Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Resornom ministarstvu, Opštini Kotor i Skupštini opštine (SO) Kotor biće podnijeta inicijativa za izmjenu dijela Prostornog urbanističkog plana (PUP) Kotora, kao i Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore koji se odnosi na područje Grblja.

To je dogovoreno na zboru građana/ki održanom sinoć u Domu kulture u Nalježićima.

Inicijativa će biti podnijeta radi planirane izgradnje brze saobraćajnice koja bi, kako je saopšteno iz Mjesne zajednice (MZ) Gornji Grbalj, trebalo da poveže granični prelaz Debeli Brijeg kod Herceg Novog sa Budvom, ali i da “presiječe” grbaljska sela.

Na zboru je izraženo oštro protivljenje planiranoj trasi brze saobraćajnice. 

Predsjednik MZ, Ljubo Nikaljević, osvrnuo se na “stari” plan saobraćajnice koja je podrazumijevala izgradnju mosta na Verigama. Pojašnjava da bi ta trasa potom prolazila ispod Kavča, izašla kod Kamionske pijace u Industrijskoj zoni, pela se ispod kuće Bujkovića, ulazila u Zonu, prolazila ispod Sutvare, ušla ispod kamenoloma Tujkovića, odakle bi išla tunelska cijev.

“Vodoizvorište Simiš je krajnja linija obuhvata od 300 metara te planske saobraćajnice, odnosno mogućnost koja je data planeru da projektuje”, rekao je on.

Napominje da je na ranije održanoj javnoj raspravi u Kotoru MZ podnijela prigovor na prvu trasu Jadransko-jonske magistrale koja treba da ide od tzv. obilaznice-kružnog toka oko Budve, preko Bratešića i dalje obuhvata Lastvu Grbaljsku. Namjera je bila, kaže, da se kroz Elaborat o zaštiti životne sredine “provuče” taj projekat, ali da ne zna da li je to urađeno.

“Podnijeli smo prigovor. U tom momentu oni nisu znali gdje su izvori, crkve. Oni su zacrtali koridor od 300 metara s jedne i druge strane i dali planeru da on radi šta hoće u tih 600 metara. To će biti prva faza te Jadransko-jonske magistrale, Gudelj polje-Stara smećara-Bratešići-Lastva. Prije dva mjeseca je u medijima objavljeno da je raspisan javni tender za izbor najbolje ponude za izradu trase i idejnog projekta saobraćajnice. U slučaju da UNESCO ne dozvoli izgradnju mosta na Verigama, što je izvjesno, postoji druga varijanta gdje bi se zaliv prelazio. Dakle, došlo bi se Debelog brijega do iznad Kumbora, sišlo u Kumbor i izašlo na teritoriju Kumbor-Luštica. Oni su već u PUP stavili tu drugu varijantu. Ona bi, znači, došla ispod Vranovića, vjerovatno se spušta ispod Pobrđa i onda na Staru smećaru KO Kubasi. Vrlo malo hvata Kubase. Tu se uključuje na kružni tok Bratešići i trasa dalje ide Gorovići, Kraljevići, do Lastve”, pojasnio je Nikaljević.

Prisutne je sa hronologijom aktivnosti, kada je u pitanju brza saobraćajnica, upoznao Ivan Vučetić iz Lastve Grbaljske.

Naglasio je da su nadležnim državnim, ali i evropskim institucijama još 2020. godine, kada je planirano da trasa saobraćajnice koja prolazi kroz grbaljska sela uđe u PUP Kotor, uputili prigovor.

“Svaku vladu smo ispratili, svim ministarstvima smo se obraćali, do svakog ministra koji je do tada bio na čelu smo došli i oštro se protivili ovoj devastaciji. Život u našim selima ne vrijedi ništa ako nam prođe brza cesta, četiri trake, vožnja preko stotinu kilometara na sat, kamioni, šleperi, tu život ne postoji. To je devastacija, ne samo onih koji su u samom koridoru koji tu ne mogu da žive, nego kompletnog pojasa sela. Nema tu života, ne može se opstati u toj buci, prašini i haosu. Treba da se solidarišemo i odbranimo naša sela, jer tu ćemo sigurno živjeti. Ako neko sada ne živi ovdje, za deset, petnaest, dvadeset godina zasigurno hoće. Kada se sve bude izgradilo, a već je, ovdje će život biti privilegija. Svugdje u svijetu sela se čuvaju, pogotovo u ekskluzivnim područjima. Mi smo blizu mora, a i da nismo, moramo čuvati ono gdje smo se podigli, gdje su naši domovi, kolijevka i ognjište”, poručio je Vučetić.

Područje Grblja, napominje, ima ogroman potencijal za razvoj turizma, a turisti sve više traže odmor u prirodi i upoznavanje nekadašnjeg načina života.

“To je trend u svijetu. Naše područje je najveća moguća perspektiva za razvoj crnogorskog turizma. Ako to unište, upropašćen je i crnogorski turizam”, poručio je on.  

Alternativa planiranoj trasi brze saobraćajnice postoji, a ona je, kaže, sjeverno iza grbaljskih sela i iza brda.  

“Nekih pet stotina metara, kilometar dva ili tri. Izrada te alternativne saobraćajnice bi bila malo skuplja, ali zaštita sela nema cijenu i u ekonomskom smislu koliko će se sjutra dobiti od turizma. Dakle, da tražimo da se izmjesti saobraćajnica sjeverno iza brda preko naših sela, to je jedina varijanta da se sačuvaju, a to je izvodljivo”, decidan je Vučetić.      

Svi projekti rađeni u Grblju u posljednjih 70 godina tranzitnog su karaktera, a nijedan nije kapitalni, kazao je Dragan Orlović iz Lastve Grbaljske, precizirajući da je u pitanju izgradnja Regionalnog vodovoda, podmorskog kabla i tri dalekovoda, zbog čega je zemljište u okolini postalo bezvrijedno.

Naveo je da je na javnoj raspravi o prostornom planu koja je održana u Budvi takođe ukazao da su u Grblju projektovana još tri nova infrastrukturna, tranzitna projekta.

“Ne zna se koji je gori za Grbalj. To je gasovod, koji ide čitavom teritorijom Crne Gore morem, dolazi do plaže Jaz i ulazi u Grbalj. Zatim, imamo projekte bulevara i brze saobraćajnice preko Gornjeg Grblja. To je tranzitna saobraćajnica sa četiri trake. Tamo gdje ima tranzita, nema života. To dijeli mjesto na pola. Bezbjednost, ekologija, zaštita životne sredine, ima milion razloga zbog kojih to ne vrijedi”, konstatovao je Orlović.

Obratio se Labud Mihović iz Lasve Grbaljske, predloživši da se nadležnima podnese zahtjev za “poništenje” planiranog koridora brze saobraćajnice u PUP-u Kotora.

“Budući da je koridor od oko 500 metara, ne možemo dobiti niti jednu građevinsku dozvolu”, istakao je Mihović.

Podvukavši da je izmjena PUP-a za brdo Vrmac već rađena, Milica Mazarak iz Gorovića, koja u Opštini Budva radi u resoru urbanizma, ocijenila je da se onda može uraditi i izmjena za Grbalj.

“Trenutno Opština Bar radi izmjenu PUP-a Bara. Inače, za koridor trase brze saobraćajnice je ucrtan u PUP Kotora i Prostorni plan posebne namjene za obalno područje za svih pet opština. Pritom, u oba plana u dionici kuda je predviđen koridor brze saobraćajnice preko Grblja, ucrtan je i dalekovod koji će da ide iz Lastve i preko Gornjeg Grblja za napajanje Kotora i Tivta”, ukazala je Mazarak.

Na skupu je inicirano i pokretanje peticije kojom će mještani izraziti protivljenje izgradnji brze saobraćajnice kroz Grbalj, koja će, kako se čulo ovom prilikom, biti predata nadležnim opštinskim i državnim institucijama.