Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

21.02.2024
3479

ZBOR MZ ORAHOVAC; NOVI PREDSJEDNIK VLADIMIR VUKASOVIĆ, MJEŠTANIMA PREZENTOVAN PROJEKAT SANACIJE PUTA U GORNJEM ORAHOVCU

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Vladimir Vukasović novi je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Orahovac, zamjenik je Budimir Vukasović, a članovi Đorđe Radanović, Željko Grubačević, Vukica Gopčević, Andrija Lalošević i Stevan Ćetković.

To je odlučeno sinoć na zboru građana za izbor novih organa upravljanja ove MZ održanom u tamošnjem Domu kulture.

U Nadzorni odbor imenovani su Biljana Gopčević, Ivana Vukasović i Predrag Lalošević.           

Na zboru, kojem je prisustvovalo 41 punoljetni građanin sa mjestom prebivališta u MZ Orahovac, sa 26 glasova „za“ usvojeni su finansijski i izvještaj o radu Savjeta MZ za minule četiri godine.

Prethodno su prvu tačku dnevnog reda - prezentacija projekta sanacije puta u Gornjem Orahovcu, obradili predstavnici Sekretarijata za investicije.

Sekretar ovog Sekretarijata, Ognjen Vukasović, osvrnuo se na pripremne aktivnosti koje je Opština Kotor realizovala u toku prošle godine kako bi u ovoj počela rekonstrukcija puta do gornjoorahovačkih sela.

Predstavio je inženjere koji su radili projekat, dipl. geologa Rada Milićevića koji je radio potrebna istraživanja i ing. saobraćaja Vida Ljujića.

Vukasović je najavio da je tokom 2024. godine u planu projektovanje nadalje.

„Na osnovu toga što se bude projektovalo fazno ćemo raspisivati tendere za sanaciju. Da ne bi bilo dilema kuda i kojom trasom ovaj put može da se probije, zadatak angažovanim inženjerima bio je da ravnopravno obiđu i procijene sve tri potrencijalne trase, te daju svoje isključivo profesionalno mišljenje, zasnovano na nauci i bez ičijeg uticaja. Dinamika je takva da već ove godine počnemo rekonstrukciju. Odvojili smo određena sredstva za raspisivanje tendera i očekujemo da bude raspisan za 15-tak dana“, kazao je Vukasović.

Trajanje tendera je, dodaje, mjesec dana, nakon čega, ukoliko se dobije kvalitetan izvođač, već na proljeće se može pristupiti početku sanacije.

Projektant Rade Milićević, zadužen za oblast geologije, naveo je da su imali zadatak da obiđu i pregledaju tri date trase, te istraže koje su najpogodnije za uslove izgradnje.

Kako je naveo, prva trasa je od Crkve Sv. Đorđa do Crkve Sv. Nikole, druga je trebalo da prati postojeću Austrougarsku stazu do Orahovca, a treća vodi dionicom od Struga, preko Ubalca do Stepena.

„Nakon obilaska trasa ispostavilo se da je najbolja treća, zato što je prva pod velikim nagibom, postoji aktivno siparište, odnosno trenutno je umjereno, debljine 15 metara. Zasijecanjem u jednom njegovom dijelu izazvali bi klizište, a samim tim zatrpali postojeće izvore. Na gornjem dijelu staze blizu crkve uočeni su i ožiljci nekih klizišta. Ta staza sama po sebi iziskivala bi ogromne finansije, a pitanje je da li bi u građevinskom smislu mogla biti izvedena. Sa geološkog aspekta ona je najnepovoljnija trasa“, naveo je Milićević.

Naglašava da je druga trasa „neizvodljiva“ jer se radi o Austrougarskoj stazi koja je pod Unesko zaštitom. Dodatno, radijuse krivina nemoguće je izvoditi, pri čemu bi sve, podvlači, iziskivalo velika finansijska sredstva.

Treća trasa, objašnjava, prati postojeći probijeni put kroz Struge, širine četiri metra, do sela Ubalac. Odatle, precizira, ispod tvrđave vodi ka Strugama gdje je teren najpovoljniji, kosine i zasijecanja mali.

„Dosta su mala ulaganja za izvođenje treće trase, tako da je  najpovoljnija u inženjesko-geološkom, a kolega Ljujić će vam reći i da je najisplativija i najlakša za izvođenje saobraćajnice“, konstatovao je Milićević.

Po riječima Đorđa Radanovića, Savjet MZ je zajedno sa građanima koji vode porijeklo iz Gornjeg Orahovca i koji tamo žive, 2015. godine formirao Inicijativni odbor za izgradnju puta od Donjeg do Gornjeg Orahovca.

„To je 70 domaćinstava iz pet sela. Do danas niko iz organa lokalne samouprave nije odgovorio na ovaj dopis, niti je bilo ko bio upoznat sa bilo kakvim ispitivanjima ili istraživanjima. Jasan stav mještana Orahovca je bio da put ide od Donjeg do Gornjeg Orahovca koji su istorijski povezani“, ukazao je on te zapitao da li je iko iz MZ upoznat i obaviješten da je teren obilažen i da su rađena ispitivanja, te da li je iko konsultovao starije mještane kuda put može proći.

„Sve te podatke nemamo. Nama je najviše u interesu da put izađe u Gornji Orahovac. Kada smo pripremili Inicijativu za izgradnju puta gore je bilo 70 domaćinstava - pet sela koja i dan danas plaćaju porez, gdje može da se turistički valorizuje, ima sedam crkava. Mi nismo protiv puta, ali smo za put iz Donjeg u Gornji Orahovac. Gdje se sve u Crnoj Gori radili putevi, od Cuca, pa na dalje, od Lješanske Nahije, pa na dalje, a da se odavde do gore ne može probiti pet ipo do šest kilometara puta. Dajete nam svu dokumentaciju svojih ispitivanja, da znamo da ne može sto posto na osnovu svih ispitivanja“, kazao je Radanović.

U programu rada MZ koji su u minulih osam godina redovno dostavljali nadležnima, tražena je izgradnja puta. Međutim, tvrdi, niko iz Opštine Kotor se nije oglasio po ovom, ali ni po drugim pitanjima od značaja za život mještana.

S aspekta ekonomske struke ing. saobraćaja, Vid Ljujić naveo je da je prva trasa „definitivno“ otpala po obilasku, druga koju su stručnjaci obišli sa gornje strane je stari Autrougarski put koji je, kaže, trenutno pješačka staza. Postojeće serpertine su, ističe, izuzetno malih radijusa dva do tri metra. Minimalni  radijus u serpentinama koji bi trebalo usvojiti za trasu za malo vozilo je deset metara.

„Dakle unutrašnja ivica krivine morala bi da bude minimum šest do šest ipo metara, s tim da postojeći autrougarski put bi morao da se sruši. S obzirom na to da imamo veliku denivelaciju terena sa donje strane i na ukopavanje, morali bi kompletnom dioniciom ka Donjem Orahovcu da se rade podzide. Što se tiče zaštite Uneska, ja kao projektant nisam adresa za to i sa tim nemam veze. Konstrukcija koja je predviđena, a otprilike put dolazi između pet ipo i šest kilometra, na tom proračunu, da smo radili najmanje zidove visine 1,2 do 1,3 metra sa donje strane, bez probijanja trase, samo ta konstrukcija bi bila između 1,5 i dva miliona eura“, precizirao je Ljujić izrazivši spremnost da ponovo sa predstavnicima MZ, geodetom i opstalim svojim kolegama obiđe trase i sve predoči na licu mjesta.
 
Dionicu od Ledenica su, precizira, podijelili, a prva je Struge-Ubalac u dužini od 2.980 metara, za koju su izvukli sve postojeće poprečne profile i osovinu, kao i profile koji prate postojeći put, a minimalna širinu koju su usvojili iznosi četiri metra.  

„To je minimalna širina koju smo u svim krivinama proširili pet ipo, šest i sedam metara. Bankine idu čak i do sedam, osam metara. Čitavom dionicom minimalna širina je četiri metra za probijanje puta. Drugu dionicu koju smo predvidjeli i koju smo obišli je Ubalac-Stepen. Plan je da to podijelimo na više segmenata. Jedan bi bio da napravimo isključenje od Ubalca do Velinića koje bi bilo kilometar. Morali bi da obiđemo i nađemo najbolje i najekonomičnije rješenje da bi mještani što prije dobili put, a Opština mogla da izdvoji sredstva“, naveo je on. 

Sljedeća dionica bi bila, kaže, od Stepena prema Kljavićima, zatim Ježevići i do Crkve Sv. Nikole, gdje bi se pravila raskrsnica i išlo lijevo za Velje selo.

„Tako da bismo sa ovim putem obuhvatili sva sela. Pričam sa ekonomske strane za ovih milion ipo. Samo probijanje 5200 metara puta košta 500.000 eura, bez pdv-a. Dobijamo pet ipo kilometara puta od Struga do Stepena. Prva dionica sanacija puta Struge-Ubalac je 330.000 eura. Druga dionica od Ubalaca do Stepena probijanje je oko 250.000 eura. Plan je da probijemo što više puta i saniramo. Pričam za ovo što smo sada obišli. Za ostale dionice morali bi opet da prepješačimo, obiđemo“, rekao je između ostalog Ljujić. Kako je naveo, sve trase obišlo je pet inženjera sa jednim mještaninom Orahovca.   

Zboru su prisustvovale sekretarka opštinskog Sekretarijata za opštu upravu Jelena Janjić i samostalna savjetnica II za rad sa mjesnim zajednicama Olivera Radonjić. 

Podijeli na: