

“Mi smo još u Zavodu, tada prije 20 godina, pokrenuli inicijativu. U međuvrmenu se to transformisalo, pisali su se elaborate, prvi, drugi i to sada negdje stoji. Pitao sam 10 puta rukovodstvo Uprave za zaštitu kulturnih dobara što je s tim. Odgovorili su mi da vlasnici to ne bi. Međutim, prirodno je da vlasnici to ne bi, ali država zaštićuje ono što smatra da treba. Ne pita te da li ti hoćeš ili nećeš. Vlasništvo nema nikakvog uticaja na to da li ćete vi zaštiti nešto ili nećete. Pitanje vlasništva je promjenjljivo i može da bude ovako i onako, ali  država je ta koja štiti neko kulturno dobro bez obzira na vlasništvo i da li to vlasniku odgovara ili ne. Naravno, treba mu dati stimulaciju, osloboditi ga od poreza, imati puno razumijvanje da mu se odobrio ono što mu se može odobriti…Imam utisak da se to ne gura dalje kako se ne bi sutra pojavili problemi tipa “biznis barijera”, da se nešto koči vlasnicima i slično”, rekao je Lalošević.

 Zgradu Jugooceanije su projektovali poznate jugoslovenske arhitekte Đorđe Petrović, Mateja Nenadović i Đorđe Zloković. Izgrađena je 1967. godine u srcu Kotora, područja koje se od 1979. godine nalazi na Listi svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). 

Ovom prilikom podsjećamo na segment iz teksta sa sajta NVO Expeditio od 17. februara 2022. po kojem je tada vlasnik Jugoceanije i obližnjeg hotela Fjord, koji je takođe bio jedan od bisera arhitekture 20. vijeka, kompanija Boka Bay Investment.

 “Ova kompanija je odmah nakon preuzimanja srušila hotel Fjord, a na toj lokaciji planirana je izgradnja novog hotela, koja nije počela. 

Država je kroz masovnu vaučersku privatizaciju ove objekte prvo predala kompaniji Alfa invest Veselina Barovića, zatim je 2005. kroz stečaj prodata irskim biznismenima, da bi na kraju dopala u ruke kompaniji Boka Bay investment. Za sve to vrijeme, različiti vlasnici nijesu učinili ništa da valorizuju ovaj prostor. Četvorospratnica rađena u stilu moderne, okružena parkom, u kojem je umjetnički vrijedna skulptura Ruža vjetrova autora Predraga Milosavljevića i Dušana Ljubojevića i bistom Sava Starovića osnivača Jugooceanije, iako zapuštena i dalje odolijeva zubu vremena i čeka da joj se vrati stari sjaj. Na ulazu u zgradu je natpis nekada slavne pomorske kompanije bivše Jugoslavije. Nakon propasti preduzeća, jedno vrijeme su ovaj prostor koristili umjetnici, a korišćena je i za razne sastanke lokalnih organizacija. Međutim, vlasnici su kasnije zabranili ulaz.

Na sajtu Centralnog registra privrednih subjekata vlasnici Boka Bay su Orhan Pelinković, sa deset odsto udjela, dok preostali većinski dio pripada kiparskoj ofšor firmi GB-ACTGROUP LTD, iza koje navodno stoji turski kapital. 

I dok traje maratonski proces za zaštitu Jugooceanije pred UZKD, vlasnici su od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU), u oktobru prošle godine, dobili urbanističko tehničke uslove (UTU) za rekonstrukciju, dogradnju i prenamjenu Jugooceanije”, stoji između ostalog u tekstu koji u cjelini možete pročitati na linku https://expeditio.org/index.php?option=com_content&view=article&id=2112:drzava-bez-sluha-za-bisere-arhitekture-20-vijeka-zgrada-jugooceanije-ceka-zastitu-vec-sedam-godina&catid=81:novosti&Itemid=422&lang=sr.

 Nakon pitanja u kojoj je fazi zaštitita zgrade bivše "Jugooceanije" u Kotoru, jednog od najznačajnijih objekata moderne arhitekture druge polovine 20. vijeka u Crnoj Gori, upućenog Upravi za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), iz Vladine kancelarije za komunikaciju sa građanima upućeni smo na Ministarstvo kulture i medija, odakle očekujemo odgovor.

 Predrag Nikolić